HIGIJENA I NJEGA PAPAKA U PAŠNOM GOVEDARSTU – LASOVAC

U organizaciji Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, 25. rujna 2020., sukladno svim propisanim epidemiološkim mjerama, održana je demonstracija „Higijena i njega papaka u pašnom govedarstvu“. Teoretski  dio demonstracije održan je u Društvenom dom u Lasovcu uz prisustvo pozvanih poljoprivrednika. Predavači su bili Tomislav Mesić, Iva Majhen-Vlašiček i Josip Komljenović.

Obrađene su teme: Higijena i njega papaka u pašnom govedarstvu, Upravljanje pašnjacima i Dobrobit životinja u govedarstvu-mliječno govedarstvo.

Posebno želim istaći  predavanje Tomislava Mesića pod nazivom „Higijena i njega papaka u pašnom govedarstvu“ koje su prisutni poljoprivrednici pažljivo slušali i iznosili slučajeve u svojim stadima, na koje su odmah dobivali stručan odgovor.

Glavni čimbenici koji utječu na zdravlje nogu su higijena podne površine i učestalost korekcije papaka. Papci koje ne korigiramo redovito uzrokuju teže ustajanje i kretanje, zatim dolazi do promjene težišta čime se opterećuju tetive i ligamenti. Prerasli papci lakše pucaju i time postaju skloniji infekciji. Bakterijske bolesti vrlo su zarazne, a u stajama su idealni uvjeti za rast i razmnožavanje bakterija. Ponekad u slučajevima pada imuniteta te bakterije mogu izazvati zdravstvene probleme koje dovode do šepavosti. 

Bakterijskim infekcijama (dermatitis) uglavnom nisu zahvaćeni sami papci, već koža oko papaka i između njih. Bakterijske infekcije su zarazne i u stajskim uvjetima vrlo se brzo šire sa životinje na životinju. Za sprečavanje šepavosti uzrokovane djelovanjem bakterija najvažnija je redovna dezinfekcija papaka.

Dezinfekcija se mora sprovoditi redovito barem jednom mjesečno tijekom tri uzastopna dana. Najučinkovitija je kad krave prvo prolaze kroz posude sa čistom vodom da bi se uklonila prljavština s papaka i kože oko njih, a zatim kroz posude s dezinficijensom.

Korekcija i obrada papaka ima za cilj da kravama osigura stabilno stajanje po cijeloj površini papaka. Ona se po pravilu vrši dva puta godišnje. Prvo se vrši na 3-4 tjedna prije puštanja na ispust ili ispašu, a drugo je na kraju razdoblja ispusta i ispaše. Tada je još važnije i zbog odstranjivanja raznih primjesa u papcima.

Praktični demonstracije vodio viši stručni savjetnik za govedarstvo Tomislav Mesić, koji je prisutnima demonstrirao međunarodno priznatu nizozemsku metodu korekcije papaka u pet koraka.

Na OPG-u Halauš već 20 godina se krave drže na cjelodnevnom ispustu i pašnjaku. Ispust svakako treba biti neka veća nepoljoprivredna površina prilagođena broju krava. Veličina ispusta na OPG-u Halauš je 1 hektar i 2 hektara pašnjaka. Krave uvijek jedan dio ispusta utabaju i unište, osobito na mjestima gdje se hrane i napajaju. U slučaju većih kiša na tom dijelu ispusta stvori se blato. Iz tog razloga je bitno da ispust bude dovoljno velik kako bi krave imale dovoljno travnate površine za kretanje, odmor i izbjegavanje blata. Ako uz ispust ima travnate površine kao na OPG-u Halauš, krave će uvijek imati paše, osobito u proljeće.

Prema mogućnosti preporučljivo je organizirati pregone kako bi što bolje sačuvali travnjak i iskoristili pašnu površinu. Osnovne prednosti ovakvog načina držanja krava (ispust i pašnjak) su olakšana hranidba, manje fizičkog rada u staji, a potrebna je i manja količina stelje.

Za krave to znači smanjenje toplinskog stresa za vrijeme ljetnih mjeseci, svjež zrak, bolja higijena papaka i slobodno kretanje koje poboljšava zdravlje papaka i tjelesnu kondiciju. Dobrom tjelesnom kondicijom jača se imunitet životinje, a to rezultira smanjenju pojave mastitisa, zaostajanju posteljice, boljoj reprodukciji i lakšem teljenju krava.

I na kraju se želim zahvaliti Obitelji Darka Halauš, koji su omogućili da se ova demonstracija pogotovo njen praktični dio odradi na samom OPG-u.

Josip Komljenović, dipl. ing. agr.