Octena mušica ploda – Drosophila suzukii

Octena mušica ploda (Drosophila suzukii) (Naslovna slika) jedan je od najvažnijih štetnika voća i grožđa. U Hrvatskoj je prvi put zabilježena krajem 2010. godine na području Istre, odakle se proširila na čitavo području RH. Ima širok spektar domaćina i napada različite voćne vrste, jagodičasto, koštičavo i jezgričavo voće te vinovu lozu.

U svijetu je poznato oko 3000 vrsta iz roda Drosophila, razlika od ostalih vrsta iz roda Drosophilidae je da polaže jaja isključivo u nedozrele i neoštećene plodove velikog broja voćnih vrsta, dok druge vrste jaja polažu u dozrele već oštećene plodove.

Pripada porodici dvokrilaca. Tijelo je dužine 2-3 mm, žuto smeđe je boje, ima crvene oči i karakterističnu pilastu leglicu po kojoj se ženka (slika 1.)  octene mušice  razlikuje od drugih vrsta. Razlika između mužjaka i ženke je da mužjak ima pjegu crno-sive boje na krilima i nogama. Jaja su bijele boje te ovalnog oblika. Ličinka je bijele boje (Slika 2.), dužine 6 mm. Kukuljica je smeđe boje.

Slika 1. Ženka (lijevo) i mužjak (desno) octene mušice ploda D. suzukii (foto: I.Češek)

Slika 2. Ličinka D. suzukii (foto: I.Češek)

Octena mušica prezimljuje kao imago na zaštićenim mjestima, iako u povoljnim uvjetima može biti aktivna cijelu godinu. Njezina aktivnost kreće kada se temperature podignu iznad 10℃  a najaktivnija je pri temperaturama od 20 ℃ do 30 ℃, o čemu ovisi i broj generacija štetnika. U povoljnim uvjetima može imati 15 generacija godišnje, a  jedna ženka može položiti do 300 jaja.

Početak napada povezuje se za promjenu boje ploda kada se povećava koncentracija šećera u plodu. Ženke octene mušice posjećuju plodove koji sazrijevaju te leglicom „otpile“ pokožicu ploda i neposredno ispod nje polažu jaja u tkivo ploda. Iz jaja se razvijaju ličinke koje svojom ishranom uništavaju unutrašnjost ploda čime rade primarnu štetu. U jedan plod, više ženki može položiti jaja te se u njemu može razviti 60 do 70 ličinki. Plodovi postaju mekani, propadaju i gube tržišnu vrijednost. Osim primarne uzrokuju i sekundarnu štetu kada se na oštećene plodove nasele i sekundarni paraziti (gljive i bakterije) koje uzrokuju trulež plodova (Slika 3.)

Slika 3. Oštećeni plodovi kupine (foto: I.Češek)

Štetnik se može pratiti hranidbenim atraktantima ili vizualnim pregledom plodova. Hranidbeni mamci (slika 4.) rade se od plastične ambalaže (boce), zapremine od 0,25 ml, 0,50 ml ili 0,75 ml. Neposredno ispod čepa buše se 4 simetrične rupice promjera 5 do 10 mm. U bocu se ulijeva jabučni ocat do polovine zapremine boce. Osim jabučnog octa mogu se koristiti vinski ocat ili vodena otopina kvasca s dodatkom šećera. Prema istraživanjima učinkovit je i jabučni ocat u kombinaciji s vinskim octom. Osim ovako pripremljenih, mogu se koristiti i gotovi, kupljeni hranidbeni atraktanti (slika 4.). Mamci se vješaju u krošnju ili fiksiraju između biljaka, mjesec dana prije početka zriobe plodova. Osim ove biotehničke mjere suzbijanje je moguće  mehaničkim i kemijskim mjerama.

Slika 4. Hranidbeni mamci (foto: I. Češek)

Mehaničke mjere podrazumijevaju sakupljanje zaraženih biljnih ostataka i otpalih plodova kako se ne bi dozvolio danji razvoj štetnika. Sve zaražene dijelove potrebno je zakopati ili spaliti. Važan je i izbor sorti koje su otpornije sa kraćim vremenom dozrijevanja. Također je važna higijena rubova parcela na kojima se nalaze divlje biljne vrste, kao divlja kupina, koje mogu biti domaćini ovom štetniku.

Kemijske mjere podrazumijevaju primjenu insekticida. Kod kemijskog suzbijanja najvažnije je odrediti vrijeme primjene sredstva, kada se ličinke krenu razvijati u plodovima njihovo suzbijanje više nije učinkovito. Suzbijanje se treba usmjeriti na odrasle muhe kako bi se smanjila njihova populacija. Učinkovito je i tretiranje nakon berbe kako bi se smanjila populacija muha. Kod izbora kemijskih sredstava važno je voditi brigu o karenci dopuštenih sredstva. U Republici Hrvatskoj registrirana su dva sredstva za njegovo suzbijanje,  Asset five i Calypso SC 480⃰. Asset five čija je primjena dozvoljena na breskvama, jagodama, malinama, borovnicama, kupinama i ribizu uz karencu od 2 dana te Calypso SC 480⃰  kojem je dozvoljena primjena na kupinama, malinama i jagodama uz karencu od 14 dana osim jagoda koje se uzgajaju u zaštićenim prostorima gdje je karenca 1 dan. Sredstvu Calypso SC 480⃰  krajnji rok za primjenu  je 3.2.2021.

 Ivana Češek, mag. ing. agr.