Preporuka, Voćarstvo i maslinarstvo

Krajem mjeseca veljače i travnja o.g. (21.2. i 23.4. 2020.) upućene su obavijesti vlasnicima plantažnih nasada oraha o važnijim bolestima i štetnicima koji je javljaju gotovo svake sezone u našim krajevima, sa većim ili manjim negativnim posljedicama. Obično u prvim godišnjim aplikacijama preporučujemo primjenu bakarnih fungicida u plantažnim voćnjacima, naročito u mlađim nasadima oraha manjeg rodnog volumena, a naknadno tijekom vegetacije korištenje organskih fungicida.

Od uzročnika biljnih bolesti u Međimurju je vrlo česta, a pojavljuje se gotovo svake sezone siva pjegavost oraha (Gnomonia leptostyla). Povremeno smo pronalazili bakterijsku tamnu pjegavost i palež – uglavnom u mladim nasadima (Xanthomonas campestris pv. juglandis). U proteklim sezonama (naročito tijekom 2018.) već krajem ljeta na nezaštićenim a osjetljivim sortama oraha otpalo je više od 80 % lišća zbog razvoja sive pjegavosti, koja u epidemijskim sezonama uzrokuje palež i prijevremenu defolijaciju!

Prema novijim podatcima Centra za zaštitu bilja iz Zagreba (pri HAPIH-u) zadnjih godina (2015.-2018.) na više od 200 sakupljenih uzorka drva oraha sa simptomima gljivičnog raka u 90 % slučajeva izolirana je patogena gljiva Botryosphaeria dothidea! Vrsta se opisuje kao uzročnik raka i odumiranja voćaka (i vinove loze), a sve češće se povezuje sa pojavama kao što su sušenje pupova, palež cvjetova ili propadanje plodova!

Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za početni razvoj bolesti lišća oraha (Gnomonia) tijekom proteklog mjeseca svibnja 2020. godine na nekim lokalitetima u zapadnom, središnjem i istočnom Međimurju:

U višegodišnjim prosjecima tijekom svibnja u Međimurju očekujemo 73,7 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 15,3°C!

Uzročnik bolesti gljivica Gnomonia leptostyla formira u prezimljujućim oboljelih orahovim organima (lišću, plodovima, izbojcima) posebna zatvorena plodišta (periteciji), otporna na niske temperature. Iz njih se tijekom proljetnih mjeseci oslobađaju infektivne spore za prve ili primarne zaraze. Oslobađanje tzv. “zimskih spora” traje za toplijih proljetnih kišnih dana tijekom travnja, svibnja i moguće još početkom lipnja!

U kontinentalnom su dijelu naše zemlje zimska plodišta uzročnika bolesti formirana krajem ožujka ili početkom travnja. Jedan sat nakon jednosatnog vlaženja starih i oboljelih listova, a kada su temperature veće od 10°C, oslobađaju se zimske askospore. Zračne ih struje nanose na vlažno lišće, a najpovoljnija temperatura za infekciju jest 21°C, pri relativnoj vlažnosti 96-100 %! Kritično razdoblje za  usmjerene zaštite oraha protiv ove bolesti traje od sredine travnja do sredine lipnja! Krajem svibnja obično primjećujemo prve simptome na lišću. Bolest prepoznajemo po okruglastim i ovalnim ili poligonalnim pjegama s tamnijim rubom, a zaraženi središnji dio je sive boje. Pjege su u početku male, promjera do 2 mm, ali tijekom razvoja bolesti “dostignu” veličinu 2 cm ili više. Jače zaraze pogoduju međusobnom spajanju susjednih pjega, pa time nastaje smeđe uvijanje i sušenje lišća, uz prijevremeno otpadanje tijekom kolovoza i rujna! Na plodovima se pjegavost razvija u obliku okruglastih, udubljenih, nekrotičnih (mrtvih) pjega u zelenoj lupini. Ako se zaraze mladi plodovi dolazi do njihova propadanja i otpadanja. Takvi plodovi predstavljaju izvor bolesti u narednoj sezoni.

VAŽNO: Prema tijekom mjeseca svibnja o.g. nismo zabilježili iznadprosječnu količinu oborina (kao protekle 2019. i 2018.) (vidi Tablicu 1.), ipak su povremene oborine krajem travnja i tijekom proteklog mjeseca svibnja omogućile primarne zaraze, jer smo prve simptome ove bolesti zabilježili na nezaštićenim stablima u zapadnom dijelu Međimurja (lokalitet Vučetinec) dana 25.5. 2020.! Ova pojava upućuje na dosadašnju vjerojatnost “oslobađanja” značajnog prezimljujućeg izvora zaraze (inokulum) podrijetlom iz prethodne dvije epidemijske sezone!

Ova se bolest u orasima može suzbijati registriranim površinskim fungicidima u našoj zemlji na osnovi maknozeba i/ili bakra ili drugim pojedinačnim ili kombiniranim organskim pripravcima (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Ovisno o količini i rasporedu oborina, mjere zaštite bi u kritičnom razdoblju trebalo ponoviti nakon 50-60 mm oborina.

Na lišću i plodovima oraha u našoj su zemlji opisane i neke druge gljivične bolesti: npr. bijela pjegavost orahova lista (Microstoma juglandis), antraknoza (Gleosporium epicarpi) i sušenje grančica oraha (Phomopsis juglandina). Primjena površinskih fungicida na osnovi bakra i mankozeba umanjuje i pojavu ovih uzročnika bolesti!

Tretiranje spomenutim pripravcima važno je provoditi u plantažnim nasadima oraha manjeg starosti i manjeg volumena gdje škropivom možemo zahvatiti veći dio krošnje! Pri većim i pojedinačnim stablima uz okućnice (vikendice) važno je skupiti i uništiti sve zaraženo lišće iz prethodne sezone, te maknuti bolesne (“mumificirane”) plodove! Sve osušene grane odstraniti rezidbom! Mjere zaštite važno je provoditi u plantažnim nasadima oraha gdje se na deblima primjećuju znakovi raka, te u nasadima koji su proteklih sezona bili oštećeni različitim elementarnim nepogodama (npr. niske temperature, tuča, naplavna voda i sl.)!

Od štetnih organizama životinjskog podrijetla vrlo rijetko na stablima oraha pronalazimo orahovu lisnu grinju šiškaricu (Eriophyes tristriata) i veliku orahovu lisnu uš (Calaphis juglandis) (njihovo usmjereno suzbijanje najčešće ne poduzimamo), a tek tijekom mjeseca srpnja o.g. vješanjem žutih ljepljivih ploča valja započeti praćenjem ekonomski najvažnijeg štetnika – orahove muhe (Rhagoletis completa)! Literatura navodi i pojavu jabučnog savijača (Cydia pomonella) kao uzročnika “crvljivosti” jezgre oraha, ali u područjima s intenzivnim uzgojem jabuka takva pojava nije zabilježena (npr. u Međimurju).

VAŽNO: Poljoprivredne proizvođače upućujemo redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr