SORTNI POKUS SOJE U GORNJEM PODOTOČJU – ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

U Gornjem Podotočju u Zagrebačkoj županiji održana je 22. rujna demonstracijska aktivnost  „Prikaz suvremene i dobre prakse u proizvodnji soje u sjeverozapadnoj Hrvatskoj“. Soja kao kultura postala je još jedna kultura u plodoredu u ovom dijelu Hrvatske zbog stabilnosti u proizvodnji, cijeni, mogućnosti prodaje i pozitivnom doprinosu plodnosti tla za narednu kulturu. Primijećeno je povećanje površina pod sojom prema podacima o podnesenim Zahtjevima za izravna plaćanja u 2020. godini za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju. Zbog toga je postavljen pokus na OPG-u Stjepana Antolčića, sa 20 sorata soje kako bi poljoprivrednici mogli dobiti uvid u karakteristike pojedine sorte, njihovu adaptabilnost na klimatske uvjete na ovom području i prinose koje mogu ostvariti u postojećim uvjetima uz primjenu optimalne agrotehnike.

Raspon sorata prema grupi zriobe kretao se od 000 do grupe I. Postignuti su urodi od 3,76 do 4,76 t/ha suhog zrna, a vlaga se kretala od 13 do 18 %. Zrno je nakon žetve sušeno u sušari.

Prisutni poljoprivrednici na događaju upoznati su s agrotehničkim mjerama provedenima na pokusnoj parceli, agrotehnikom soje, zaštitom od korova i karakteristikama pojedinih sorata uz pregled na polju.

Iz izlaganja djelatnika Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede i sudjelovanje poljoprivrednika u raspravi vrijedno je izdvojiti neka zapažanja i preporuke za proizvođače soje:

• Poželjno je tlo dobrih vodozračnih osobina.
• Obavezno obaviti analizu tla.
• Povoljna pH vrijednost tla između 6,5 i 7,2 uz dobru opskrbljenost fosforom.
• Izvedena zimska brazda i pravovremeno zatvaranje zimske brazde u proljeće.
• Ciljana gnojidba prema preporuci.
• Priprema tla za sjetvu od mrvičaste do orašaste strukture. Ukoliko površina parcele nije potpuno ravna birati sorte koje prvu plodnu etažu formiraju na dovoljnoj visini od razine tla kako ne bi došlo do gubitaka pri kombajniranju
• Valjanje u slučaju lošije pripreme ili sušnijih uvjeta pri sjetvi.
• Izbor ranijeg sortimenta zbog mogućnosti pravovremene žetve i pripreme tla za narednu kulturu prije jesenskih kiša. Idealno bi bilo da se žetva može obaviti nakon sjetve uljane repice, a prije berbe kukuruza.
• Prije sjetve obaviti inokulaciju sjemena simbiotskim bakterijama, jer uz povoljne uvjete predstavlja najjeftiniji izvor dušika. U pokusu nije bila potrebna prihrana.
• Sjetva na razmak od 25 ili 50 cm? U gustom sklopu sijano žitnom sijačicom na 25 cm prilikom zatvaranja sklopa dolazi do gušenja korova, u ljetnim mjesecima ukoliko ima dovoljno vlage dolazi do izduživanja biljaka i mogućnosti nalijeganja usjeva uslijed kiša i vjetra. Takav slučaj je bio u pokusu. Sjetva u rjeđem sklopu potiče grananje sorata koje imaju tu karakteristiku, manji je utrošak sjemena i nema gaženja redova prilikom njege usjeva.
• Zaštita od korova u gustom sklopu isključivo kemijskim sredstvima, dok kod sjetve na razmak od 50 cm postoji mogućnost međuredne kultivacije
• Žetvu obaviti pri vlazi zrna od 13 do 14 % jer se pri toj vlazi može skladištiti bez sušenja. Ukoliko su vlage veće treba osigurati sušenje u sušari. U ovom primjeru vlage su bile veće, a prišlo se žetvi jer gospodarstvo ima sušaru.
• Osim za proizvodnju ulja i proteinska sirovina za proizvodnju hrane za ljude koristi se i kao visokovrijedno krmivo za ishranu stoke. Postoje sorte čije zrno nije potrebno termički obraditi prije hranidbe stoke.
• Na slijedećem linku može se preuzeti brošura o agrotehnici uzgoja soje https://www.savjetodavna.hr/wp-content/uploads/publikacije/AgrotehnikaSojeWeb102018.pdf

Prema  Pravilniku o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2020. godinu (NN 22/20 i 57/20) poljoprivrednici za usjeve soje uz osnovno i preraspodijeljeno plaćanje mogu ostvariti i potporu za zelena plaćanja, te proizvodno vezanu potporu za krmne proteinske usjeve.

Osnovni uvjet za  ostvarenje potpore za prihvatljive površine pod sojom je da je soja proizvedena od certificiranog sjemena genetski nemodificirane soje u količini od najmanje 80 kilograma po hektaru prijavljene površine soje, o čemu korisnik dostavlja podružnici Agencije za plaćanja do 15. listopada 2020. godine sljedeće dokaze:

– kopiju računa o plaćenom komercijalnom sjemenu kojeg koristi te godine ili drugi dokument kojim se može dokazati porijeklo i količina sjemena i

– certifikat s vreće kojeg će mu Agencija za plaćanja nakon poništavanja vratiti ili certifikat o sjemenu uz otpremnicu HAPIH-a.

Za potrebe provedbe zelene prakse na ekološki značajnim površinama na kojima se uzgajaju kulture koje fiksiraju dušik ne smiju se primjenjivati sredstva za zaštitu bilja.

Proizvodno vezane potpore (PVP) za krmne proteinske usjeve može ostvariti korisnik programa izravnih plaćanja za prihvatljive površine na kojima se proizvode krmni proteinski usjevi i to za najmanje jedan hektar prihvatljive površine krmnih proteinskih kultura. Među takve kulture spada soja za stočnu hranu, ali korisnik mora na svom poljoprivrednom gospodarstvu držati barem 2 uvjetna grla po prihvatljivom hektaru soje za stočnu hranu.

Ovom prilikom zahvaljujem svim sudionicima demonstracijske aktivnosti koju provode službenici Ministarstva poljoprivrede u okviru mjere 1. Programa ruralnog razvoja, podmjere 1.2. i tipa operacije 1.2.1. u cilju prijenosa znanja i aktivnosti informiranja poljoprivrednih proizvođača.

Veliko hvala na suradnji distributerima soje, tvrtkama: Axereal Croatia d.o.o., , Bc Institut, d.d., Mauthner d.o.o., Poljoprivredni Institut Osijek i RWA Hrvatska d.o.o. te proizvođaču i distributeru sredstava za zaštitu bilja, tvrtki BASF Croatia d.o.o. kao i OPG-u Stjepana Antolčića za sudjelovanje u provedbi pokusa.

 

Dragica Tresk Penezić