Obavijest proizvođačima povrća za vlastite potrebe
Prije gotovo mjesec dana (3.6. 2020.) tržnim proizvođačima plodovitog povrća (rajčica, paprika, krastavci) (ali također za vlastite potrebe) uputili smo preporuke za preventivne mjere zaštite od dominantnih uzročnika bolesti i štetnika. U višegodišnjim prosjecima lipanj je jedan od najvlažnijih mjeseci tijekom godine u kojem očekujemo nešto više od 100 mm oborina. Na većini je mjesta u središnjem i istočnom dijelu Županije tijekom lipnja o.g. zabilježeno 20-60 % više oborina od prosjeka (npr. Belica, Sveti Juraj u Trnju – vidi Tablicu 1.), stoga smo posebne preporuke posljednjih mjesec dana upućivane tržnim proizvođačima povrtnih kupusnjača (kupus, kelj, cvjetača, brokula) (5.6., 25.6. 2020.), krumpira (1.6., 12.6., 23.6. i 30.6. 2020.), te lukovičastog (10.6., 18.6. i 29.6. 2020.), te korjenastog povrća (mrkva, celer, peršin) (16.6. 2020.)!
Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj uzročnika bolesti plodovitog povrća u mjesecu lipnju 2020. godine na nekim mjernim lokalitetima u Međimurju:
| Mjerni lokalitet | Ukupno oborina (mm)
1.-30.6. 2020. |
Vlaženje lišća (min)
1.-30.6. 2020. |
Prosječna temperatura zraka za 1.-30.6. 2020. |
| Belica | 121,8 mm | 7.945 minuta | 18,93°C |
| Trnovčak | 110,0 mm | 8.270 minuta | 18,62°C |
| Mursko Središće | 117,8 mm | 20.310 minuta | 18,94°C |
| Novakovec | 66,0 mm | 14.875 minuta | 18,93°C |
| Sveti Juraj u Trnju | 161,4 mm | 9.100 minuta | 18,90°C |
| Donja Dubrava | 101,4 mm | 14.355 minuta | 19,28°C |
U višegodišnjim prosjecima tijekom lipnja u Međimurju očekujemo 102,0 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 18,4°C!
Prosječna je mjesečna vlažnost zraka na lokalitetima uz riječne doline tijekom lipnja bila vrlo visoka (80,9 %)!
U proteklih je osam dana zabilježeno vrlo vruće, sparno i vlažno (povremeno kišovito) meteorološko razdoblje: najviše su dnevne temperature najčešće bile u rasponu 25,8-32,7°C. Zabilježena su dva grmljavinska nevremena s jačim vjetrom i oborinama >12 mm (26. i 29.6. 2020.), a ukupno je tih dana zabilježeno od 25,8 mm (Belica) do 65,4 mm (Sveti Juraj u Trnju)!! Vlažnost zraka je vrlo visoka, prosječne dnevne vrijednosti su posljednjih sedam dana najčešće u rasponu 69,8-90,8 %! Vlaženje biljaka tijekom jutarnjih sati uz riječne doline bilježimo gotovo svakodnevno, najčešće u trajanju od 220-1.140 minuta!
U naredna dva danima očekujemo ponovno temperature 28-31°C, a naknadno u noći 2./3. srpnja ponovno moguće padaline (oko 15 mm)!
Vrlo visoka vlažnost zraka otežava prozračivanje plastenika gdje se uzgaja plodovito povrće (npr. rajčica, salatni krastavci). U jutarnjim su satima česte sumaglice i u središnjem dijelu Međimurja (okolica Čakovca), a posebice uz riječne doline (i blizine akumulacijskih jezera na rijeci Dravi) VAŽNO: Još početkom lipnja o.g. (06.-10.6. 2020.) primijećeni su prvi simptomi plamenjače (Phytophthora), baršunaste plijesni (Fulvia) i koncentrične pjegavosti (Alternaria) u na lišću rajčice uzgajanoj u plastenicima u središnjem dijelu Međimurja! Nakon svakodnevnih oborina u danima 14.-21.6. 2020. snažnije se pojevila i siva plijesan (Botrytis) na plodovima, cvjetovima, lišću i stabljikama rajčice! Osjetljivost hobrida značajno utječe na pojavu i razvoj navedenih gljivičnih bolesti rajčice! Berba rajčice u negrijanim plastenicima traje od sredine i zadnje dekade mjeseca lipnja o.g., pa tijekom dozrijevanja plodova rajčice preporučujemo provoditi mjere zaštite protiv uzročnika plamenjače (Phytophthora infestans) primjenom dopuštenih fungicida sa propisanim kraćim karencama (3-4 dana) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) ili korištenjem mikrobioloških pripravaka (Bacillus subtilis)!
VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti plamenjače krumpira (Phytophthora infestans) na fungicide tijekom 2018. i 2019. godine potvrđena je rezistentnost i slabija osjetljivost uzročnika bolesti na metalaksil-M iz skupine fenil-amida. Svi izolati prikupljeni u 2018. i 2019. bili su osjetljivi na aktivnu tvar mandipropamid (vrlo djelotvorna djelatna tvar na plamenjaču krumpira i rajčice) (izvor: Agronomski fakultet Zagreb, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Ministarstvo poljoprivrede) (https://rezistentnost-szb-hr)!
Od zadnje dekade mjeseca lipnja o.g. pojavljuju u većoj mjeri znakovi sive plijesni (Botrytis cinerea) pri zaštićenom uzgoju rajčica u plastenicima. Od uzročnika bolesti trenutno veća opasnost prijeti od vrsta koje su prilagođene povišenim temperaturama i sparini (npr. siva plijesan, pepelnica, baršunasta plijesan, pjegavosti lista i dr.). Prema potrebi (svakako nakon prvih simptoma bolesti) preporučujemo nastaviti s usmjerenim mjerama primjene fungicide izborom mogućih pripravaka dopuštenih u rajčici za suzbijanje navedenih neželjenih promjena u zaštićenim prostorima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
VAŽNO: Budući je siva plijesan jedna od najčešćih uzročnika bolesti pri uzgoju povrća u plastenicima i otvorenim gredicama, projektom istraživanja osjetljivosti sive plijesni (Botrytis cinerea) na fungicide (fenheksamid, boskalid) tijekom 2019. godine u Republici Hrvatskoj potvrđen je razvoj sedam rezistentnih (otpornih) izolata na jagodi (Vrgorac), tikvicama (Opuzen), salati i rajčici (Rovišću) (https://rezistentnost-szb-hr). Slabije osjetljivi izolati utvrđeni su u Opuzenu, Metkoviću i Vrgorcu (jagode) (izvor: Agronomski fakultet Zagreb, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Centar za zaštitu bilja pri HAPIH-u i Institut za jadranske kulture)! U godišnjem planu suzbijanja ove bolesti voditi računa o navedenim novijim spoznajama.
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Pri suzbijanju bolesti velikih ili salatnih krastavaca, naročito plamenjače (Pseudoperonospora) i pepelnice (Erysiphe), prednost dajemo višekratnoj preventivnoj primjeni fungicida sa propisanim kraćim karencama (K = 3 dana). Također, na otvorenom gredicama pri uzgoju malih krastavca (kornišonima) u zaštitama koristiti fungicide kraće karence (3-4 dana), jer već neko vrijeme traje vrijeme dozrijevanja i berbe plodova (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
U usjevima paprike moguće je u prvom dijelu vegetacije primijeniti fungicide za suzbijanje plamenjača ili gangrena korijenova vrata) (Phytophthora capsici)(zalijevanjem), odnosno folijarnim prskanjem radi suzbijanja pepelnice, plijesni, pjegavosti i truleži (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
Toplo i sparno meteorološko razdoblje više pogoduje prekomjernom množenju štetnih organizama životinjskog podrijetla, naročito u zaštićenog proizvodnji plodovitog povrća. Među njima gotovo se svake godine javljaju lisne uši, fitofagne stjenice, štitasti moljci, tripsi, fitofagne grinje i štetne gusjenice. Stoga je potrebno redovito praćenje zdravstvenog stanja povrća i vješanje žutih te plavih ljepljivih ploča čiji donji rub mora biti pomican na vršnim dijelovima biljaka. Prema potrebi obaviti mjere usmjerene zaštite izborom dopuštenih insekticida (akaricida)(http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Na biljkama rajčice u negrijanim plastenicima već s krajem druge dekade mjeseca lipnja pronalazimo prve stakleničke grinje (Tetranychus urticae)!
Papriku u plastenicima redovito pregledavati na populaciju kalifornijskog tripsa (Frankliniella occidentalis) potrebno redovito preventivno suzbijanje radi sprječavanja prenošenja virusa TSWV)! Na osjetljivim hibridima potrebno je suzbijati već početnu populaciju u cvjetovima dopuštenim insekticidima kraće karence (do 7 dana) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Štete od kalifornijskog tripsa i virusa TSWV na usjevima paprike proizvođači dojavljuju od zadnjeg tjedna mjeseca lipnja o.g.!
VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti stakleničkog štitastog moljca (Trialeurodes vaporariorum) na insekticide tijekom 2018. i 2019. godine u jadranskom su dijelu Hrvatske (Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska i Zadarska županija) sve testirane populacije iz zaštićenog uzgoja bile osjetljive na sintetske piretroide (deltametrin, alfacipermetrin, lambda-cihalotrin), imidakloprid, te noviji piriproksifen i spiroteramat! Na tiametoksam je bila osjetljiva samo jedna populacija od osam testiranih ovog štetnika, na imidakloprid je osjetljivo pet testiranih populacija. U 2019. su sve testirane populacije stakleničkog štitastog moljca bile rezistentne na spirotetramat (izvor: Agronomski fakultet Zagreb i Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split) (https://rezistentnost-szb-hr)!
Također, testirane su populacije kalifornijskog tripsa (Frankliniella occidentalis) sakupljene iz kontinentalnog (Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska županija) i jadranskog dijela Hrvatske (Dubrovačko-netervanska županija), te bile rezistentne na primjenu piretroida (lambda-cihalotrina) (90 %), spinosina (spinosad) (90 %), avermektina (abamektin) (100 %) i tiametoksama! (izvor: Agronomski fakultet Zagreb) (https://rezistentnost-szb-hr)!
VAŽNO: Još od 1. siječnja 2019. zabranjena je primjena svih insekticida iz skupine neonikotinoida na osnovu djelatnih tvari imidakloprid i tiametoksam, u svim poljoprivrednim usjevima i nasadima uzgajanim na otvorenom, ali je njihova primjena dopuštena u stabilnim staklenicima (a tretirane biljke ne smiju se presađivati na otvoreni prostor)!
VAŽNO: Preporučujemo mijenjati skupine pripravaka za zaštitu povrća zbog sprječavanja pojave i razvoja rezistentnosti (otpornosti) neželjenih organizama na prečesto korištena sredstva za zaštitu bilja (https://rezistentnost-szb-hr), ako i zbog što manje razine ostataka (rezidua) na tretiranim biljkama. Moguće je pred sam početak berbe i tijekom višekratne berbe plodovitog povrća koristiti mikrobiološke i biljne pripravke dopuštene u ekološkoj proizvodnji!
Plodovito povrće u plastenicima osjetljivo je na vršnu trulež plodova zbog nedostatka kalcija i neravnomjerne opskrbe vlagom, a posebice rajčicu i papriku preporučujemo redovito folijarno prihranjivati kalcijevim (Ca) vodo-topivim hranjivima. Ista mjera dovoljno učinkovit učinak ima samo ako se tretiraju mladi i tek zametnuti plodovi.
Zadnjih godina u regiji se sve češće pri zaštićenom uzgoju rajčice i paprike pojavljuju i druge kategorije biljnih bolesti, naročito virusnog i bakterijskog podrijetla.
Uz korijenasto-gomoljasto povrće (mrkva, peršin, pastrnjak, cikla, krumpir) uz okućnice se još uzgajaju kupusnjače, različite salate, mahunarke (grah , mahune), lukovičasto povrće (crveni, bijeli luk, poriluk) i plodovito povrće (rajčica, krastavci kornišoni i salatni te paprika). Dominantan problem pri takvom uzgoju su lisne uši (Aphidae) (gotovo uvijek jače napadaju papriku, grah i ciklu), različite vrste gusjenica (npr. Mamestra, Pieris) (najčešće na kupusnjačama), zadnjih godina i fitofagne stjenice (Nezara viridula), te uzročnici bolesti među kojima u kišnim sezonama najveće štete bilježimo od plamenjača (Peronospora, Phytophthora) (na luku, krastavcima, krumpiru, rajčici) i specifične gangrene korijenova vrata (Phytophthora) pri uzgoju hibrida paprike tipa babura.
Manji broj kućanstva posjeduje i plastenike različite izvedbe, gdje se uzgoj povrća ponavlja iz godine u godinu. Pri takvom se uzgoju javljaju specifični štetni organizmi prilagođeni povišenim temperaturama i važnosti zraka: uzročnici biljnih bolesti, npr. baršunasta plijesan (Fulvia), pepelnice (Erysiphe, Sphaerotheca, Leveillula), plamenjače (Pseudoperonospora, Phytophthora), pjegavosti lišća (Alternaria, Septoria), plijesni i truleži (Botrytis, Sclerotinia), te štetni organizmi životinjskog podrijetla, npr. bijela mušica (Trialeurodes, Bemisia), lisne uši (Aphidae), staklenička grinja (Tetranychus), mušice mineri lišća (Liriomyzae), kalifornijski trips (Frankliniella) i dr.
Preporuke pri izboru sredstva za zaštitu povrća tržnim proizvođačima mogu se koristiti i na manjim površinama uz okućnice, ali suzbijaju se samo štetni organizmi koji su iz iskustva iz prethodnih sezona prisutni na takvim uzgojnim gredicama (upute za zaštitu povrtnih kupusnjača, krumpira, korijenastog povrća, te lukovičastih vrsta objavljene su u više navrata tijekom zadnjih mjesec dana)!
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.