Obavijest međimurskim vinogradarima

Prema zbroju prosječnih dnevnih temperatura >10°C, a mjereno od početka mjeseca travnja do sredine mjeseca srpnja, ove smo sezone u međimurskom vinogorju akumulirali manje topline nego u većine od zadnjih deset praćenih godina. Stoga je početak dozrijevanja ili promjene boje bobica u vinskih sorata Pinot crni i Pinot sivi započelo tek s prvim danima mjeseca kolovoza (vidi Tablicu 1.)!

U pravilu struka početkom stadija dozrijevanja grožđa (promjena boje ili “šara”) preporučuje obaviti zadnje preventivne zaštite samo zone grožđa specifičnim pripravcima protiv sive plijesni (Botrytis cinerea) (tzv. botriticidi). U novije vrijeme početkom dozrijevanja grožđa vinogradare upozoravamo i na octenu mušicu pjegavih krila (Drosophila suzukii), koja u velikoj mjeri pogoduje širenju kisele truleži grožđa (Acetobacter spp.)!

Tablica 1. Zbroj prosječnih dnevnih temperatura mjereno od početka travnja do sredine srpnja na najsjevernijoj hrvatskoj vinorodnoj regiji (općina Štrigova) u nasadu vinskih sorata Graševina i Moslavac bijeli ili Šipon tijekom proteklih deset sezona:

Godina Zbroj srednjih temperatura >10°C (1.4.-15.7.) Početak “šare” grožđa
2011. 755° 26. srpanj 2011.*
2012. 812° 27. srpanj 2012.*
2013. 730° 30. srpanj 2013.*
2014. 650° 25. srpanj 2014.**
2015. 769° 31. srpanj 2016.**
2016. 742° 25. srpanj 2016.*
2017. 804° 28. srpanj 2017.*
2018. 892° 18. srpanj 2018.*
2019. 719° 02. kolovoz 2019.**
2020. 670° 03. kolovoz 2020.**

*početak promjene boje kožice u sorte Pinot crni na lokalitetu Sv.Urban (u 2017. sezoni tuča uništila >50 % lisne površine)! **početak promjene boje kožice u sorte Pinot sivi na lokalitetu Trnovčak!

 

Vinogradari se danas koriste obiljem pisanih stručnih i reklamnih informacija o kemijskim sredstvima u zaštiti vinograda. Nude se brojni godišnji programi zaštite vinove loze i iskustva struke s terena, a osjetljivo razdoblje vinove loze tijekom kojeg se suzbijanju ekonomski najvažniji štetni organizmi traje u pravilu od kraja mjeseca travnja pa sve do sredine kolovoza ili početka rujna. Pritom se zadnje zaštite vinove loze provode upravo primjenom fungicida protiv uzročnika sive plijesni (Botrytis cinerea) tek nekoliko tjedana (3) ili mjesec dana prije početka berbe (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

Kada započinje dozrijevanje grožđa svih vinskih epoha vinogradare upozoravamo na octenu mušicu pjegavih krila (Drosophila suzukii), koji izravno utječe na širenje vrlo opasne kisele truleži grožđa (Acetobacter)! Danas je u svijetu poznato oko 3.000 vrsta roda Drosophila, a vinska mušica pjegavih krila Drosophila suzukii je jedna od dvije iz tog roda koje imaju status biljnog štetnika. Ženke ove nove vrste mogu oštrom leglicom oštetiti nježnu kožicu ploda ili grožđanih bobica i odlaže jaja neposredno ispod nje. Bijele ličinke se ubušuju u plod i razaraju njegovu unutrašnjost. Vrlo brzo napadnuti plodovi propadaju na mjestu gdje se hrane ličinke, a naknadno ih nasele i razaraju različiti sekundarni paraziti (gljive i bakterije) uzrokujući trulež! Gospodarski značajne štete su zabilježene na plodovima trešnje, šljive, breskve, borovnice, maline, kupine, jagode i na bobicama vinove loze! Opisana je štetnost na trešnjama u Japanu do 75 %!

Štetnik prezimljuje kao odrasli oblik na skrovitim mjestima, a pri proljetnim temperaturama većim od 10°C postaju aktivni, ali više “vole” temperature zraka između 20° i 30°C. Lete tijekom cijele vegetacije, ovisno o razvoju plodova biljaka hraniteljica. Lokalno se može dobro širiti letom, ali veće udaljenosti prevaljuje trgovinom zaraženih plodova. Trenutno još nije poznato širi li se sadnim materijalom bez plodova. U optimalnim uvjetima ovaj štetnik može razvijati do 15 generacija godišnje, a životni ciklus pritom traje svega 10 dana. Ženke aktivno traže plodove domaćina koji sazrijevaju, zarezuju ih svojom pilastom leglicom, pa na taj način mogu odložiti dnevno 7 do 16 jaja. Poznato je da štetnik odabire voćne plodove tanke kožice. Male, bijele, ličinke bez glave i bez nogu se hrane u unutrašnjosti plodova, te se razvijaju u tlu ili napadnutim plodovima.

PRAKTIČNA PREPORUKA: Najučinkovitija metoda praćenja pojave i masovniji ulov odraslih oblika vinske mušice pjegavih krila je postavljanje hranidbenih mamaca (isto vrijedi za ose i stršljene). Najbolje ih je napraviti od plastične ambalaže, zapremine 0,5 litara. Otprilike 3 do 4 cm ispod čepa flaše izbuše se 4 simetrično smještene rupice promjera 5 do 10 mm. U tako priređene plastične flaše se ulijeva jabučni ocat do približno trećine ili polovine zapremine. Osim jabučnog octa mogu se još koristiti vinski ocat ili vodena otopina kvasca s dodatkom šećera. Idealno vrijeme za postavljanje mamaca je 1 mjesec prije početka zriobe plodova. Treba ih objesiti u krošnju ili fiksirati u tlu između biljaka (npr. u jagodama).

Tablica 1. Ulovi odraslih oblika američkog cvrčka (Scaphoideus titanus) na žute ljepljive ploče na nekim praćenim mjestima u Međimurskom vinogorju nakon 13. srpnja 2020. godine:

Datum pregleda Neki od lokaliteta gdje se žutim pločama prati brojnost američkog cvrčka
Banfi Sv.Urban 1 Sv.Urban 2 Sv.Urban 3 Ž.Gora 1 Ž.Gora 2 Vučetinec
13.7. 0 0 0 0 0 0 0
20.7. 0 0 0 0 0 0 0
27.7. 0 0 0 0 0 0 0
03.8. 0 0 0 0 1 0 0
10.8. 0 0,2 0,5 0 0 0,5 6

 

Kod suzbijanja ovog štetnika veliki problem predstavlja spoznaja da vrsta napada kada plodovi ili bobice počinju poprimati boju i nakupljati šećer (dozrijevanje), pa je karenca dopuštenih insekticida jedan od najvažnijih kriterija njihova izbora (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Vrlo je važno odrediti pravodobne rokove, jer kad se ličinke počnu razvijati u plodovima njihovo suzbijanje više nije učinkovito.

Osim ovih izravnih mjera vrlo je važno provoditi sanitarne mjere, naročito kod uzgoja voća i grožđa i vlastite potrebe. One uključuju obavezno sakupljanje svih otpalih plodova čim padnu sa stabla, jer isti omogućuju razvoj jaja i ličinki ovog štetnika. Takve plodove treba zakopati, spaliti ili pohraniti u zatvoreni kontejner. Kompostiranje nije pouzdan način uništavanja jaja i ličinki ovog štetnika u plodovima. Kako mušice aktivno lete nekoliko km, bitno je da u smanjivanju populacije vinskih mušica sudjeluje što veći broj proizvođača (voćara i vinogradara), jer napušteni voćnjaci i privatni vrtovi, zapuštena raštrkana stabla na livadama predstavljaju “uzgajalište” novih populacija štetnika.

U Tablici 2. navedeni su podatci o tjednim ulovima američkog cvrčka u 2020. godini (od sredine srpnja do kraja prve dekade mjeseca kolovoza). Isti ukazuju da u području amaterskog uzgoja vinskog grožđa, za vlastite potrebe gospodarstva, ponovno bilježimo kritične ulove širitelja zlatne žutice (Grapevine flavescence doreé MLO syn. Candidatus phytoplasma vitis) (npr. lokalitet Vučetinec). U takvim bi nasadima i položajima trebalo tijekom prve polovice kolovoza 2020. provesti dodatno tretiranje kritične populacije odrasslih oblika američkog cvrčka (pri ulovi >4 odrasla oblika tjedno) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr