Obavijest proizvođačima plodovitog povrća u plastenicima i otvorenim poljima
Prije tri tjedna (13.5. 2020.) upućena je posljednja preporuka tržnim proizvođačima povrća, uglavnom vlasnicima zaštićenih prostora (plastenika), ali i vlasnicima manjih vrtova koji plodovito povrće sade na otvorene gredice! Protekli je mjesec svibanj bio značajno manje vlažan od prosjeka, pa je na većini lokaliteta u Međimurju zabilježeno 30 % manje oborina od očekivanih vrijednosti. Premda je velik broj svibanjskih dana s najvišim temperaturama zraka bio >20°C, zbog prohladnih su noći (<8°C) pritom zabilježene “svježije” vrijednosti srednje temperature zraka (za 0,7°C niže od očekivanja)! Broj vjetrovitih dana je u proteklom razdoblju također bio značajno iznad očekivanja. Stoga je većinu povrtnih vrsta trebalo navodnjavati! Velike razliku između najviših dnevnih i najnižih noćnih temperatura tijekom proteklog mjeseca svibnja nije bio optimalan za početni rast i razvoj plodovitog povrća pri uzgoju na otvorenim gredicama (paprike, rajčice, patlidžana i krastavca)!
Moguće oborine najavljene su tijekom današnjeg popodneva krajem tjedna (5. lipnja o.g.)! Noćne temperature rastu na vrijednosti >10°C, a dnevne se očekuju uglavnom u rasponu 20-25°C!
Zadnjih dana svibnja i početkom lipnja u kontinentalnim područjima započinje zrioba i berba velikih (salatnih) krastavaca pri uzgoju u negrijanim plastenicima, pa u mjerama kemijske zaštite birati isključivo sredstva koja imaju karencu kraću od 7 dana, te pritom izbjegavati primjenu fungicida koji nepovoljno utječu na cvatnju i zametanje plodova (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Moguće je umjesto sredstva za zaštitu bilja u zaštićenoj proizvodnji plodovitog povrća koristiti biološke mjere zaštite protiv ekonomski značajnih štetnika i uzročnika bolesti (ispuštanjem prirodnih neprijatelja i primjenom bioloških fungicida)!
U proteklom je razdoblju zabilježeno prekomjerno množenje nekih kategorija štetnih organizama životinjskog podrijetla (naročito lisnih uši pri uzgoju povrća na otvorenim gredicama). Osim lisnih uši gotovo se svake godine javljaju štitasti moljci (“bijele mušice” – zabilježeno već kod uzgoja nekih vrsta ranih kupusnjača u polju), tripsi, fitofagne grinje i štetne gusjenice. Stoga je potrebno redovito praćenje zdravstvenog stanja povrća i vješanje žutih te plavih ljepljivih ploča čiji donji rub mora biti pomican na vršnim dijelovima biljaka. Od prvih dana mjeseca lipnja o.g. ponovno bilježimo aktivni let leptira sovica (Noctuidae), čije gusjenice često napadaju plodovito povrće u početku dozrijevanja (npr. rajčicu) i rane kupusnjače! Primjenu insekticida prilagoditi vrsti štetnog organizma i propisanoj karenci (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Od uzročnika bolesti s početkom ljetnog razdoblja očekujemo veću opasnost od patogenih vrsta koje su prilagođene povišenim temperaturama i sparini (npr. pepelnice, baršunasta plijesan, pjegavosti lista i dr.).
Pri suzbijanju bolesti velikih ili salatnih krastavaca, naročito plamenjače (Pseudoperonospora) i pepelnice (Erysiphe), prednost dajemo višekratnoj preventivnoj primjeni fungicida kratke karence u trajanju 3 dana (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Na otvorenom malim krastavcima (kornišonima) u prvoj zaštiti koristiti fungicide karence do 10 dana (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/), a naknadno u drugom dijelu mjeseca lipnja i srpnja kada još više prijeti razvoj plamenjače (Pseudoperonospora) (u vrijeme dozrijevanja i berbe plodova) moguće je koristiti samo pripravke kraće karence u trajanju samo 3-4 dana (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
U usjevima paprike je potrebno svakako poduzeti mjere mikrobiološkog ili kemijskog suzbijanja gangrene korijenova vrata (Phytophthora capsici), a na nadzemnim organima preporučujemo planiranje usmjerenog suzbijanja najčešćih bolesti iz skupine pepelnica, plijesni, pjegavosti i antraknoze (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Papriku u plastenicima redovito pregledavati na populaciju kalifornijskog tripsa (Frankliniella occidentalis)(postavljati plave ljepljive ploče!)! Kad se pojavi kritična populacija u cvjetovima preporučujemo provesti njihovo usmjereno kemijsko suzbijanje (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti stakleničkog štitastog moljca (Trialeurodes vaporariorum) na insekticide tijekom 2018. i 2019. godine u jadranskom su dijelu Hrvatske (Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska i Zadarska županija) sve testirane populacije iz zaštićenog uzgoja bile osjetljive na sintetske piretroide (deltametrin, alfacipermetrin, lambda-cihalotrin), imidakloprid, te noviji piriproksifen i spiroteramat! Na tiametoksam je bila osjetljiva samo jedna populacija od osam testiranih ovog štetnika, na imidakloprid je osjetljivo pet testiranih populacija. U 2019. su sve testirane populacije stakleničkog štitastog moljca bile rezistentne na spirotetramat (izvor: Agronomski fakultet Zagreb i Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split) (https://rezistentnost-szb-hr)!
Također, testirane su populacije kalifornijskog tripsa (Frankliniella occidentalis) sakupljene iz kontinentalnog (Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska županija) i jadranskog dijela Hrvatske (Dubrovačko-netervanska županija), te bile rezistentne na primjenu piretroida (lambda-cihalotrina) (90 %), spinosina (spinosad) (90 %), avermektina (abamektin) (100 %) i tiametoksama! (izvor: Agronomski fakultet Zagreb) (https://rezistentnost-szb-hr)!
VAŽNO: Još od 1. siječnja 2019. zabranjena je primjena svih insekticida iz skupine neonikotinoida na osnovu djelatnih tvari imidakloprid i tiametoksam, u svim poljoprivrednim usjevima i nasadima uzgajanim na otvorenom, ali je njihova primjena dopuštena u stabilnim staklenicima (a tretirane biljke ne smiju se presađivati na otvoreni prostor)!
Stoga preporučujemo mijenjati skupine pripravaka za zaštitu povrća zbog sprječavanja pojave i razvoja rezistentnosti (otpornosti) neželjenih organizama na prečesto korištena sredstva za zaštitu bilja, te zbog manje razine ostataka (rezidua) na tretiranim biljkama. Moguće je pred sam početak berbe i tijekom višekratne berbe plodovitog povrća koristiti mikrobiološke i biljne (botaničke) pripravke dopuštene u ekološkoj proizvodnji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
Također, plodovito je povrće u plastenicima osjetljivo na vršnu trulež zbog nedostatka kalcija i neravnomjerne opskrbe vlagom, a posebice rajčicu i papriku preporučujemo redovito folijarno prihranjivati kalcijevim (Ca) vodo-topivim hranjivima. Ista mjera dovoljno učinkovit učinak ima samo ako se tretiraju mladi i tek zametnuti plodovi.
Zadnjih godina u regiji se sve češće pri zaštićenom uzgoju rajčice i paprike pojavljuju i druge kategorije biljnih bolesti, naročito virusnog i bakterijskog podrijetla (već od kraja mjeseca svibnja o.g. pronalazimo biljke i dostavljaju se biljni uzorci rajčice za koje vjerujemo da su zaraženi virusnom infekcijom TSWV – naročito pri uzgoju rajčice u plastenicima gdje se u blizini proizvode cvjetne presadnice).
VAŽNO: Dana 27.5. 2020. primijećeni su prvi simptomi plamenjače u usjevu krumpira (Phytophthora infestans) uzgajanom na polju u blizini divljeg odlagališta neispravnih gomolja prošlogodišnje proizvodnje! Budući nismo zabilježili značajne oborine, naknadno nije zabilježeno niti jače epidemijsko širenje ove bolesti (kao primjerice protekle 2019. sezone)! Ipak, proizvođačima rajčice u blizini krumpirišta preporučujemo redovito pratiti zdravstveno stanje biljaka i samo prema opravdanoj potrebi provoditi preventivne mjere za suzbijanje ove najopasnije bolesti (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti plamenjače krumpira (Phytophthora infestans) na fungicide tijekom 2018. i 2019. godine potvrđena je rezistentnost i slabija osjetljivost uzročnika bolesti na metalaksil-M iz skupine fenil-amida. Svi izolati prikupljeni u 2018. i 2019. bili su osjetljivi na aktivnu tvar mandipropamid (vrlo djelotvorna djelatna tvar na plamenjaču krumpira i rajčice) (izvor: Agronomski fakultet Zagreb, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Ministarstvo poljoprivrede) (https://rezistentnost-szb-hr)!
Zbog visoke vlažnosti zraka u zaštićenim prostorima gdje se uzgaja plodovito povrće (krastavci, paprika, rajčice) očekujemo pojavu i razvoj bolesti iz skupine truleži i plijesni (Botrytis, Sclerotinia), pa je potrebno provoditi redovito provjetravanje i iznošenje zaostalih (zaraženih) biljnih ostataka.
VAŽNO: Budući je siva plijesan jedna od najčešćih uzročnika bolesti pri uzgoju povrća u plastenicima i otvorenim gredicama, projektom istraživanja osjetljivosti sive plijesni (Botrytis cinerea) na fungicide (fenheksamid, boskalid) tijekom 2019. godine u Republici Hrvatskoj potvrđen je razvoj sedam rezistentnih (otpornih) izolata na jagodi (Vrgorac), tikvicama (Opuzen), salati i rajčici (Rovišću) (https://rezistentnost-szb-hr). Slabije osjetljivi izolati utvrđeni su u Opuzenu, Metkoviću i Vrgorcu (jagode) (izvor: Agronomski fakultet Zagreb, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Centar za zaštitu bilja pri HAPIH-u i Institut za jadranske kulture)! U godišnjem planu suzbijanja ove bolesti voditi računa o navedenim novijim spoznajama.
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.