Obavijest poljoprivrednim proizvođačima lijeske
Pregledom nasada lijeske na više lokaliteta u sjevernom dijelu (Baranja) te južnom dijelu (Đakovo, Gorjani) Osječko-baranjske županije, ovog tjedna primijećena je prisutnost i pojava prvih šteta na plodovima lješnjaka, najznačajnijeg štetnika lijeske ljeskotoča – Curculio (Balaninus) nucum L. Nasadi lijeske su u fenofazi prema BBCH skali 69-71 te se u ovoj fazi štetnik prestaje hraniti cvjetovima i lišćem te početkom lipnja prelazi na plodove (gronje) koji su u intenzivnom porastu.
Preporuka proizvođačima je obilazak nasada lijeske u ranim jutarnjim ili večernjim satima te obavljanje pregleda pojedinih stabala, metodom otresanja. Najjednostavnija metoda je da se ispod kontroliranih stabala postavi svjetlija prostirka (od bilo kojeg materijala) te se nekoliko puta protrese stablo/grm. Kritičnom brojkom i pragom odluke smatra se ulov 3-4 pipe po stablu/grmu.
Preventivne mjere zaštite lijeske od ljeskotoča dio su agrotehničkih mjera tj. obradom tla tijekom zimskog razdoblja uništavaju se ličinke koje prezimljuju u tlu. Kako su ženke ljeskotoča aktivne i polažu jaja u periodu 5-6 tjedana, zaštitu treba provoditi usmjereno dopuštenim kemijskim pripravcima u nekoliko tretmana.
Pregledom nasada proteklog tjedna nije zabilježen let ljeskove strizibube (Oberea linearis).
Na lokalitetima Đakovo i Satnica uočena je pojava (u manjem intenzitetu) lisnih ušiju (Myzocallis sp.) te polifagnih vrsta stjenica (npr. Gonocerus, Palomena, Carpocorys, Dolycoris i dr.).
Na lokalitetu Gorjani zatečena je srednje jaka pojava štitaste uši (Eulecanium sp.). Štetnik se prepoznaje po crvenkasto-smeđim štitićima raspoređenima po dužini grana. Lisne uši i štitaste uši mogu se suzbijati sredstvom na bazi spirotetramata (Movento). U tretmanu protiv štitastih uši sredstvu se može dodati i mineralno ulje radi stvaranja filma (uljne ovojnice) radi stvaranja efekta sinergije. NAPOMENA: Dozvoljena su dva tretmana sredstvom u vegetaciji u razmaku od 14 dana.
Od ekoloških pripravaka koji utječu na smanjuje populacije lisnih ušiju, mogu se koristiti sredstva registrirana kao imunostimulatori ili gnojiva: Dominus, FitoAfiser (efekt na lisne uši), Boundary (efekt na ljeskotoča) i dr.
Pregledom nasada nije primijećena pojava bolesti plodova (Monilinia, Botrytis, Fusarium, Nematospora, Botryosphaeria), pepelnice lijeske (Phyllactinia coryli) ili simptomi lisnih pjegavosti (Phyllosticia, Mycosphaerella, Septoria i dr.) no njihovu bi pojavu trebalo pratiti zbog specifičnosti svakog mikrolokaliteta te mogućih oborina i najavljenih relativno visokih dnevnih temperatura u idućem tjednu.
Napomena proizvođačima: Sredstva za zaštitu bilja (SZB), potrebno je primjenjivati sukladno uputama na etiketi. Ambalažni otpad potrebno je propisno zbrinjavati te voditi evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja. Prije svake primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu, preporuča se redovito praćenje web-aplikacije Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) Ministarstva poljoprivrede radi moguće promjene u registraciji SZB (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
dr.sc. Tihomir Validžić