Obavijest tržnim proizvođačima cikle i šećerne repe

U proteklom je mjesecu svibnju zabilježeno značajno više oborina od očekivanog prosjeka (ovisno o mjernom mjestu od 118,8 mm do 176,4 mm) a temperatura zraka je bila ispod očekivane vrijednosti (na mjesečnoj razini niža do 1,8°C)! Od početka mjeseca lipnja o.g. oborine bilježimo polagani rast noćnih i dnevnih temperatura, pa jutarnje zadnja 4 dana prelaze vrijednosti 10°C a dnevne su u istom razdoblju raspona 24-30°C!  Tijekom jučerašnjeg dana su zabilježene oborine lokalnog značaja, najviše je kiše palo u okolici Čakovca u količini 32,2 mm dok je u istočnom dijelu Međimurja zabilježeno 5,2-10,0 mm (Donja Dubrava i Kotoriba) a u zapadnom dijelu samo 1,0 mm (Železna Gora)! Stoga je jutros u središnjem dijelu, te uz riječne doline zabilježena magla! U narednim danima očekujemo topli i sparno razdoblje, najniže će jutarnje temperature biti u rasponu 12-16°C a najviše dnevne 25-26°C! Novo nestabilno razdoblje s mogućim oborinama očekujemo krajem ovog tjedna (11./12. lipnja o.g.)!

Iz biljne skupine “lobodnjača” (Chenopodiaceae) u području SZ Hrvatske poljoprivrednici najčešće uzgajaju jednu povrtnu i industrijsku biljnu vrstu: ciklu i šećernu repu.

Potražnja zadnjih godina za ciklom sve više raste jer sok od cikle pomaže pri slabokrvnosti te je koristan kod liječenja malignih tumora, leukemije i posljedica radioaktivnog zračenja! Najbolje uspijeva na dubokim, srednje teškim i alkalnim tlima (pH 6 do 7,2). Cikla ne podnosi samu sebe, pa se uzgoj na istu površinu ne smije ponavljati najmanje 3 godine. Može se uzgajati sadnjom presadnica već rano u proljeće (npr. početkom travnja) ili sjetvom najkasnije do sredine srpnja (ovisno o planovima prodaje). Kod ljetnog uzgoja polja cikle valja opremiti sustavima za navodnjavanje! Preporučuje se sijati je na većoj udaljenosti (barem 100 m) od blitve, šećerne i stočne repe zbog širenja istih bolesti i štetnika.

U Međimurju se cikla najviše tržno uzgaja u južnim područjima uz rijeku Dravu!

Sjetva šećerne repe je zadnjih godina u Međimurju značajno smanjena.

Obično prve simptome pjegavosti (Cercospora, Ramularia) pronalazimo na usjevima cikle, a prohladno-vlažno svibanjsko razdoblje više je pogodovalo početnom razvoju sive pjegavosti (Ramularia)! Simptome ove bolesti pronalazimo na usjevima cikle uz rijeku Muru posljednjih 7-10 dana!

VAŽNO: Zbog većih količinama oborina proteklog smo mjeseca svibnja na lokalitetima uz riječne doline zabilježili dugotrajno zadržavanje vlage na biljnim organima (npr. na mjernom lokalitetu Mursko Središće 19.275 minuta, na mjernom mjestu Novakovec 15.160 minuta a na mjernom mjestu Kotoriba 12.285 minuta). Zbog nižih temperatura od očekivanja u takvim uvjeta očekujemo raniju prvu pojavu simptoma sive pjegavosti lišća (Ramularia beticola), koja se obično ranije javlja usjevima cikle! Također, usjevi cikle pokazuju jaču osjetljivost na napad lisnih uši (Aphidoidae), pa je na većini polja potrebno obavljati njihovo suzbijanje dopuštenim insekticidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

U posljednjih mjesec dana suma dnevnih vrijednosti za prognozu pjegavosti lišća lobodnjača (Cercospora) uz međimurske riječne doline dosegnula je vrijednost 28! Tek s porastom noćnih i dnevnih temperatura u zadnjih nekoliko dana bilježimo i povoljne početne uvjete za razvoj pjegavosti lišća cikle i šećerne repe (Cercospora beticola) (čemu će svakako pogodovati dugotrajne jutarnje rose i temperature zraka od 25° do 28°C, pri čemu su noćne vrijednosti barem 15°C a relativna vlažnost zraka je iznad 90 %)!!

Također, kada ciklu uzgajamo u ljetnom razdoblju, a usjev navodnjavamo “kišenjem” ili “orošavanjem” ili bilježimo iznadprosječne ljetne padaline (npr. kao protekle 2020.), tada uvijek očekujemo jaču pojavu pjegavosti lišća (Cercospora). Prepoznaje se po razvoju sitnih, okruglih, pjega promjera do 2 mm, a na plojci ih može biti vrlo mnogo! Središnji dio tih pjega je svjetlo-smeđe ili sivo-bijele boje, sa crvenkastim rubnim tkivom prema zdravom dijelu plojke. Zbog povećanja broja pjega zaraženo se lišće može potpuno propasti (osuši se i pada na zemlju). Pjegavost se prvo razvija na starijem lišću ili na vanjskom dijelu lisne rozete. Kasnu pojava pjegavosti na starijem lišću kada je već formiran zadebljali korijen cikle možemo zanemariti. Ali, ako ciklu za ljetnog uzgoja posijemo kraj polja gdje se uzgaja kao proljetni usjev neka druga “lobodnjača” (npr. šećerna repa, blitva ili cikla iz ranog uzgoja), tada se pjegavost može preseliti na mlade biljčice pa su zabilježeni gubitci uroda do 40 % ili biljke cikle propadaju.

Mjere zaštite šećerne repe i cikle potrebno je provoditi tek nakon pojave prvih znakova bolesti! Stoga proizvođačima šećerne repe i cikle preporučujemo redovito pregledavati zdravstveno stanje svojih usjeva i provoditi usmjerene mjere zaštite dopuštenim fungicidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti pjegavosti lišća šećerne repe (Cercospora beticola) na fungicide tijekom protekle 2019. i  2018. godine potvrđena je unutar populacije bolesti osjetljivost (umjerena rezistentnost) na strobilurine. Pojedini izolati pokazali su osjetljivost azoksistrobin, piraklostrobin i trifloksistrobin! Izolati Cercospora beticola pokazali su općenito smanjenu osjetljivost na triazolni fungicid tetrakonazol. Također većine sakupljenih izolata (14 od 15) pokazuje osjetljivost ili rezistentnost na benzimidazol tiofanat-metil! (izvor: Agronomski fakultet Zagreb, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Ministarstvo poljoprivrede) (https://rezistentnost-szb-hr)!

U narednom razdoblju preporučujemo i folijarno tretiranje usjeva šećerne repe protiv pojave crne truleži srca zadebljalog korijena vodo-topivim hranjivima s naglašenim sadržajem mikro-hranjiva bor (s folijarnim hranjivima ne miješati dopuštene bakarne pripravke).

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr