PROIZVODNJA JABUKA U MEĐIMURSKOJ ŽUPANIJI 2020.

                                                    Jabuke pred berbu

Svaka proizvodna godina započinje rezidbom. Samo pravilno orezan voćnjak, s redovitom obnovom rodnog drveta, može garantirati uspješnu i ekonomski rentabilnu proizvodnju jabuke.

Pravilan izgled stabla jabuke u intenzivnom uzgoju (podloga M9) mora nalikovati na stablo smreke, dakle konusno. Ogranci, koji nose rodno drvo, trebaju biti jači, deblji i duži u donjim etažama, a sve kraći i tanji u gornjim etažama, kako bi se osigurao funkcionalan raspored izmjena energije u krošnji te osvjetljenje čitavog dijela krošnje. Obnova dijela rodnog drveta na njima svake godine je od velike važnosti. Veliku ulogu u tome imaju jednogodišnje grane. U donjoj etaži trebaju biti jače, dužine 25-50 cm, u vršnim etažama 10-30 cm, pošto se na njima tijekom naredne vegetacije stvaraju najkvalitetniji cvjetni pupovi.

U praksi ponekad se nailazi na voćnjake kod kojih je dosta teško rezidbom pravilno obnavljati mlado rodno drvo. Neki su podgnojeni, rast jednogodišnjih mladica je ispod 20 cm, drugi su pregnojeni pa su jednogodišnje grane dužine preko 80 cm. Kod prvih je najčešći problem alternativa, kod drugih neznanje kako smanjiti bujnost. Ponekad se prilikom korištenja vapnenog dušika gledalo samo na korisne učinke tog gnojiva, dok se zaboravlja činjenica da se radi o  dušičnom gnojivu, koje se ne bi smjelo koristiti u već bujnim voćnjacima.

Već tijekom rezidbe, kod nekih sorata koje su tijekom 2019. bile u alternativno nerodnoj godini (Golden delicious, Gala, Braeburen, Fuji i sl.) mogli su se uočiti djelomično razvijeni cvjetni pupovi i na jednogodišnjim granama. Ta je pojava često izražena nakon alternativno nerodne godine.

Globalnim zatopljenjem i klimatskim promjenama jabuka kasnije ulazi u period mirovanja, sve teže sakuplja sumu inaktivnih temperatura potrebnu za pravilan razvoj osnove cvjetnih organa, dok sumu pozitivnih temperatura nakuplja sve ranije.

Rano sakupljanje pozitivnih temperatura povlači i raniju cvatnju pa je voćka u toj fenofazi više izložena proljetnim mrazovima, npr. od otpornih sorata jabuke sorta Topaz cvate najranije, dok Rewena cvate najkasnije. Odabirom kasno cvatućih sorata može se djelomično utjecati na produktivnost (Gala, Evolution, Pinova, Honeycrisp, Queen Cox, Rewena…).

                                          Sorta Gala u berbi

Fenofaza otvaranja cvjetnih pupova ove je godine započela krajem ožujka. Upravo u te dane (31. 03. do 15. 04. 2020.) uslijedilo je nekoliko jutara s niskim temperaturama od -2 do -8 °C.  Prvi val niskih temperatura bio je popraćen jakim sjevernim vjetrom, koji je uz „chilli efekat“ nanio štete u nekim voćnjacima čak i do 90 %. Najviše su stradale sorte Jonagold i Idared, koje su u toj fazi bile u pojavi prvog cvjetnog balončića. Nakon nekoliko dana uslijedilo je još nekoliko jutara s temperaturama ispod nule, a najhladniji val iznosio je od -5 do -8 °C. Taj val zahvatio je ostale sorte u fenofazi cvatnje većine starog i dvogodišnjeg rodnog drveta.

Većina osiguravajućih kuća ima različite uvjete kod osiguranja nasada od mraza. Kod nekih je početna fenofaza osiguranja pojava prvog cvjetnog balončića, kod drugih faza prvog otvorenog terminalnog cvjeta, kod trećih tek fenofaza pune cvatnje. Stoga je od velike važnosti poznavati uvjete osiguranja, koje se odabere te pravovremeno izvršavati prijave neposredno po nastanku mraza, tim više što i sve sorte ne cvatu istovremeno.

Zaštitu od mraza proizvođači su pokušali obaviti na različite načine. Najboljim sustavom pokazala se zaštita kišenjem. Pravovremeno uključivanje i isključivanje tog sustava sačuvalo se do 70 % plodova kod nekih sorata. Pokušaji zaštite s uređajima „Frostbuter“ pokazali su se uspješnima sve dok jutarnje temperature nisu padale ispod -4 °C. U noći, kada je temperatura pala na -8 °C, uspjelo se istu „dignuti“ na samo -4 °C, što je tek djelomično utjecalo na sprečavanje šteta. Neki od proizvođača odlučili su se na tretiranje pripravcima, koji utječu na razvoj plodova, a rezultati su varirali od sorte do sorte. Štete od mraza ostale su vidljive po plodovima u obliku tzv „rajfova“, koji su kod nekih sorata (Topaz) bili čak na 95 % plodova te time postali neadekvatni za bilo koju klasu jabuke osim industrijske. Nasuprot tome, mrežavost plodova na Golden delišesu je bila začuđujuće minimalna, neovisno o tretmanima za vrijeme ili nakon cvatnje.

Po prestanku jutarnjih niskih temperatura nastavila se cvatnja cvjetova na jednogodišnjim granama. Jednogodišnja grana posjeduje djelomično funkcionalno formirane cvjetove nakon alternativno nerodne godine, stoga veliki broj proizvođača nije vršio prorijedu nakon cvatnje jednogodišnjih grana. Većina se odlučila za kasnije, ručno prorjeđivanje, kako bi se omogućio pravilan razvoj plodova normalne krupnoće. Zahvaljujući relativno povoljnom rasporedu oborina tijekom ljeta za razvoj plodova jabuke (treća faza usvajanja vode u stanice) i rod na jednogodišnjim granama dosegao je sasvim normalnu krupnoću (Golden delicious, Gala, Fuji, Braeburn). Određeni dio proizvođača zbog objektivnih razloga nije stigao početkom lipanj obaviti ručno prorjeđivanje tih grana te su plodovi ostali uglavnom presitni za prvu klasu jabuke.

S druge strane, kod sorata koje genetski razvijaju krupne plodove (Jonagold, Jonaprinc, Mutsu), mali broj plodova na stablu, kao posljedica jutarnjih mrazova, doveo je do prekomjernog rasta tijekom fenofaze zriobe pa je ponegdje čak i do 50 % plodova premašilo promjer od 10 cm te time postalo neprimjereno za skladištenje.

Od bolesti, najveći problem tijekom vegetacije uzrokovala je pepelnica, osobito na vodećoj sorti Idared. Mogući razlozi su nepravovremeno odstranjivanje rane pepelnice škarama, pretjerano korištenje triazola, korištenje premalo vode u zaštiti te, u velikom broju slučajeva, smanjeni broj zaštita zbog mrazom uzrokovane nerodnosti. Uvlačenje pepelnice u terminalni pup jednogodišnjih mladica krajem vegetacije svakako će utjecati i na mogućnost zimske rezidbe i obnove rodnog drveta.

Prebujni i pregnojeni nasadi Golden deliciousa, s loše orezanim vrhovima, bez izolacije provodnice, naročito su bili izloženi pojačanoj fiziološkoj defolijaciji. Većina proizvođača usmjerila je pažnju da nerodne voćnjake zaštiti od primarnih infekcija fuzikladija, dok su se djelomično, zbog nepoznavanje novijih bolesti (marsonina, alternaria, glomerela) iste provukle i krajem vegetacije u nekim nasadima nanijele određene štete (Topaz – defolijacija marsoninom čak i do 70 %, Golden D. – gomerela i marsonina do 50 %). Kako i te bolesti prezimljuju kao saprofitski micelij na otpalom lišću poželjno je ove godine obratiti veću pažnju na pravovremeno tretiranje ureom, u cilju smanjenja potencijala infekcije za narednu godinu. Problem novijih bolesti sve je izraženiji kod tzv. otpornih sorti na fuzikladij i pepelnicu (Topaz, Alkmena, Pinova, Florina…).

Ovih dana ponovno nas „zalijevaju„ oborine u ogromnim količinama te nam onemogućuju pravodoban ulazak u nasade, a trebalo bi pravovremeno obaviti analize tla, jesenski dio prihrane mineralnim NPK gnojivima, tretiranje ureom za defolijaciju i dr.

I na kraju svega, kao i na početku, ponovno dolazi rezidba. Treba procijeniti bujnost svake sorte, jačinu rezidbe, vrstu i broj cvjetnih pupova. Tijekom vegetacije ponovno je uočeno stvaranje i razvoj cvjetnih pupova uzduž jednogodišnjih grana kod nekih sorata, osobito ako su bile zbog mraza ponovno u alternativno nerodnoj godini. To je naročito izraženo kod sorte Braeburn, koja je najviše stradala ove godine pa su sve grane, čak i jednogodišnje, doslovce pune cvjetnih pupova. Tijekom zimske ili kasne proljetne rezidbe treba nastojati uočiti i na ostalim sortama bi li se rezidbom ili prorijedom osigurao kvalitetan urod u narednoj godini te tako izbjegao nastavak alternativne rodnosti.

Autor teksta i slika: Adrian Horvat, dipl. ing. agr, stručni savjetnik hortikulture