Obavijest tržnim i proizvođačima povrća za vlastite potrebe
Protekli mjesec svibanj nije bio povoljan za uzgoj plodovitog povrća (npr. rajčica, paprika, krastavci) na otvorenim gredicama. Prosječna je mjesečna temperatura iznosila u središnjem dijelu Međimurja uz riječne doline svega 13,8°C što je 1,5°C hladnije od očekivanog prosjeka. Najniža je temperatura zraka u drugoj polovici proteklog mjeseca tijekom 15 jutra bila <10°C, odnosno u rasponu od 2,8 do 9,5°C! Takvi uvjeti nikako ne pogoduju uzgoju paprike: poznato je da uzgoj paprike na otvorenom zahtijeva razdoblje kada prođe opasnost od kasnog proljetnog mraza. Ako su srednje temperature zraka niže od 15°C bolje je pričekati još nekoliko dana i saditi kad nastupi toplije vrijeme. Pri nižim temperaturama biljke paprike se sporo ukorjenjuju i praktično ne rastu, često lišće požuti a kasnije se sporo oporavlja! Već je zabilježeno da pojedinih godina presadnice paprike posađene za prohladna vremena naknadno niti mjesec dana nije razvila ni jedan novi list! Kada prohladnom razdoblju dodamo i suviše vlažno vrijeme: u svibnju 2021. je u središnjem dijelu Međimurja zabilježeno čak 174,8 mm kiše (a očekivani mjesečni prosjek je 73,7 mm), tada ovogodišnji mjesec svibanj nikako nije bio pogodan za sadnju presadnica paprike na otvorene gredice! “Pothlađene” presadnice žutog lišća koje gotovo ništa ne rastu, preporučujemo tretirati 2x s razmakom 15-ak dana otopinom biljnih i/ili huminskih– aminokiselina ili ekstraktima morskih algi u propisanim koncentracijama! Previše vlažno zemljište u vrijeme usporenog početnog razvoja presadnica paprike može biti značajno za naknadnu pojavu najopasnije bolesti: gangrene korjenova vrata (Phytophthora capsici)!
U narednim danima očekujemo nešto stabilnije razdoblje bez oborina: u sljedeća 4 dana raspon najnižih jutarnjih temperatura 7-12°C a najviše će dnevne vrijednosti pritom iznositi 20-25°C! Moguće nove oborine očekujemo krajem narednog vikenda i početkom idućeg tjedna (6.-7.6. 2021.)! Budući je temperatura tla na 7 cm dubine početkom zadnje dekade mjeseca proteklog svibnja bila u rasponu 14,8°-16,0°C a raspon sadržaja vlage samo 28,9-29,8 %, pa u takvim je uvjetima većina vlasnika obavila sadnju presadnica plodovitog povrća na otvorenom u vrtovima i okućnicama!
Tržni proizvođači sadnju plodovitih vrsta povrća u negrijanim zaštićenim prostorima obavljali su krajem ožujka ili tek u travnju o.g. (nakon zabilježenih vrlo niskih noćnih temperatura), u prvih 50-ak dana nakon presađivanja važno je obaviti preventivne mjere zaštite protiv ekonomski značajnih uzročnika bolesti i nekih kategorija nametnika! Uzgoj u stabilnim plastenicima i staklenicima se ponavlja iz godine u godinu pa redovito bilježimo štetne organizme prilagođene povišenim temperaturama i važnosti zraka: uzročnici biljnih bolesti, npr. baršunasta plijesan (Fulvia), pepelnice (Erysiphe, Sphaerotheca, Leveillula), plamenjače (Pseudoperonospora, Phytophthora), pjegavosti lišća (Alternaria, Septoria), plijesni i truleži (Botrytis, Sclarotinia), te štetni organizmi životinjskog podrijetla, npr. bijela mušica (Trialeurodes, Bemisia), lisne uši (Aphidae), staklenička grinja (Tetranychus), mušice mineri lišća (Liriomyzae), kalifornijski trips (Frankliniella) i dr.
Od bolesti plotovitog povrća svake godine bilježimo gangrenu korjenova vrata paprike (Phytophthora capsici). Najčešće su zaražene već posađene presadnice paprike, pa biljke pokazuju simptome u vrijeme rasta i razvoja prvih plodova. Zaražene, a već biljke paprike naglo venu i suše se! Takve štete nastaju nakon kišnih razdoblja ili nakon obilnog navodnjavanja. Ova bolest napada i patlidžan, sa istim ili sličnim promjenama kao na paprici. Tretiranjem biljaka se uspjeh postiže samo preventivnom primjenom registriranih fungicida (prije zaraze i pojave znakova bolesti) (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Taj postupak valja ponoviti u intervalima 15-tak dana, uz poštivanje propisane karence! Proizvođači u nadziranoj ekološkoj proizvodnji mogu preventivno koristiti pripravke sa antagonističkim (korisnim) mikroorganizmima (npr. Trichoderma spp. ili Glomus spp., Bacillus subtilis, Bacillus pumilus i slično). Primjenjuju se zalijevanjem presađenih biljaka ili sustavima “kap po kap”.
Ista mjera je također poželjna u proizvodnji salatnih krastavca radi preventivne zaštite od uzročnika bolesti korijena i rane pojave plamenjače (Pseudoperonospora cubensis).
Zbog prohladno-vlažnog razdoblja koje bilježimo u danima 12.-30. svibnja o.g. zabilježeni su optimalni uvjeti za razvoj sive plijesni (Botrytis cinerea) – u zaštićenim je prostorima zbog visoke vlažnosti zraka ova vjerojatnost još izraženija!
VAŽNO: Budući je siva plijesan jedna od najčešćih uzročnika bolesti pri uzgoju povrća u plastenicima i otvorenim gredicama, projektom istraživanja osjetljivosti sive plijesni (Botrytis cinerea) na fungicide (fenheksamid, boskalid) tijekom 2019. godine u Republici Hrvatskoj potvrđen je razvoj sedam rezistentnih (otpornih) izolata na jagodi (Vrgorac), tikvicama (Opuzen), salati i rajčici (Rovišću) (https://rezistentnost-szb-hr). Slabije osjetljivi izolati utvrđeni su u Opuzenu, Metkoviću i Vrgorcu (jagode) (izvor: Agronomski fakultet Zagreb, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Centar za zaštitu bilja pri HAPIH-u i Institut za jadranske kulture)! U godišnjem planu suzbijanja ove bolesti voditi računa o navedenim novijim spoznajama.
Budući se od početka druge dekade proteklog mjeseca svibnja o.g. u središnjem dijelu Županije pojavljuju simptomi plamenjače krumpira (Phytophthora infestans), upozoravamo proizvođače rajčice da redovito pregledavaju i provode preventivne mjere zaštite protiv ove bolesti na rajčici sa pripravcima kraće karence (do 7 dana) (https://rezistentnost-szb-hr).
Od štetnih organizama životinjskog podrijetla redovito se na mladim presadnicama paprike javljaju lisne uši (Aphidae), a u zaštićenom prostoru još kalifornijski trips (Frankliniella) i cvjetni štitasti moljac ili “bijela mušica” (Trialeurodes).
Zadnjih je godina u zaštićenim prostorima naglašen problem “bijele mušice“ (posebice u rajčici), prvenstveno zbog vrlo vrućih i sparnih ljeta (naročito tijekom zadnjih pet sezona), te sve manjeg broja djelotvornih insekticida za njihovo suzbijanje na našem tržištu. Cvjetni štitasti moljac je mali, bijeli, vrlo živahan leptirić, veličine svega 2 mm. Stoga se uobičajeno zove bijela mušica. Tijelo i krila odraslog kukca, ali također ličinki i “kukuljica”, pokriva fini bijeli vosak u obliku praška! Tipičan simptom zaraze ovim štetnikom je pojava medne rose (ljepljive, slatkaste tekućine) po plodovima i lišću, na koje se naknadno naseljavaju gljive čađavice. Svi razvojni oblici ovog štetnika se nalaze na donjoj strani lišća. Bijela mušica ima vrlo visoki potencijal umnažanja, koji do izražaja nastupa u povoljnim uvjetima temperature od 25°C. Često istovremeno napada više biljnih vrsta (rajčice, papriku, salatne krastavce, različite vrste cvijeća). Mjere usmjerene zaštite su uspješno samo ako se provode u vrijeme početne pojave ovog nametnika registriranim pripravcima (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti stakleničkog štitastog moljca (Trialeurodes vaporariorum) na insekticide tijekom 2018. i 2019. godine u jadranskom su dijelu Hrvatske (Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska i Zadarska županija) sve testirane populacije iz zaštićenog uzgoja bile osjetljive na sintetske piretroide (deltametrin, alfacipermetrin, lambda-cihalotrin), te noviji piriproksifen i spiroteramat! Na tiametoksam je bila osjetljiva samo jedna populacija od osam testiranih ovog štetnika, na imidakloprid je osjetljivo pet testiranih populacija. U 2019. su sve testirane populacije stakleničkog štitastog moljca bile rezistentne na spirotetramat (izvor: Agronomski fakultet Zagreb i Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split) (https://rezistentnost-szb-hr)!
Također, testirane su populacije kalifornijskog tripsa (Frankliniella occidentalis) sakupljene iz kontinentalnog (Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska županija) i jadranskog dijela Hrvatske (Dubrovačko-neretvanska županija), te bile rezistentne na primjenu piretroida (lambda-cihalotrina) (90 %), spinosina (spinosad) (90 %) i avermektina (abamektin) (100 %)! (izvor: Agronomski fakultet Zagreb) (https://rezistentnost-szb-hr)!
VAŽNO: Još od 1. siječnja 2019. zabranjena je primjena svih insekticida iz skupine neonikotinoida na osnovu djelatnih tvari imidakloprid i tiametoksam, u svim poljoprivrednim usjevima i nasadima uzgajanim na otvorenom, ali je njihova primjena dopuštena u stabilnim staklenicima (a tretirane biljke ne smiju se presađivati na otvoreni prostor)!
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.