Šesti pčelarski NEFERTITI

 

Šesti pčelarski NEFERTITI demo-događaj u Hrvatskoj u 2020.g.

Šesti pčelarski NEFERTITI demo-događaj u Hrvatskoj u 2020.g. održan je na prostoru Lovačkog doma „Rupa“ u Rupi u Primorsko-goranskoj županiji (PGŽ) 11.listopada 2020.g. Zbog izrazito lošeg vremena polaznici demo-događaja odslušali su teoretski i praktični dio u prostorijama Lovačkog doma uz aktivno sudjelovanje demo-farmera, inovacijskih aktera i svih ostalih polaznika.

Foto: R.Selimović: provedba Nefertiti demo-događaja

NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisation and Innovation Uptake through Demonstration)koji je financiran sredstvima iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 772705. Unutar projekta postoji 10 tematskih mreža i regionalnih podmreža (HUB-ova). Smisao projekta je stvaranje dodatne vrijednosti kroz razmjenu znanja i iskustava, poticanje prijenosa inovacija, razvoj peer to peer učenja te rad na boljoj povezanosti mreža između poljoprivrednih gospodarstva diljem Europe.

Glavni cilj događaja bio je upoznati sudionike s izazovima u suvremenoj tehnologiji pčelarske proizvodnje te kontroli i suzbijanju zaraznih i nametničkih bolesti u pčelarstvu. Polaznici su upoznati s osnovnim činjenicama koje se odnose na univerzalnu (globalna), lokalnu i osobnu tehnologiju pčelarenja.

Univerzalna (globalna) tehnologija

Svojstvena svim pčelarima u svijetu neovisno od geografske dužine i širine gdje se nalaze pčelinjaci. Podrazumijeva pripremu pčelinjih zajednica za zimu ili nepovoljne uvjete pčelarenja (kontrola i suzbijanje bolesti pčela, kvalitetna mlada matica te pravilna i pravovremena ishrana odnosno ispaša pčelinjih zajednica), proljetni razvoj pčelinjih zajednica te sprječavanje rojevnog raspoloženja.

 

Lokalna tehnologija

Svojstvena je određenim područjima u svijetu u kojima dominiraju specifični uvjeti za uzimljavanje pčelinjih zajednica, proljetni razvoj te određene pašne prilike. Često se lokalna tehnologija oslanja na tradiciju u pčelarenju u određenom staništu. Pčelarske pogreške su redovite ako se zanemare osobitosti lokalnih tehnologija. Pri tome valja naglasiti važnost mikro lokacija. Nerijetko se dogodi da pčelar koji ima dva pčelinjaka, međusobno udaljena 2-3 km zračne linije, ima dijametralno suprotne prinose ili razvoj pčelinjih zajednica na tim pčelinjacima.

 

Osobna tehnologija

Svojstvena određenom pčelaru odnosno obiteljskom pčelarskom gospodarstvu. Svaki pčelar mora znati što hoće, što može i što mora činiti u pčelarstvu. Odgovornost, prilagodba na novonastale situacije te poštivanje različitosti čine osnovu osobne tehnologije. Pogreške u osobnim tehnologijama su brojne i sastavni sudio loše pčelarske prakse koja je posljedica pčelarevog neznanja, pretjerane samouvjerenosti, nedovoljne ljudske logistike, odnosno premalo vremena. Često predstavlja uzrok uginuća pčelinjih zajednica. Lošu pčelarsku praksu treba izbjegavati.

Treba naglasiti da je pravilno i pravovremeno izvođenje praktičnih radova u pčelinjaku važan dio suvremene tehnologije pčelarenja. Pri tome postoji mnogo izazova poput poznavanja mehanizacije i transporta, mikro-lokacija u određenom području, kontrole i suzbijanja bolesti, uzimljavanja pčelinjih zajednica, procjena rezervne hrane za zimu, procjena jačine pčelinjih zajednica s obzirom na geografski položaj i period sezone te priprema pčelinjih zajednica za iskorištavanje pčelinjih medonosno-peludnih paša i načine suzbijanja rojenja. Razumljivo da pčelari moraju voditi brigu da tehnologija nije ista u LR i AŽ košnicama ili pak DB košnicama. Također, postoje velike geografske udaljenosti s različitim pašama u RH. Zatim neki pčelari sele košnice, a neki pčelare stacionarno. Pojedini pčelari koriste matične rešetke, drugi pak ne koriste. Neki pčelare s LR košnicom , ali im je tehnologija istovjetna kao da rade s AŽ košnicom pa se postavlja pitanje zašto se muče s LR. Vjerojatno nisu shvatili sve mogućnosti LR košnice. Posebna priča je kada stavljati pogače u proljeće ili kako spriječiti rojenje. Da li prevješavati okvire ili primijeniti Deemareov način suzbijanja rojenja? Da li uništavati matičnjake ili koristiti Snelgrovu dasku ili rotirati nastavak i polunastavak ili pak koristiti neke druge rotacijske metode. Ne smijemo zaboraviti niti cijenu meda jer neki pčelari mogu prodati svoju godišnju proizvodnju po cijeni od 60-70 kuna po kilogramu , a neki pčelari su sretni ako izvuku 20-30 kuna po kilogramu meda.

Foto: I.Tomljanović: plodonosna rasprava tijekom demo-događaja

Polaznici demonstracijskog događaja aktivno su sudjelovali tijekom radionice pa se otvorila plodonosna rasprava o api-tehničkim radnjama u svezi suzbijanja rojenja, trenutnog stanja s etiniozom u Italiji te načinima kontrole i suzbijanja bakterijskih bolesti pčela. Tijekom demo-događaja polaznici su iznosili svoja iskustva i dosadašnju praksu u tehnologiji pčelarenja i kontroli i suzbijanju američke gnjiloće pčelinjeg legla, vapnenastog legla i varooze te su navodili prijedloge za poboljšanje istih. Posebna zahvala Rešidu Selimoviću, predsjedniku PU „Učka“ iz Opatije, Robertu Kosu, tajnik PU „Učka“ iz Opatije te ostalim članovima Upravnog odbora PU „Učka“ i Saveza pčelarskih udruga PGŽ „ApiLiburnija“ na pomoći u organizaciji i provedbi spomenutog demo-događaja.

Foto:Z.Tomljanović: polaznici Nefertiti demo-događaja

 

Zlatko Tomljanović, dr.med.vet.

voditelj HUB 10