PROMOCIJA ROBNE MARKE, PROIZVODNJA I EDUKACIJA PROIZVOĐAČA KRUMPIRA U MEĐIMURJU TIJEKOM SEZONE 2020. GODINE
U organizaciji Međimurske županije, općine Belica i Međimurske udruge proizvođača merkantilnog krumpira krajem prvog tjedna mjeseca rujna 2020. u središtu naselja Belica, ispred Spomenika krumpiru, predstavljena je robna marka krumpira.
Slika 1. i 2. Predstavljanje robna marka krumpira u središtu Belice, ispred Spomenika krumpiru (Foto: M. Belčić i Suzana Pajić)
Tako je u Međimurskoj županiji, pored već poznatih županijskih robnih marki, jabuke “Regina” i vina “Pušipel”, početkom masovnijeg vađenja gomolja, predstavljena nova županijska robna marka krumpira “Međimurski kalamper”!
Uz tradiciju, iskustvo i pogodnost prirodnih uvjeta za uzgoj krumpira, javnost je upoznata s općim uvjetima o proizvodnji, nadzoru i korištenju robne marke te je predstavljen i pojašnjen vizualni identitet proizvoda (slika 2.).
Sredinom srpnja ove godine službenici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku, Područne službe Međimurske županije (ujedno i stručni članovi Povjerenstva za nadzor i korištenje robne marke “Međimurski kalamper”) održali su edukaciju tržnih proizvođača krumpira pod nazivom „Prikaz uravnotežene gnojidbe, s pravilnim uzorkovanjem tla i integriranom zaštitom usjeva krumpira od korova, uzročnika bolesti i štetnika“. Edukacija je održana na dva lokaliteta, na pokusnim poljima u blizini naselja Novo Selo Rok te u naselju Belica, u gospodarskom objektu OPG Tomislava Filipović, ul. Braće Radića 105.
U prijepodnevnim satima dio edukacije je održan u polju: prikaz deset sorti krumpira, provedena agrotehnika (sadnja, osnovna i dopunska gnojidba, njega usjeva), način uzorkovanja zemljišta radi provođenja pedoloških analiza, zakonodavni okvir, koji određuje obvezu kontrole plodnosti tla te determinacija neželjenih promjena na cimi krumpira: koncentrična pjegavost (Alternaria solani), plamenjača (Phytophthora infestans), bijela noga krumpira (Rhizoctonia solani), nekrotični Y virus (PVYNTN) te palež cime od visokih temperatura i štetnog UV zračenja. Naknadno je na gospodarstvu OPG-a Filipović prikazan prosječan urod, izgled gomolja, sadržaj suhe tvari, otpornost na ekonomski značajne neželjene organizme te kulinarska i druga svojstva deset sorti krumpira iz pokusa.
Tržna proizvodnja krumpira je tradicionalna djelatnost u središnjem području Međimurske županije, naročito između mjesta Belica – Gardinovec – Domašinec – Podturen – Sivica – Novo Selo Rok -Čakovec -Orehovica – Vularija. Na tom području između Mure i Drave pretežno se nalaze recentni aluvijalni nanos, pjeskovito-ilovaste ili ilovaste, blago kisele reakcije, koji su vrlo pogodni za uzgoj gomoljastih vrsta povrća, naročito krumpira. Uz pogodnost tla, nadmorsku visinu 160 – 180 m te prosječnu godišnju temperaturu zraka 10,1 °C, s prosječnom količinom oborina 808 mm (uz raspon 681 – 1079 mm), tradicija uzgoja krumpira s dovoljno radne snage, specifičnom mehanizacijom i gospodarskim objektima temelj su uspješnog uzgoja te dohodovne kulture.
Projektom “Kontrole plodnosti tla na području Međimurske županije” utvrđeno je da na širem području naselja Belica dominiraju blago kisela zemljišta (prosječna pH vrijednost 5,45), prosječni sadržaj humusa iznosi samo 1,6 %, srednja potreba za fosforom (P2O5) iznosi 45 kg, a srednja potreba za kalijem (K2O) iznosi 60 kg/ha (izvor: Međimurska županija, Upravni odjel za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam, 2014.). Uravnotežena gnojidba krumpira moguća je samo temeljem analize opskrbljenosti zemljišta osnovnim hranjivima te potrebama kulture i ciljanim prinosom.
Na predstavljanju robne marke krumpira kolegica Suzana Pajić je poljoprivrednike upoznala s načinom uzimanja i označavanja prosječnog uzorka tla za kemijsku analizu te ponovno naglasila da se općina Belica ubraja u ranjiva područja na nitrate (NN 130/2012 i NN 7/2013), uz obvezu provedbe “Akcijskog plana sprječavanja onečišćenja uzrokovanih nitratima poljoprivrednog podrijetla” (NN 15/2013).
Tablica 1. Tehnički podaci o poljskom makro-pokusu uzgoja deset sorti krumpira tijekom 2020. godine na pokusnom polju kraj naselja Novo Selo Rok
| Predkultura: ozima pšenica, zelena gnojidba: ječam i kanola (repica) | |||
| Osnovna gnojidba: 1 t/ha NPK 5-10-20 + 1 t/ha “Stalatico” (organsko gnojivo) | |||
| Dopunska gnojidba: KAN 250 kg/ha | |||
| Datum i razmaci sadnje (sklop): 07. 04. 2020., razmaci 0,75 x 0,33 m (43.000 biljaka/ha) | |||
| Nicanje većine sorti u pokusu: 23. 04. 2020. | |||
| Veličina sjemenskih gomolja: 25/50 cm | |||
| Suzbijanje korova u krumpiru: 20. 04. 2020. (pre-em: pendimetalin + metobromuron + klomazon) | |||
| Program suzbijanja uzročnika bolesti (Phytophthora, Alternaria) i štetnika (Leptinotarsa) na cimi krumpira: | |||
| 30. 05. 2020. | 12. 06. 2020. | 24. 06. 2020. | 08. 07. 2020. |
| mankozeb & cimoksanil + taikloprid | ciazofamid + difenkonazol + metaflumizon | azoksistrobin & fluazinam | ciazofamid + cimoksanil |
| Primjena folijarnih (bio)gnojiva: Amalgerol (08. 07.), AminoGreen (12. 06. i 26. 06.), FitoFert 20+20+20+TE (12. 06. i 24. 06.) i EC Fertilizer 13+5+40+TE (08. 07.) | |||
Mr. sc. Milorad Šubić poljoprivrednike je upoznao s agrotehničkim i usmjerenim mjerama zaštite pokusnog krumpirišta provedenim tijekom 2020. (tablica 1.). Istaknuta su temeljna načela integrirane zaštite bilja, prognoze pojave i izbora sredstva za suzbijanje korova, uzročnike bolesti i štetnika. Naglašeno je da krumpir valja izbjegavati uzgojem na površinama, koje su zakorovljene višegodišnjim širokolisnim korovima (npr. Cirsium, Convolvulus, Sonchus, Mentha i dr.) te da kao pred-kulturu treba izbjegavati biljne vrste, koje osipanjem sjemena tijekom žetve predstavljaju neželjenu vrstu u krumpiru i koja se ne može učinkovito suzbiti primjenom rezidualnih (zemljišnih) herbicida (npr. suncokret). Proizvođači krumpira su upoznati sa specifičnim meteorološkim uvjetima tijekom razvoja cime krumpira u 2020. sezoni te njihovim utjecajem na pojavu i razvoj ekonomski značajnih (pseudo)gljivičnih bolesti (Alternaria, Phytophthora). Prikazan je način određivanja potrebe i optimalnih rokova suzbijanja uzročnika bolesti te kriteriji za izbor djelatnih tvari, koje su korištene na pokusnoj površini (tablice 1. i 2. te histogrami 1. i 2.).
Histogrami 1. i 2. Mjesečne vrijednosti prognoznih modela za predviđanje koncentrične pjegavosti (Alternaria – “TomCast”) i plamenjače krumpira (Phytophthora – “BliteCast”) tijekom kritičnog razdoblja (cvatnje krumpira – lipanj 2020.) – mjerni uređaj “iMetos”, temeljem kojih je određivana stvarna potreba i optimalni rokovi suzbijanja uzročnika bolesti cime krumpira u pokusnom polju:
Tablica 2. Važniji meteorološki mjesečni uvjeti zabilježeni u središnjem dijelu Međimurja uz riječnu dolinu bitni za pojavu i razvoj uzročnika bolesti cime krumpira tijekom 2020. sezone
| Mjeseci | Temperatura zraka (°C) | Količina oborina (mm) | Relativna vlažnost (%) | Senzor vlaženja lišća (minuta) |
| travanj | 11,60 | 27,6 | 63,3 | 4.515 |
| svibanj | 14,47 | 51,5 | 73,8 | 14.095 |
| lipanj | 18,94 | 117,8 | 80,94 | 20.310 |
| srpanj | 20,67 | 151,6 | 80,09 | 18.035 |
| kolovoz | 21,65 | 187,4 | 84,99 | 21.395 |
Potreba suzbijanja najvažnijeg štetnika cime krumpira (krumpirova zlatica – Leptinotarsa) je određena temeljem vizualnih pregleda cime (pojava odraslih oblika, odlaganje i razvoj jaja te pojava prvih ličinki). Naglašena je opasnost i otrovnost insekticida, radi ne-ciljanih organizma (oprašivači, prirodni neprijatelji, humifikatori) te kriteriji za izbor insekticida i mjere opreza, koje se pritom provode. Proizvođače krumpira je posebno zanimao slučaj pomora pčela zabilježen 8. lipnja 2020. na području Međimurja (središnji dio uz rijeku Muru).
Zbog kiše, drugi dio edukacije je proveden u gospodarskom objektu obitelji T. Filipović u Belici. Pritom su poljoprivrednici upoznati s prosječnim prinosima te s drugim svojstvima sorti krumpira u pokusu (dospijeće, oblik i boja gomolja, boja mesa gomolja, otpornost na bolesti i štetnika, kulinarska svojstva, osjetljivost na herbicide – metribuzin, dormantnost, najvažnije nežive promjene u unutrašnjosti gomolja, pogodnost za ekološki uzgoj, svojstva za industrijsku preradu – čips), tablica 3.
Tablica 3. Neka svojstva pokusnih sorti krumpira prikazanih vađenjem gomolja
| Grupa dospijeća | Prinos tržnih gomolja >40 mm | Prinos sitnih gomolja <40 mm | Suha tvar |
| vrlo rane sorte | 51,62 t/ha | 3,95 t/ha | 17,7 % |
| srednje rane sorte | 59,0 t/ha | 2,17 t/ha | 18,3 % |
| srednje kasne sorte | 45,0 t/ha | 3,90 t/ha | 20,1 % |
*Vrlo rane sorte = Riviera, Severina, Arizona; srednje rane sorte = Spectra, Constance, Esmee, Beyonce; srednje kasne sorte = Alouette, Babylon, Arsenal, Corsica; sorte krumpira namijenjene za proizvodnju čipsa: Arsenal, Corsica i Beyonce; sorta krumpira namijenjena ekološkoj proizvodnji: Alouette!
Nakon toga, nositelj OPG Filipović, gospodin Tomislav okupljenim je poljoprivrednicima prenio vlastita iskustva pri uzgoju krumpira u sezoni 2020., naglašavajući sve lošiju kvalitetu isporučenog sadnog materijala. Ove se godine u nešto jačoj mjeri pojavljuju virusne infekcije, a kao posljedica povlačenja s tržišta insekticida, koji su neophodni pri sjemenskoj proizvodnji radi suzbijanja vektora (lisnih uši). Procjenom prinosa gomolja krumpira tržni proizvođači očekuju iznadprosječnu sezonu pa time raste zabrinutost za plasman i prodaju (trenutno smanjena potražnja zbog slabije turističke sezone radi epidemije Covid-19).
U raspravi su proizvođači krumpira postavljali pitanja o mogućnostima i ograničenjima totalnog suzbijanja cime prije vađenja gomolja (“desikacija”), a nakon povlačenja s tržišta djelatne tvari dikvat. Odgovoreno je da od ove sezone proizvođači krumpira u tu svrhu mogu koristiti samo registrirano sredstvo na osnovi prirodnih tvari (“prirodni herbicid”): pelargonske kiseline (Beloukha EC)(http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Primjenu pelargonske kiseline treba ograničiti samo na povoljne vremenske uvjete (sunčano, suha do blago vlažna lisna masa, uz temperature 15-25°C). Moguće je mehanički prethodno i djelomično uništiti cimu krumpira, a naknadno primijeniti značajno manju količinu pelargonske kiseline, od registrirane doze za “desikaciju” krumpira (Beloukha EC u količini 6-8 lit./ha).
Također, proizvođači krumpira su informirani o natječaju iz Programa ruralnog razvoja za tip operacije 4.1.1 “Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstva – ulaganja u skladišne kapacitete za krumpir”, a radi povlačenja s tržišta Europske Unije djelatne tvari klorprofam (sredstva za sprječavanje klijanja gomolja u skladištima tijekom zimskih mjeseci). Od distributera sjemenskog krumpira pritom je zatraženo “novo svojstvo” budućih sorata krumpira: dormantnost gomolja za skladištenje.
Prilikom popunjavanja “Obrasca za ocjenu strukovnog obrazovanja” (demonstracijske aktivnosti) većina proizvođača krumpira je iskazala izvrsno zadovoljstvo prikazanim informacijama.
Ranije su već 21. 07., 28. 07. i 11. 08. 2020. održana tri edukacijska skupa za tržne proizvođače krumpira u Međimurskoj županiji, na kojima tada su prikazana proizvodna i kulinarska svojstva 31 sorte krumpira (tablica 4).
Tablica 4. Edukacijski prikazi novih sorata i agrotehnike uzgoja krumpira održani u zadnjoj dekadi mjeseca srpnja i u prvoj polovici kolovoza 2020. u Međimurju
| Datum | Mjesto | Dobavljači sjemenskog krumpira | Broj prisutnih proizvođača | Broj prikazanih sorti krumpira | Prosječan prinos gomolja |
| 21. 07. | Belica | HZPC | 58 | 14 | 53,32 t/ha |
| 28. 07. | N. Selo Rok | EuroPlant | 65 | 10 | 63,04 t/ha |
| 11. 08. | Pribislavec | SolaWest | 54 | 7 | *51,44 t/ha |
*procjena prinosa gomolja na dan 03.7. 2020., dok je naknadno dana 10.8. 2020. prosječan prinos pokusnih sedam sorti procijenjen na 78,56 t/ha
Napomena: U tablici 1. je prikazan procijenjeni, a ne stvarni prinos gomolja krumpira. Ta procjena se treba umanjiti za gubitak na uvratinama parcela, zatim gubitak u redovima kroz koje prolazi mehanizacija tijekom njege i zaštite usjeva te gubitak prinosa u mikro-depresijama, gdje se zadržava voda u razdoblju prekomjernih padalina.
Tablica 5. Distribucija oborina na tri mjerna lokaliteta u prvom (01. 04.-14. 06.) i drugom dijelu rasta i razvoja pokusnih sorata krumpira (15. 06.-31. 08.) – mjerna stanica “iMetos”
| Lokalitet | Oborine 1.4.-14.6. | Oborine 15.6.-31.8. | Ukupno 1.4.-31.8. (±)* |
| Belica | 148,4 mm | 343,4 mm | 491,8 mm (+115,0 mm) |
| Mursko Središće | 141,3 mm | 394,6 mm | 535,9 mm (+159,1 mm) |
| Sveti Juraj u Trnju | 137,2 mm | 385,6 mm | 522,8 mm (+146,0 mm) |
*U višegodišnjim prosjecima od početka travnja do kraja kolovoza u okolici Čakovca očekuje se prosječno 376,8 mm oborina (u zagradi je navedeno odstupanje izmjerenih oborina tijekom 2020. u odnosu na očekivani prosjek).
Slike 3., 4. i 5. Edukaciju proizvođača krumpira provode službenici M. Šubić i Suzana Pajić (lijevo), obitelj Filipović se bavi isključivo poljoprivrednom proizvodnjom i aktivno je surađivala sa stručnjacima iz Uprave za stručnu podršku, od planiranja i provođenja pokusa do prikaza rezultata (u sredini); poljoprivrednici su komentirali rezultate pokusa i izmijenili vlastita iskustva (Foto: M. Šubić)
Tekst pripremili voditelji demonstracijske aktivnosti:
Suzana Pajić, dipl. ing. agr.
mr. sc. Milorad Šubić