Obavijest proizvođačima kukuruza o mogućnostima preventivnog suzbijanja korova primjenom zemljišnih herbicida

Sjetva kukuruza na području Međimurske županije ove je godine započela kasnije nego proteklih sezona, tek početkom druge dekade ovog mjeseca zasijane su manje površine! Razlog tome je neobično svježe i prohladno razdoblje u danima nakon 5. travnja o.g.! Negativne su jutarnje vrijednosti spustile temperatura tla na dubini 7 cm s vrijednosti 13,9°C (zabilježeno 1. travnja o.g.) na samo 6,9°C (zabilježeno 7. i 8. travnja o.g.)! Protekla 4 dana vrijednost temperature zemljišta na dubini 7 cm raste sa 8,2° na 9,1°C! Kiša je u protekla 48 sati padala na svim mjernim mjestima u Županiji u približno jednakim količinama: od 11,6 mm u istočnim krajevima (npr. Kotoriba) do 14,2 mm u zapadnim dijelovima (npr. Železna Gora)! U narednim će danim najviše temperature zraka biti u rasponu 13°-18°C, ali će poneka jutra još uvijek biti svježa (1°C)

U takvim će uvjetima proizvođači kukuruza na većini površina obaviti sjetvu kukuruza tijekom i nakon blagdana Svetog Jurja (22.4.)!

Na poljima gdje su usjevi kukuruza već posijani moguće je prije nicanja planirati primjenu dopuštenih zemljišnih (rezidualnih) herbicida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/), uz poznavanje pripadajućih ograničenja.

Korovna flora kukuruza tipično je “okopavinska! Višegodišnjim istraživanjem Zavoda za zaštitu bilja i Zavoda za herbologiju pri Agronomskom fakultetu u Zagrebu tri najčešće i najbrojnije korovne vrste koje se javljaju u hrvatskim “okopavinama” (kukuruz, krumpir, šećerna repa, soja, suncokret) su koštan ili kostrva (Echinochloa crus gali) (40-tak biljaka/m²), limunđik (“partizanka” ili fazanuša ili ambrozija) (Ambrosia elatior) (30-tak biljaka/m²) i loboda (Chenopodium album) (30-tak biljaka/m²)! Uz riječnu dolinu (Drava) posljednjih dvadesetak godina sve više se širi europski mračnjak (Abutilon)!

Stoga u najraširenijoj “okopavini” proizvođači uglavnom kemijski suzbijaju neželjene biljke primjenom herbicida, a ovisno o dominantnim korovnim vrstama po pojedinim parcelama treba birati način (rokove) i izbor dopuštenih pripravaka (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Proizvođači kukuruza mogu obaviti “preventivno” suzbijanje sjemenskih širokolisnih i travnih korova primjenom zemljišnih herbicida! Uz dobru sjetvenu pripremu tla, količina i raspored oborina značajno utječu na učinkovitost zemljišnih (rezidualnih) herbicida (pre-em)!

Na poljima kukuruza gdje ima višegodišnjih korova, npr. pirike (Agropyron), osjaka (Cirsium), slaka (Convolvulus), divljeg sirka (Sorghum) i sl. treba planirati naknadnu primjenu herbicida nakon nicanja kukuruza i korova (post-em), jer se višegodišnji korovi koji rastu iz podzemnih izdanaka ne mogu uspješno suzbiti zemljišnim herbicidima. U našoj zemlji imamo veći broj registriranih pripravaka za suzbijanje korova u kukuruzu, pa je moguće planirati primjenu različitih pripravka u suzbijanju korova kukuruza već nakon sjetve a prije nicanja, odnosno neki od njih se mogu koristiti i nakon nicanja do 3. (ili 4.) lista kukuruza (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Neke od zemljišnih (rezidualnih) herbicida je potrebno obavezno primijeniti prije nicanja kukuruza (npr. flumioksazin) jer naknadno u kombinaciji sa zemljišnim graminicidima depresivno (fito-toksično) djeluju na iznikle biljčice kukuruza. Primijeniti propisane količine pripravaka prema uputama, prskati za mirna vremena, a utrošiti 250-400 litara škropiva/ha (kod aplikacije spriječiti zanošenje na osjetljive susjedne usjeve u nicanju – npr. krumpir, šećernu repu, mrkvu i slično).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr