MJERA 10.1.15. PRIMJENA EKOLOŠKIH GNOJIVA U VIŠEGODIŠNJIM NASADIMA – KAKO I KADA ?

Jedna od najinteresantnijih mjera Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske, koja se koristi u voćnjacima, je Mjera 10.1.15. pod nazivom “Primjena ekoloških gnojiva u višegodišnjim nasadima”. Iznos potpore je 563,23 eura po hektaru i odnosi se na konvencionalne proizvođače.

Smisao mjere je da se umanji negativni trend iskorištavanja zemljišta dugogodišnjim korištenjem mineralnih gnojiva. Mineralna gnojiva, u pravilu, dugoročno lagano zakiseljuju tlo, čime se narušava struktura tla. Na nižim ph vrijednostima neka od hraniva, kao npr. fosfor (P2O5), iskoriste se svega 20-30 %, a ostalih 70-80 % se ili ispere ili fiksira te postanu nedostupna biljkama. S druge strane, prednost mineralnih gnojiva, posebice dušičnih gnojiva (KAN – kalcijsko amonijski nitrat), je brzo djelovanje te kratak period od primjene do njegovog usvajanja od strane korjenova sustava i ugradnje u biljna tkiva.

Ekološki usmjerena gnojiva pozitivno utječu na okoliš, nemaju negativan utjecaj na kiselost i strukturu tla, ljude ili životinje. Dovode tlo u ravnotežu i povećavaju plodnost, obogaćujući ga organskom masom. No, treba naglasiti kako se ekološka gnojiva postepeno otpuštaju. To znači da su hraniva u njima vezana za organsku masu, potrebno je da se organska masa pod utjecajem mikroorganizama u tlu razgradi i tako otpusti hraniva, koja su tek tada iskoristiva biljkama. To je proces koji traje 1-6 mjeseci, a ponekad i do godine dana, ovisno o kojem se gnojivu radi. Ekološki prihvatljiva gnojiva se ne ispiru pod utjecajem velike vlažnosti, već se njihov proces razgradnje time samo blago ubrzava.

Prije nego što se odlučite koristiti mjeru M.10.1.15. (korištenje ekoloških gnojiva) trebate obaviti analizu tla te izraditi i provoditi petogodišnji plan gnojidbe. Ponekad se plan petogodišnje gnojidbe izradi samo na osnovu analize tla i godišnje potrošnje hranjivih elemenata za određenu kulturu, u ovom slučaju jabuku.

No, u mnogo slučajeva bujnost i vegetativna aktivnost voćnjaka ne ovise samo o stupnju plodnosti tla ili sadržaju hranjivih elemenata. Na bujnost voćnjaka utječe i tip tla, da li je tlo ilovasto ili loše šljunčano tlo. Bujnost nasada ovisi o bujnosti podloge, prelasku sorte na vlastiti korijen uslijed preduboke sadnje, napadu voluharica, mogućnosti ili nemogućnosti navodnjavanja i dr. Vegetativna snaga voćnjaka ovisi i o starosti pojedinih dijelova nasada, ovisi i o jačini zimske rezidbe, količini obnovljenog rodnog drveta i sl.

U praksi na terenu susreću se slijedeći problemi:

1. Veliki broj stabala u voćnjaku prešao je s podloge M9 na vlastiti korijen, zbog preduboke sadnje. Stabla su stara, izrazite bujnosti pa treba neko vrijeme izbjegavati bilo kakvu gnojidbu, dok se pak s druge strane treba pridržavati plana gnojidbe i preporuka dobivenih samo na osnovu analize tla, bez prethodnog pregleda stanja, u stvarnosti, u nasadu.

Slika 1. Prebujan Golden Delicious, kojem treba smanjivati prihranu mineralnim gnojivima

2.  Voćnjak se nalazi na lošem strukturnom tlu, vrlo propusnom, u kojem su potrebna dušična gnojiva, koja se mogu vrlo brzo aktivirati i pojačati bujnost (KAN – gnojenje nekoliko puta od početka vegetacije), što je teško postići s ekološkim dušičnim gnojivima. Količine dušika određene planom gnojidbe zadovoljavaju samo godišnje potrebe za iznošenjem dušika (N), no voćnjaku je potrebno puno više dušičnih gnojiva, zbog ispiranja, jačanja strukture krošnje te pokretanja i obnove rodnog drveta.

Slika 2. Voćnjak na lošem tlu u kojem treba pojačati prihranu, kako bi se revitalizirala snaga voćnjaka i pospješila obnova rodnog drveta

3.  U voćnjaku se nalaze stabla različitih sorata te različite starosti i bujnosti. Gnojidbu treba prilagoditi posebno za svaku sortu i njezinu starost u nasadu. Sorte Idared, Gala, Red Chief, u velikom broju slučajeva zahtijevaju jaču prihranu gnojivima od sorata poput Golden Deliciousa, Jonaprica, Fuji, Elstara. Logično je i da mladi nasad, koji tek ulazi u rod, treba manje gnojiva od starog rodnog nasada. Stoga preporuka na osnovu analize tla, da se čitav voćnjak gnoji jednolično, bez ocjene stvarnog stanja na terenu, ne može dati dobre rezultate.

Kada se sve navedeno uzme u obzir, prije nego što se prihvati izrađeni plan gnojidbe za petogodišnje razdoblje i preda zahtjev za potporu u APPRRR, poželjno je da kontaktirate stručnu osobu, diplomiranog inženjera hortikulture (voćarstva), da osobno pregleda nasad te uočavanjem svega navedenoga nadopuni, ili ako je to potrebno, izmjeni plan gnojidbe i prilagodi ga situaciji, koja se u stvarnosti nalazi na terenu. Na taj će se način voćarska proizvodnja usmjeriti tehnološki, ekološki, a proizvodnim rezultatima i financijski, u pozitivnom smjeru.

Autor teksta: Adrian Horvat, dipl. ing. agr.