Agroekologija, Savjet

Cilj suvremene poljoprivredne proizvodnje je postizanje visokih prinosa po jedinici površine. Kako bi se ostvarili visoki prinosi provodi se intenzivna obrada tla, upotrebljava teška mehanizacija, primjenjuju se nekontrolirano mineralna gnojiva i kemijska sredstva za zaštitu bilja. Time se  narušavaju fizikalne, kemijske i biološke karakteristike poljoprivrednog tla, a uslijed česte primjene povećanih doza sredstava za zaštitu bilja dolazi do  pojave rezistentnosti štetnih organizama na kemijske pripravke, nepovoljnog utjecaja na okoliš i bioraznolikost, te nepovoljnog utjecaja na zdravlje ljudi i životinja.

Kako bi se nepovoljan trend zaustavio, a postigli zadovoljavajući prinosi  potrebno je  tražiti nova rješenja u borbi sa štetnim organizmima primjenom nekemijskih mjera zaštite. Tim mjerama omogućava se populacija štetnih organizama održavati ispod kritičnog broja te se stvaraju uvjeti za razvoj zdrave biljke. Čuvaju se populacije prirodnih neprijatelja, smanjuje rizik od pojave rezistentnosti, smanjuje se unos sredstava za zaštitu bilja u okoliš, a za primjenitelje predstavljaju i manji rizik za njihovo zdravlje.

U proizvodnji kupusa  za suzbijanje ekonomski važnih štetnih organizama mogu se primijeniti nekemijske mjere: agrotehničke, mehaničke, biološke, fizikalne i biotehničke.

 

AGROTEHNIČKE MJERE

PLODORED

Plodored je pravilna prostorna i vremenska izmjena usjeva na poljoprivrednim površinama.  U proizvodnji kupusa ovo je vrlo važna mjera jer se poštivanjem plodoreda izbjegava napad štetnika koji su prezimili na parceli, a pričinjavali su štete u prethodnoj godini. Jedan od najvažnijih takvih štetnika je kupusna muha (Delia radicum) za čije suzbijanje nemamo na tržištu RH registriran niti jedan insekticid. U tlu prezimljuju u obliku kukuljica i gusjenice leptira: kupusnog moljca (Plutella xylostella), kupusnog bijelca (Pieris brassicae), kupusnih sovica (Mamestra brassicae), buhači (Phyllotreta spp.), ličinke klisnjaka žičnjaci, te ličinke hrušta grčice pa sjetvom neke druge kulture u plodoredu (preporuka žitarice) onemogućujemo daljnji razvoj navedenih štetnika.

Plodored u proizvodnji kupusa ima vrlo važnu ulogu u ublažavanju  šteta od biljnih bolesti, jer velik broj uzročnika bolesti kupusa prezimljuju na biljnim ostacima ili u tlu na parceli i uzrokuje zarazu u idućoj vegetacijskoj sezoni. Takva je bolest kupusna kila (Plasmodiophora brassicae). Raspadanjem zaraženog korijena trajne spore dospiju u tlo i aktivne su u tlu do  5 godina. Parazitu je za razvoj potrebna vlaga i kiselo tlo pa je uz poštivanje plodoreda za sprečavanje širenja ove bolesti potrebno provoditi mjere odvodnje vode s parcele i pratiti stanje pH vrijednosti tla (provoditi kalcizaciju tla), jer je kod pH 7,5 onemogućen razvoj parazita.

 

Slika 1. Simptomi kupusne kile (Plasmodiophora brassicae) na korijenu kupusa

 

Zaraženim biljnim ostacima kupusa prenose se i druge značajne bolesti kupusa: plamenjača (Peronospora parasitica), mumifikacija glave kupusa (Sclerotinia sclerotiorum), suha trulež (Phoma lingam), fusarijsko venuće (Fusarium oxysporum) i dr.

Uzgojem u plodoredu iza kupusa kultura gustog sklopa (žitarice, leguminoze) utječe se na ,,gušenje,, korova  koji su bili dominantni u kupusu prethodne godine.

 

OBRADA TLA

Jesenskim dubokim oranjem jaja, ličinke, kukuljice i odrasli oblici štetnika koji provode zimu u dubljim slojevima tla (u sloju dubine 20-30 cm), izbacuju se na površinu te su  izloženi niskim temperaturama što pospješuje njihovo smrzavanje tijekom zime.

Ta mjera ima naročito veliki utjecaj na žičnjake, sovice pozemljuše, grčice, kupusnu muhu.

Izbačeni na površinu ti kukci poslužit  će kao hrana pticama ili će se prilikom obrade mehanički uništiti.

Kultivacijom ili okopavanjem  tijekom vegetacije također se može utjecati na mehaničko uništavanje insekata i puževa, kao i izostanak upotrebe herbicida zbog mehaničkog uništavanja korova.

 

ROK SADNJE

Sjetva ili sadnja se moraju obavljati u rokovima koji su optimalni za pojedine kulture, no usprkos tome, malim pomacima u rokovima  može izbjeći napad nekih štetnika.

Štete od kupusne muhe puno su veće na ranim sortama kupusa, nego na kasnim. Rane sorte kupusa presađuju se u polje u prvoj dekadi travnja kad započinje napad prve generacije kupusne muhe. Brojnost prve generacije kupusne muhe je veća od sljedeće dvije generacije, pa je odlaganje jaja i štete od prve generacije najveće. Presadnice su još slabo razvijene kad počinje masovno odlaganje jaja i pojava ličinki i one u velikom postotku propadaju. Kasnijim presađivanjem u polje (kraj travnja ili početak svibnja)  kad završi let prve generacije kupusne muhe mogu se štete u potpunosti izbjeći.

 

ZDRAVO SJEME I SADNI MATERIJAL

Neki  uzročnici  bolesti prenose se sjemenom iz jedne u drugu vegetacijsku sezonu.

Kupovinom certificiranog sjemena ili tretmanima kojima se uklanjaju uzročnici bolesti sa sjemena  osigurava se zdrav usjev, te preventivno djeluje na pojavu bolesti.

U proizvodnji kupusa zaraženim sjemenom prenose se gljivične bolesti: plamenjača (Peronospora parasitica), suha trulež (Phoma lingam), prstenasta pjegavost (Mycosphaerella brassicicola), pjegavost (Alternaria spp.).

Za dobivanje zdravog sjemena i sadnog materijala mogu se primijeniti postupci:

 

TERMOTERAPIJA

Od bakterioza vrlo raširena i česta je crna trulež provodnih snopova (Xanthomonas campestris pv. campestris). Zbog proizvodnje sjemena na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima zaraza se prenosi zaraženim biljkama iz godine u godinu. Za uspješno suzbijanje ove bakterije koja se zadržava na površini sjemena, ispitana je mogućnost provođenja termoterapije – potapanje sjemena u zagrijanu vodu. Tretiranje sjemena kupusa i ostalih kupusnjača  25 minuta na 50^ᵒC.  Ispitivanja su pokazala da se ovim tretmanom ne smanjuje klijavost.

 

Slika 2. Simptomi crne truleži provodnih snopova (Xanthomonas campestris pv. campestris) na korijenu kupusa

 

PRIMJENA ČAJA  ZA TRETMAN SJEMENA

Koristi su čaj kamilice, stolisnika, koprive, maslačka i poljske preslice. Kamilica je izvor kalcija i utječe na klijavost te kao fungicid, stolisnik je izvor kalija i daje reproduktivnu energiju, kopriva donosi vitalnost i izvor je željeza, maslačak daje vitalnost. Preporuka je skuhati čaj od mješavine i potopiti sjeme na par sati u čaju. Nakon toga sjeme dobro osušiti da bi bilo spremno za sjetvu. Razrijeđeni čaj sa 4 dijela vode može se koristiti za tretiranje rasada (i supstrata) svakih tjedan dana.

 

PRIMJENA MIKROBIOLOŠKIH PREPARATA

Za tretman sjemena, a kasnije presadnica i biljaka u polju mogu se koristiti različiti mikrobiološki preparati koji  povećavaju klijavost sjemena, ubrzavaju razvoj biljaka, povećavaju otpornost na stres i smanjujju zaraženost raznim fitopatogenim organizmima. Na tržištu se mogu naći proizvodi različitih proizvođača  (PRO BAC, EXTRASOL, ORGANICO, FITOBACILLUS, RHIZOVITAL, SERENADE ASO…).

 

BIOLOŠKE MJERE

U zaštiti kupusa od štetnika vrlo važnu ulogu ima biološko suzbijanje. To uključuje suzbijanje štetnih organizama prirodnim neprijateljima, biološkim pripravcima na bazi bakterija ili gljiva, te biljnim preparatima.

 

Slika 3. Hotel za korisne kukce

 

Lisne uši suzbijaju korisni organizmi: ličinke i odrasli oblici  bubamare i zlatooke, uholaže, grabežljive stjenice, bogomoljke. Da bi korisne kukce privukli u svoje usjeve potrebno im je izgraditi staništa za obitavanje kao što su:  kućice, zasaditi grmove i živice, postaviti kamenjare, lokvice,  zasijati cvjetne trake. Za ptice postaviti kućice i motke. Manje ptice će se hraniti manjim insektima, a velike grabljivice suzbijat će puževe i glodavce na parcelama.

Prirodni neprijatelji žičnjaka, grčica i sovica pozemljuša su trčci i  ptice.

Za biološko suzbijanje na tržištu se mogu naći različiti pripravci. Tako se za suzbijanje žičnjaka   koristi pripravak na bazi gljivice Metarhizium anisopliae. Za suzbijanje grčica hrušta koristi se  pripravak na bazi nematode Heterorhabditis bacteriophora  (NEMAGREEN) i gljivice  Metarhizium anisopliae. Pripravak NEMASTAR na bazi nematode Steinernema carpocapse suzbija sovice pozemljuše i rovce. Pripravci na bazi bakterije Bacillus thuringiensis subsp. kurstaki BIOBIT WP i BATURAD WP koristi se za suzbijanje gusjenica kupusnog bijelca.

 

Različite biljke koje slobodno rastu u prirodi ili ih uzgajamo kao kultivirane mogu poslužiti u borbi sa bolestima i štetnicima kupusa, a mogu dodatno ojačati otpornost biljaka.

Preslica (Equisetum arvense ) biljka bogata silicijem koji utječe na čvrstoću staničnih stijenke biljaka, pa se pripravak od preslice  koristi kao ojačivač biljaka, kao insekticid protiv lisnih uši,  te kao fungicid u zaštiti presadnica protiv bolesti polijeganja rasada, pepelnice i plamenjače. Kopriva (Urtica dioica) ljekovita biljka, bogata je vitaminima i mineralima te se od nje spravlja gnojivo za zalijevanje presadnica ili potapanje kontejnera prije sadnje, ima ulogu ojačivača biljaka i sredstvo je protiv lisnih uši. Prah ili ekstrakt biljne vrste Dalmatinski buhač (Chrysamtemum cinerariiefolium) može se koristiti u zaštiti od insekata koji sišu i grizu. Pripravak od luka  i češnjak može poslužiti u zaštiti od lisnih uši, te protiv bakterijskih i gljivičnih bolesti. Sok od lišća rajčice potopljen u vodi može se koristiti u zaštiti od kupusnog bijelca, lisnih sovica te lisnih uši.

Zaštita usjeva kupusa od štetnika  može se postići i alelopatijom tj. sadnjom određenih biljaka uz kupus koja zbog određenih supstanci utječe pozitivno  na  rast i razvoj kupusa  i djeluje repelentno na štetnike.

Rajčica posađena uz kupus odbija kupusnu muhu, kupusnog bijelca, kupusnog moljca i  kupusne buhače. Kadifica odbija nematode. Paprena metvica i celer odbijaju kupusnog bijelca i lisne uši. Mlječika odbija rovce. Majčina dušica, hren, dragoljub i kadulja odbijaju puževe.

 

Slika 4. Kadifica u usjevu odbija nematode

 

MEHANIČKE MJERE

Kod jakog napada lisnih uši i  gusjenica mogu se mehanički odstraniti dijelovi biljaka koji su jako zaraženi.

Presadnice kupusa nakon nicanja mogu se  prekriti agrotekstilom pa se na taj način sprečavaju štete od kupusnih buhača, gusjenica leptira, lisnih uši.

Oko biljaka kupusa mogu se staviti ovratnici čime je mehanički  spriječeno odlaganje jaja kupusne  muhe na korijenov vrat biljaka.

 

FIZIKALNE MJERE

Kukci zapažaju boje, posebno boje valne dužine 400-600 nm. Fitofage najviše privlači zelena boja biljaka. Neke boje djeluju privlačno kukcima, a neke ih odbijaju. Primjena obojenih ljepljivih ploča u usjevima  kupusa može se znatno smanjiti  populacija štetnika i izostati primjena insekticida.

Žuto  obojene ljepljive ploče privući će kupusnu muhu, kupusne buhače, kupusnog moljca, kupusnog bijelca, lisne uši i klisnjake.

 

Slika 5. Žute ploče u usjevu kupusa

 

Slika 6. Žuta ploča u usjevu kupusa

 

Plave ploče privući će tripse, a bijele odbiti lisne uši.

 

Slika 7. Plava ploča u usjevu kupusa

 

Umjesto ljepljivih ploča kao mamci na parcele se mogu postavljati i obojene posude napunjene vodom uz nekoliko kapi deterdženta – privučeni bojom kukci će ulaziti u posudu i utopiti se.

 

BIOTEHNIČKE MJERE

U usjevima kupusa za praćenje pojave i suzbijanje štetnih kukaca često se koriste feromoni. To su kemijski spojevi koje proizvodi kukac te ga luči izvan tijela da bi privukao ili stimulirao drugog kukca iste vrste. U zaštiti bilja najčešće se koriste seksualni feromoni-sintetizirani mirisi ženke s ciljem privlačenja i suzbijanja mužjaka. Postavljaju se u usjevu u visini biljke.  Mužjake privlači sintetizirani miris ženke postavljen u kućicu s ljepljivom podlogom. Ulaskom u kućicu mužjak se nalijepi na ljepljivu podlogu te ugiba, čime je spriječena oplodnja ženki. Na tržištu su za primjenu u kupusnjačama dostupni feromoni za: kupusne buhače, kupusnog moljca, kupusnu sovicu i kupusnu muhu.

 

Slika 8. Feromon u usjevu kupusa

 

Kombincijom različitih nekemijskih mjera u zaštiti kupusa može se primjena sredstava za zaštitu bilja znatno smanjiti ili može u potpunosti izostati. Ovakvim načinom zaštite znatno se smanjuju troškovi proizvodnje, a povoljno se utječe na okoliš, zdravlje čovjeka i  životinja  te povećanje populacije drugih korisnih organizama.

 

 

                                                                       dr.sc. Mirna Ceranić