Uputa o mjerama zaštite od najčešćih bolesti i štetnika prije i tijekom zamračivanja krizantema!
Zbog izrazito toplog i sparnog vremena koje bilježimo u drugoj polovici srpnja o.g. još prije dva tjedna (21.7.) upućeno je upozorenje o mogućoj pojavi bakterijskih bolesti krizantema tijekom 2020. sezone, uz preporučene preventivne mjere zaštite.
Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj neželjenih organizama pri uzgoju krizantema tijekom proteklog mjeseca srpanja 2020. godine na nekim mjernim lokalitetima u zapadnom, središnjem i istočnom Međimurju:
| Mjerni lokalitet | Oborine (mm)
|
Vlaženje lišća (min) | Prosječna temperatura zraka | Prosječna vlažnost zraka |
| Železna Gora | 142,8 mm | 2.430 minuta | 20,77°C | 73,30 % |
| Belica | 142,0 mm | 5.180 minuta | 20,77°C | 79,23 % |
| Mursko Središće | 151,6 mm | 18.035 minuta | 20,67°C | 80,09 % |
| Sveti Juraj u Trnju | 132,8 mm | 7.960 minuta | 20,71°C | 80,91 % |
| Donja Dubrava | 138,4 mm | 9.980 minuta | 21,06°C | 78,17 % |
U višegodišnjim prosjecima tijekom srpnja u Međimurju očekujemo 67,2 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 20,8°C!
Kako krizantema spada u skupinu biljaka kratkog dana čiju cvatnju potiču hormoni koji se formiraju noću u starijem lišću, sama cvatnja će nastupiti ako kod biljaka određene visine rasta nastupe dani ispod kritične dužine (kraći od 13 sati). Poznavanjem kritične duljine dana, odnosno granice između dugog i kratkog dana, može se odrediti početak cvatnje krizantema. Pokrivanje krizantema crnim plastičnim folijama obično se provodi od prvog tjedna kolovoza do prvog tjedna rujna, a tada prema višegodišnjim prosjecima povremeno očekujemo kasno-ljetne ciklone koje donose kišne dane i povišenu vlagu zraka. Zamračivanje krizantema u tom razdoblju dodatno pogoduje razvoju nekoliko skupina biljnih bolesti, prvenstveno zbog povišene vlažnosti zraka i učestale rose i/ili magle, koje tijekom kolovoza i početkom rujna često nastaju zbog razlike u noćnim i dnevnim vrijednostima temperatura zraka! Zadržavanje vlage na biljkama uz riječne doline Mure i Drave tijekom proteklog srpnja trajalo je duže od 18.000 minuta (na otvorenom) (vidi Tablicu 1.)! Kako je na većini mjernih lokaliteta u Međimurju u noći 24./25. srpnja zabilježeno 76,8 do 95,2 mm kiše, ukupno smo već tijekom mjeseca srpnja izmjerili dvostruko više oborina od očekivanih vrijednosti (vidi Tablicu 1.), a pritom su 17 srpanjskih dana najviše vrijednosti temperature zraka bile >28°C! Posljednja je dva tjedna uglavnom vrlo sparno i vruće razdoblje (najviše su dnevne temperature zraka u danima 28.7.-1.8. 2020. bile u rasponu od 30,3° do 32,3°C), uz dnevne vrijednosti vlažnosti zraka od 72,9 do 99,8 %. U narednih 2-3 dana će osvježiti, uz pad dnevnih temperatura za 10-ak °C, a moguće je novih 50-ak mm novih oborina! Zbog veće količine oborina u proteklom razdoblju i moguće narednih dana, te zbog razlike u temperaturi zraka između dana i noći, očekujemo dugotrajne jutarnje rose i pojavu sumaglice!
Prema višegodišnjim iskustvima tijekom kolovoza bilježimo na lokalitetima uz riječne doline Mure i Drave naj-dugotrajnije zadržavanje vlage na biljkama, pa obično u takvim uvjetima pronalazimo prve znakove lisnih pjegavosti krizantema (Alternaria, Septoria). Uz zamračivanje krizantema raste opasnost od pojave i razvija bijele hrđe krizantema (Puccinia horiana)! Stoga u narednim zaštitama preporučujemo redovito primjenjivati dovoljno učinkovite i dopuštene fungicide za suzbijanje navedenih bolesti (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
Od štetnih organizama životinjskog podrijetla tijekom kolovoza još uvijek bilježimo jaču pojavu poljske zelene stjenice (Lygus), lisnih uši (Aphidae) i/ili kalifornijskog tripsa (Frankliniella), a zbog visokih temperatura zraka raste opasnost od moguće ranije pojave stakleničke ili koprivine grinje (Tetranychus). Od zadnje dekade mjeseca srpnja i početkom kolovoza o.g. bilježimo pojavu leptira druge generacije kukuruznog moljca (Ostrinia nubilalis), a moguća je i pojava leptira sovica (Noctuidae)! Toplo i sparno razdoblje tijekom kolovoza može pogodovati naknadnom razvoju njihovih gusjenica koje napadaju lišće (npr. sovice – Noctuidae) i/ili stabljike krizantema (npr. kukuruzni moljac – Ostrinia).
Stoga je potrebno redovito pregledavati biljke na navedene štetne organizme, te redovito poduzimati mjere za njihovo suzbijanje primjenom dovoljno učinkovitih i dopuštenih sredstva za zaštitu bilja (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.