Preporuka, Ratarstvo i ostalo

Od posljednje upute za zaštitu korjenastog povrća proteklo je trinaest dana (15.7. 2020.). Kako je na većini mjernih lokaliteta u Međimurju u noći 24./25. srpnja zabilježeno 76,8 do 95,2 mm kiše, ukupno smo već tijekom mjeseca srpnja izmjerili dvostruko više oborina od očekivanih vrijednosti (vidi Tablicu 1.), a pritom su 13 dana srpanjskih  dana najviše vrijednosti temperature zraka bile >28°C!

Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj neželjenih organizama u korjenastom povrću tijekom većeg dijela mjeseca srpnja 2020. godine na nekim mjernim lokalitetima u središnjem i istočnom Međimurju:

U višegodišnjim prosjecima tijekom srpnja u Međimurju očekujemo 67,2 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 20,8°C!

Posljednja je dva tjedna uglavnom vrlo sparno i povremeno vruće razdoblje, tijekom kojeg su uz riječne doline prosječne vrijednosti vlažnosti zraka 72-92 %, dok je tijekom šest dana najviša temperatura bila u rasponu 28,6-32,3°C! U narednih 6-7 dana očekujemo pravo ljetno razdoblje s najvišim temperaturama zraka 30-33°C! Zbog veće količine oborina u proteklom razdoblju i razlike u temperaturi zraka između vrućih dana i noći, očekujemo dugotrajne rose i pojavu sumaglice! Zadržavanje vlage na biljkama uz riječne doline u protekla je dva tjedna svakodnevno u trajanju 200-1.440 minuta!

Stoga smo u takvim uvjetima bilježili izuzetno povoljne uvjete za epidemiološki razvoj gljivičnih bolesti korjenastog povrća. U ranijim smo uputama upozoravali na prvu pojavu simptoma i širenje uzročnika crne pjegavosti (paleži) lišća mrkve (Alternaria dauci) i pjegavosti lista celera (Septoria apiicola) (15.7. 2020.)!

Primjerice, od početka mjeseca srpnja o.g. dnevne ocjene za zarazu uzročnicima pjegavosti i paleži korjenastog povrća (Alternaria, Septoria, Cercospora) (prognozni model “TOMCAST“) najčešće dnevno iznose 2-4, pa njihova ukupna mjesečna suma u proteklom razdoblju iznosi 58, a tjedna oko vrijednosti 15!

Povremene oborine i jutarnje rose (sumaglice) naročito tijekom vrućeg ljetnog razdoblja pogoduju epidemijskom razvoju bolesti korjenastog povrća iz skupine pjegavosti i paleži lišća (Alternaria, Cercospora, Septoria)! Iz višegodišnjih je podataka poznato da prema dnevnim vrijednostima infektivnog potencijala najkritičnije razdoblje za razvoj ovih bolesti je upravo završetak mjeseca srpnja i naredni mjesec kolovoz!!

Na netretiranim i slabije zaštićenim biljkama očekujemo bilježimo jači razvoj već spomenute skupine pjegavosti korjenastog povrća (Alternaria, Cercospora i Septoria). Na mrkvi je dominantna palež lišća (Alternaria dauci), na celeru korijenašu se osim Septoria pjegavosti pojavljuje i siva pjegavost koju uzrokuje Cercospora apii. Na peršinu se osim pjegavosti (Septoria petroselini) razvija i pepelnica (Erysiphe).

Prema iskustvima iz prethodnih sezona ranija i jača pojava bolesti lišća korjenastog povrća značajno umanjuje prinose, a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice. Ove se bolesti održavaju se na zaraženim i zaostalim biljnim ostacima u polju, odnosno moguć je prijenos i zaraženim sjemenom. Razvoju bolesti pogoduje noćno vlaženje lišća oborinama ili jutarnjom rosom i topli dani s temperaturama 26 ili više ºC. U usjevima celera očekujemo nali rast zaraze uzročnikom pjegavosti lišća (Septoria, Cercospora), a u usjevima peršina uzročnika pjegavosti i pepelnice (Septoria petroselinii, Erysiphe spp.).

Stoga tržnim proizvođačima korjenastog povrća preporučujemo pregledati polja i nastaviti preventivnu zaštitu protiv navedenih bolesti, uz izbor dopuštenih fungicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Također, u narednom je razdoblju potrebno pratiti pojavu i razvoj štetnih organizama životinjskog podrijetla, naročito fitofanih grinja i kukaca: npr. koprivine grinje (Tetranychus) i gusjenica lisnih sovica u usjevima celera, druge generacije mrkvine muhe (Psila rosae) i slično!

Usjeve mrkve (i drugog korjenastog povrća) koje se planiraju vaditi sredinom mjeseca kolovoza o.g. više ne preporučujemo kemijski tretirati protiv spomenutih bolesti. Moguće je takve usjeve u zadnjim mjerama aplikacije zaštititi mikro-biološkim pripravcima koji sadrže korisne mikroorganizme (npr. Bacillus subtilis i dr.). Utrošiti barem 350-400 litara škropiva/ha, a mjere zaštite provoditi u kasnim popodnevnim i večernjim satima.

Ponavljamo da ljetno razdoblje od druge polovica srpnja i naročito tijekom narednog kolovoza na području Međimurja u višegodišnjim prosjecima, a prema dnevnim vrijednostima infektivnog potencijala (DVIP) (Cvjetković, 2004.), predstavlja najkritičnije razdoblje za epidemiološki razvoj skupine bolesti pjegavosti i palež korjenastog povrća. Stoga tržnim proizvođačima preporučujemo u narednom vremenu redovito pratiti zdravstveno stanje usjeva, posebice na poljima s kojih se urod namjerava skladištiti tijekom zimskog razdoblja, te prema potrebi poduzimati mjere zaštite dopuštenim sredstvima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

U korjenastom povrću namijenjenom skladištenju tijekom jeseni u mjerama aplikacije tijekom kolovoza preporučujemo dodavanje folijarnih gnojiva s naglašenim sadržajem kalija i mikro-elemenata!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr