Obavijest tržnim proizvođačima korijenastog povrća (mrkve, peršina i celera)
Najviše su dnevne temperature zraka od početka mjeseca lipnja porasle na vrijednosti >22°C, pa premda zadnjih pet dana nema oborina, svakog jutra bilježimo rosu i zadržavanje vlage na biljkama koje uz riječne doline traje 5-8 sati! U narednim danima najviše temperature će biti u rasponu 24-26°C, jutra više ne bi trebala imati svibanjski svježinu već vrijednosti 12-17°C. No, neće biti posve stabilno jer su moguće povremene ljetne oborine!
Tijekom proteklog mjeseca svibnja nastavljen je trend iznadprosječno svježeg i vlažnog razdoblja koje bilježimo od zadnje dekade mjeseca travnja 2021. godine! Tako je na većini mjernih lokaliteta u Međimurju zabilježeno “svibanjskih” 118,8 do 176,4 mm oborina (vidi Tablicu 1.), što je značajno više od očekivanog prosjeka (73,7 mm). Pritom je bilo dosta svježe, pa je prosječna mjesečna temperatura na nekim mjernim mjestima bila čak 1,8°C ispod očekivane vrijednosti (npr. Novakovec)! Jutra su proteklog mjeseca bila “prohladna”: čak tijekom 27 najniže temperature blizu riječnih dolina bile <10°C. Najhladnija jutra su bila na dane 8.5. (0,85°C), 21.5. (3,39°C), te 26.5. (2,78°C)! Zadržavanje vlage na biljkama proteklog je mjeseca trajalo vrlo dugo (od 9.900 do 19.275 minuta)!
Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj bolesti korjenastog povrća tijekom proteklog mjeseca svibnja 2021. godine na lokalitetima središnjeg dijela, te uz riječne doline u središnjem i istočnom Međimurju:
| Mjerni lokalitet | Ukupno oborina (mm) | Vlaženje lišća (min) | Vlažnost zraka % | Prosječna temperatura zraka |
| Belica | 176,4 mm | 9.900 minuta | 81,94 | 13,82°C |
| Mursko Središće | 132,0 mm | 19.275 minuta | 79,02 | 13,83°C |
| Novakovec | 118,8 mm | 15.160 minuta | 81,61 | 13,50°C |
| Kotoriba | 165,0 mm | 12.285 minuta | 74,00 | 14,08°C |
| Donja Dubrava | 128,6 mm | 19.195 minuta | 77,17 | 14,09°C |
U višegodišnjim prosjecima tijekom svibnja u Međimurju očekujemo 73,7 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 15,3°C!
U takvim uvjetima bilježimo prve (primarne) uvjete za početni razvoj gljivičnih bolesti iz skupine pjegavosti i paleži lišća korjenastog povrća (Alternaria, Septoria, Cercospora), poglavito mrkve, peršina, celera korjenaša i cikle. U posljednjih 30-ak dana pomoću prognoznog modela “TomCast” (za predviđanje koncentrične pjegavosti – Alternaria) na područjima uz riječne doline došli do zbroja 24 (kada očekujemo moguće prve simptome ove bolesti na osjetljivim hibridima mrkve)! Rana i jača pojava bolesti lišća korjenastog povrća značajno umanjuje prinose, a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice. Ove se bolesti održavaju se na zaraženim i zaostalim biljnim ostacima u polju, odnosno moguć je prijenos i zaraženim sjemenom. Razvoju bolesti pogoduje noćno vlaženje lišća oborinama ili jutarnjom rosom i topli dani!
Tržne proizvođače mrkve koji su usjeve sijali u ranijim rokovima, a kada lisna površina bude veća od 30-tak cm, upozoravamo na uvjete za prvu pojavu i razvoj crne paleži lišća (Alternaria dauci).
Stoga preporučujemo u prvoj polovici lipnja o.g. pratiti zdravstveno stanje lišća, te poduzeti moguće prve usmjerene zaštite mrkve, celera i peršina od dominantnih uzročnika bolesti (Alternaria dauci, Septoria apii, Cercospora apii, Septoria petroselinii, Erysiphe spp.) registriranim pripravcima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Proizvođače celera i peršina upozoravamo da smo u središnjem dijelu Međimurja ove sezone na lišću već zabilježili i prvu pojavu minirajućih muha (muhe lisni mineri) (Euleia, Phytomyza, Lyriomyza) (naročito na usjevima celera korijenaša iz rane proizvodnje). Stoga preporučujemo redovito pratiti moguću prvu pojavu ovih nametnika na lišću celera i peršina, te prema potrebi poduzeti mjere njihova suzbijanja registriranim pripravcima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Ranu mrkvu koja se planira vaditi već sredinom ili u drugoj polovici lipnja o.g. ne preporučujemo kemijski tretirati protiv spomenutih bolesti, već je na takvim površinama moguće koristiti mikrobiološka sredstva (npr. Bacillus subtilis).
Jaču i raniju pojavu ove bolesti očekujemo na lokalitetima blizu rijeke Drave i Mure, odnosno na poljima gdje se često uzgaja mrkva.
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.