SJETVA KUKURUZA NA PRAGU – SUGESTIVNO RAZMIŠLJANJE

Pred vratima je zasigurno jedna od najneobičnijih situacija po pitanju sjetve najraširenije naše kulture na oranicama. Naravno radi se o kukuruzu, a ono što konstataciju iz prve rečenice ovoga teksta potvrđuje jesu sljedeće činjenice:

  • trenutno iznadprosječna cijena zrna pa samim time i potražnja za zrnom kukuruza,
  • mogućnost prodaje uz ugovornu obavezu i garantiranu najnižu cijenu iako usjev još nije niti zasijan, pri čemu cijena značajno odskače u odnosu na prosjek zadnjih nekoliko godina,
  • problem izbora hibrida po dosadašnjim navikama, jer gotovo da se na tržištu sjemena ne postavljaju pitanja oko izbora sjemena, sjemenske kuće ili vrste hibrida obzirom da sjemena po izboru za sve nema.

U takvim opisanim okolnostima potencijalno je moguće da se površine zasijane kukuruzom ove godine i povećaju ukoliko će sjemena biti dovoljno jer ekonomski efekti na račun potencijalne cijene zasigurno privlače veliku pažnju kod proizvođača ove kulture.

 

U ovakvim okolnostima proizlazi i ovo sugestivno mišljenje i stoga svim proizvođačima koji proizvode kukuruz namijenjen tržištu kao komercijalnu robu logično je sugerirati podizanje razine agrotehnike. Naravno,  to zahtjeva apsolutno poštivanje svih tehnoloških normi i parametra za uzgoj ove kulture kako bi se utjecalo i na maksimalno iskorištenje potencijalnog i genetskog maksimuma u ostvarivanju prinosa, uzimajući u obzir uobičajene ili očekivane prosječne vremenske uvjete tijekom vegetacije, te uvjete i kapacitete koje nudi ili ograničava samo tlo.

 

Lako je to napisati i izreći, ali svakako treba znati i provesti, stoga svakako sugeriram stručnu podršku kolega ratara diljem uzgojnog područja kukuruza koji uz najbolji omjer svih nabrojanih potencijala i ograničenja, preporuka gnojidbe i kvalitetne zaštite, zasigurno mogu biti faktor koji će željeni ekonomski učinak dodatno oplemeniti.

Značajnu ulogu u svemu tome imaju i sami hibridi. Izbor je ove godine malo ograničen, ali još uvijek po meni nije dramatičan i svatko se svojim uvjetima može prilagoditi i na tržištu opskrbiti potrebnim količinama sjemena.

 

U pogledu toga je još jedna sugestivna preporuka, ne po pitanju konkretnog hibrida već po pitanju šireg izbora grupe hibrida neovisno o proizvođačima i distributerima sjemena kukuruza. Podloga ovome su pokusi provedeni u zadnje dvije godine koje Ministarstvo poljoprivrede provodi na četiri različite lokacije na području Republike Hrvatske i dobiveni prosječni rezultati koji mogu biti smjernica nekome tko će analizirati ovaj stručni prilog.

Ovom analizom obuhvaćeni su hibridi FAO skupina 300, 400 i 500, predviđeni upravo za komercijalnu proizvodnju zrna i kao takvi analizirani kroz prosječni prinos i ostvarene ekonomske efekte po lokacijama, FAO skupinama i godini pokusnog istraživanja.

Kako svaka slika govori više od tisuću riječi tako i ove tablične analize daju naznaku što se u proizvodnji kukuruza događalo u zadnje dvije godine i što bi se kao takvo moglo sugerirati u ovoj sjetvi koja uskoro dolazi.

Naravno, struka svakako sugerira da se u proizvodnju ne ide samo sa jednim hibridom ili jednom FAO skupinom, pa je sukladno površini i plodoredu potrebno prilagoditi i razraditi vlastiti sjetveni plan.

 

AGROEKONOMSKI POKAZATELJI 2019
VUKOVARSKO-SRIJEMSKA
FAO SKUPINA cijena kn/kg prinos vlažnog zrna kg/ha bruto vrijednost kn/ha
FAO 300 0,75 12258 9194
FAO 400 0,75 11471 8603
FAO 500 0,74 12278 9086
PROSJEK POKUSA 0,75 12002 9002
BRUTO TROŠAK kn/ha 6075,9
NETO DOBIT kn/ha 2926,0
troška proizvodnje kn/kg 0,51
OSJEČKO-BARANJSKA
FAO SKUPINA cijena kn/kg prinos vlažnog zrna kg/ha bruto vrijednost kn/ha
FAO 300 0,75 14330 10748
FAO 400 0,74 14216 10520
FAO 500 0,72 14573 10493
PROSJEK POKUSA 0,74 14373 10636
BRUTO TROŠAK kn/ha 4940,3
NETO DOBIT kn/ha 5695,8
troška proizvodnje kn/kg 0,34
BJELOVARSKO BILOGORSKA
FAO SKUPINA cijena kn/kg prinos vlažnog zrna kg/ha bruto vrijednost kn/ha
FAO 300 0,63 15116 9523
FAO 400 0,58 16852 9774
FAO 500 0,49 18059 8849
PROSJEK POKUSA 0,58 16675 9672
BRUTO TROŠAK kn/ha 5830,1
NETO DOBIT kn/ha 3841,7
troška proizvodnje kn/kg 0,35
MEĐIMURSKA
FAO SKUPINA cijena kn/kg prinos vlažnog zrna kg/ha bruto vrijednost kn/ha
FAO 300 0,7 14620 10234
FAO 400 0,69 14418 9948
FAO 500 0,67 14284 9570
PROSJEK POKUSA 0,69 14440 9964
BRUTO TROŠAK kn/ha 6051,9
NETO DOBIT kn/ha 3912,0
troška proizvodnje kn/kg 0,42

 

 

 

AGROEKONOMSKI POKAZATELJI  2020
VUKOVARSKO-SRIJEMSKA
FAO SKUPINA cijena kn/kg vlaga prinos vlažnog zrna kg/ha bruto vrijednost kn/ha
FAO 300 0,8 16,1 11821 9457
FAO 400 0,8 16,5 11525 9220
FAO 500 0,8 16,5 12202 9762
PROSJEK POKUSA 0,8 16,4 11849 9480
BRUTO TROŠAK kn/ha 5143,8
NETO DOBIT kn/ha 4335,7
troška proizvodnje kn/kg 0,43
OSJEČKO-BARANJSKA
FAO SKUPINA cijena kn/kg vlaga prinos vlažnog zrna kg/ha bruto vrijednost kn/ha
FAO 300 0,8 16,1 13348 10678
FAO 400 0,8 16,5 13279 10623
FAO 500 0,79 17,8 13862 10951
PROSJEK POKUSA 0,8 16,8 13496 10797
BRUTO TROŠAK kn/ha 4775,8
NETO DOBIT kn/ha 6021,1
troška proizvodnje kn/kg 0,35
BJELOVARSKO BILOGORSKA
FAO SKUPINA cijena kn/kg vlaga prinos vlažnog zrna kg/ha bruto vrijednost kn/ha
FAO 300 0,72 21,2 14154 10191
FAO 400 0,68 23,5 15877 10796
FAO 500 0,6 27,2 16602 9961
PROSJEK POKUSA 0,68 23,9 15544 10570
BRUTO TROŠAK kn/ha 6034,6
NETO DOBIT kn/ha 4535,6
troška proizvodnje kn/kg 0,39
MEĐIMURSKA
FAO SKUPINA cijena kn/kg vlaga prinos vlažnog zrna kg/ha bruto vrijednost kn/ha
FAO 300 0,71 22,0 15576 11059
FAO 400 0,68 23,3 15212 10344
FAO 500 0,65 25,7 16893 10980
PROSJEK POKUSA 0,68 23,6 15894 10808
BRUTO TROŠAK kn/ha 6247,5
NETO DOBIT kn/ha 4560,1
troška proizvodnje kn/kg 0,39

 

 

 

Siniša Hrgović, dipl. ing. agr.