Obavijest vlasnicima plantažnih nasada jabuka i krušaka
Posljednja je uputa za zaštitu plantažnih nasada jabuka i krušaka upućena prije dva tjedna (27.5. 2021.). Od početka mjeseca lipnja o.g. vremenski uvjeti su bitno drukčiji nego tijekom cijelog proteklog mjeseca svibnja! U prvoj dekadi dominira značajno toplije razdoblje, a oborine je padalo značajno manje nego u zadnjoj dekadi proteklog mjeseca svibnja (vidi Tablicu 1.)!
Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj bolesti jabučastog voća u prvoj dekadi mjeseca lipnja 2021. godine nekim mjernim lokalitetima u Međimurju:
| Mjerni lokalitet | Ukupno oborina (mm)
1.-10.6. 2021. |
Vlaženje lišća (min)
1.-10.6. (6.00 h) 2021. |
Vlažnost zraka 1.-10.6. 2021. | Prosječna temperatura zraka za 1.-10.6. 2021. |
| Železna Gora | 1,2 mm | 405 minuta | 65,95 % | 19,14°C |
| Belica | 13,4 mm | 865 minuta | 81,94 % | 18,66°C |
| Mursko Središće | 2,8 mm | 4.370 minuta | 77,04 % | 18,57°C |
| Novakovec | 12,0 mm | 1.120 minuta | 76,06 % | 18,58°C |
| Kotoriba | 10,0 mm | 1.755 minuta | 69,00 % | 18,77°C |
| Donja Dubrava | 5,2 mm | 1.760 minuta | 71,77 % | 18,99°C |
U višegodišnjim prosjecima tijekom lipnja u Međimurju očekujemo 102,0 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 18,4°C!
Stanje u nasadima: na netretiranim jabukama dominantne bolesti u 2021. su krastavost (Venturia) i pepelnica (Podosphaera). Intenzitet pojave krastavosti lišća i plodova jabuke krajem mjeseca svibnja i početkom mjeseca lipnja na netretiranim stablima je izrazito velik (lišće sorte Zlatni delišes je potpuno zaraženo i započinje prijevremenim otpadanjem, a na plodovima sorta Idared krastavost se javlja tek nakon 26.5. 2021.)!
Znakove karantenske bakterijske paleži (Erwinia amyloflora) krajem svibnja i početkom lipnja o.g. ne pronalazimo! Suma prosječnih dnevnih temperatura zraka od početka kalendarske godine (1.1. 2021.) do jučerašnjeg dana (9.6. 2021.) iznosi 1.245,4 (približno 160°C manje nego u isto vrijeme protekle 2020.)! Prognozni modeli u mjernim uređajima “iMetos” ukazuju da više nema oslobađanja zimskih askospora, odnosno da završava opasnost od primarnih (skrivenih) zaraza voćnjaka (jabuka i krušaka) uzročnikom krastavosti (Venturia)! Voćari koji su mjere zaštite obavili po posljednjoj preporuci u zadnjim danima svibnja ili prvim danima lipnja o.g., a nemaju simptoma krastavosti u svojim nasadima, naredne mjere suzbijanja uzročnika bolesti planirajte u većim razmacima 13-15-ak dana!
U poljskom mikro-pokusu na kritičnom lokalitetu Mursko Središće (zbog dugotrajnog zadržavanja vlage u krošnjama jabuka) tijekom razdoblja 25.3.-26.5. 2021. provedeno je deset aplikacija (jednako kao protekle 2020. sezone u istom razdoblju, a gotovo 25-30 % manje nego 2019.!), te je na sortama jabuka Zlatni delišes, Jonagored i Idared dobivena odlična djelotvornost na krastavost (Venturia) i pepelnicu (Podosphaera) primjenom anorganskih i organskih pripravaka: npr. bakar, sumpor, mankozeb, penkonazol, ditianon & pirimetanil, tetrakonazol, fluksapiroksad (& difenkonazol), ditianon & kalijev-fosfonat, kaptan, trifloksistrobin & tebukonazol, ciflufenamid te fliuopiram & trifloksistrobin!
U većini nasadima gdje nema znakova krastavosti lišća moguće je u prvoj polovici ili sredinom lipnja o.g. koristiti pripravke koji pored krastavosti suzbijaju druge uzročnike bolesti koje se tijekom ljeta pojavljuju na plodovima, a prema iskustvima iz ranijih sezona (npr. gorka trulež – Colletotrichum, smeđa trulež – Monilinia)! Moguće je u narednom razdoblju na osjetljivim i slabije zaštićenim nasadima razvoj drugih bolesti plodova i lišća jabuka prilagođenih visokim ljetnim temperaturama, sparini i povremenim grmljavinskim pljuskovima (npr. Alternaria, Marssonina)! Stoga je u nasadima jabuka potrebno nastaviti primjenu fungicida prema njihovim registracijama i ograničenjima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
Od štetnih organizama životinjskog podrijetla na netretiranim stablima od kraja mjeseca svibnja o.g. (26.5.) dominiraju štete moljca vijugavih mina (Lyonetia), a mine promjera većeg od 0,5 cm od moljca okruglih mina (Leucoptera) primjećujemo od 31.5. 2021. (na sorti Idared)! Na osjetljivim sortama gdje u ranijim aplikacijama nisu suzbijane različite vrste uši (Aphis, Eriosoma, Dysaphis) dominira na vršom lišću i mladicama jabučna zelena uš (Aphis pomi).
U nasadima jabuka gdje nisu korišteni akaricidi tijekom proteklog mjeseca svibnja zbog porasta temperatura u narednim danima pratiti moguću pojavu prvih “žarišta” (pokretne grinje), naročito na osjetljivim sortama (npr. Braeburn, Fuji i Zlatni delišes)!
Tablica 2. Prosječni dnevni ulovi nekih štetnika na ferotrapovima u središnjem i zapadnom dijelu Međimurja (nasadi bez mreže protiv tuče) u prvoj dekadi mjeseca lipnja o.g.!:
| Štetni organizam | Cydia pomonella | Leucoptera | Cydia molesta | Cydia funebrana | Archips | Ostrinia |
| Prosječni dnevni ulov leptira | 0,5-0,6 | 0,5 | 1,2-1,6 | 2,3 | 2,8 | 0,1 |
Cydia pomonella=jabučni savijač; Leucoptera=moljac kružnih mina; Cydia molesta=breskvin savijač; Cydia funebrana=šljivin savijač; Archips=savijač kožice ploda; Ostrinia=kukuruzni moljac!
U središnjem dijelu Međimurja u prvom tjednu mjeseca lipnja o.g. nastavljen je let jabučnog savijača (Cydia pomonella) i nešto pojačana brojnost jedne vrste leptira savijača kožice ploda (Archips) (vidi Tablicu 2.). U posljednjih šest dana najniže su noćne temperature >13°C, a tijekom narednih tjedan dana očekujemo dnevne vrijednosti 26-28°C! Bit će vrlo sparno (prosječna je mjesečna vlažnost zraka u lipnju 80,3 % na lokalitetima uz riječne doline)! Prve “crvljive” plodove oštećene od prezimljujuće generacije jabučnog savijača u središnjem dijelu Međimurja na netretiranim stablima ljetnih sorata jabuka još nismo pronašli!
Stoga tek u narednim danima preporučujemo započeti primjenu insekticida radi suzbijanja različitih gusjenica u voćnjacima (uzročnika crvljivosti plodova, savijača kožice ploda) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Izbor insekticida prilagoditi pozitivnim sekundarnim učincima na druge štetnike koji se tijekom ljeta pojavljuju u nasadima jabuka i krušaka, te maksimalnom broju njihove aplikacije u sezoni i propisanoj karenci. Naredne usmjerene aplikacije insekticida moraju provoditi s razmacima 13-15 dana!
U nasadima s konfuzijom (zbunjivanjem) jabučnog savijača početkom ili najkasnije sredinom lipnja je dobro preventivno primijeniti manju dozu selektivnog insekticida radi suzbijanja više vrste gusjenica iz skupine savijača kožice ploda!
VAŽNO: Fiziološke štetnike (krvava uš, crveni voćni pauk, kalifornijska uš, moljac kružnih mina) je potrebno suzbijati u svim nasadima, bez obzira na rodnost. U nasadima jabuka gdje nema rodnosti zbog niskih proljetnih temperatura (i alternative) ne treba planirati suzbijanje uzročnika crvljivosti plodova (tehnološke štetnike) i skladišne uzročnike bolesti plodova jabuka!
Zbog primjene insekticida u narednom razdoblju, te njihove moguće opasnosti i otrovnosti na korisne organizme (pčele medarice), tretiranja obavljati u doba dana kada pčele ne lete, odnosno cvjetni podrast sa bijelom djetelinom u nasadima prije primjene insekticida mora biti pokošen!
Sa porastom temperatura zraka u danima nakon 3. lipnja o.g. vlasnicima plantažnih nasada jabuka preporučujemo redovitu kontrolu fitofagnih grinja, npr. crvenog voćnog pauka (Panonychus ulmi)! Prema potrebi (prema uočenim prvim grinjama na lišću osjetljivih sorata jabuka (npr. Braeburn, Fuji, Zlatni delišes, Gala i dr.) primijeniti neki od specifičnih akaricida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
Vlasnike plantažnih nasada krušaka obavještavamo na redovito praćenje populacije kruškine buhe (Psylla pyri), naročito u nasadima sa jačim porastima mladica. Za moguće suzbijanje ljetne populacije koristiti dopuštene insekticide, istovremeno registrirane radi kontrole uzročnika “crvljivosti” plodova (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
Također, u nasadima krušaka preporučujemo nastaviti ljetnu preventivnu zaštitu protiv uzročnika krastavosti (Venturia) dopuštenim površinskim fungicidima prema propisanim ograničenjima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.