Obavijest vlasnicima nasada lijeske o mjerama zaštite krajem svibnja!

Smjernice o mjerama usmjerene zaštite vlasnicima nasada lijeske protiv najvažnijih uzročnika bolesti i neželjenih organizmima uputili smo ove sezone prije tri tjedna (5.5. 2020.), te još ranije 17.3. 2020.!

Tijekom mjeseca svibnja o.g. nastavljen je trend iznadprosječno suhog razdoblja koje bilježimo od početka kalendarske 2020. godine, te bilježimo gotovo dvostruko manje oborina od očekivanih višegodišnjih prosjeka! Tako je u posljednjih 20-ak dana na većini mjernih lokaliteta u Međimurju zabilježeno od 38,4 do 47,0 mm oborina (vidi Tablicu 1.). Stoga je opasnost od ranije pojave i razvoja bolesti lijeske manja ove sezone ima značajno manje nego protekle dvije godine. Premda je protekla 24 dana mjeseca svibnja tijekom 15 dana najviša dnevna temperatura bila >20°C, zbog svježih je noći dosadašnji mjesečni prosjek u središnjem dijelu Županije niži od očekivanja! U narednim će danima zbog sjevernog vjetra jutra još uvijek imati vrijednosti 7-9°C a najviše dnevne 20-22°C! Moguće su tek manje količine padalina u prvom dijelu ovog tjedna!

Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj bolesti i štetnika lijeske tijekom većeg dijela mjeseca svibnja 2020. godine na lokalitetima središnjeg dijela, te uz riječne doline u Međimurju:

Mjerni lokalitet Ukupno oborina (mm)

1.-25.5. 2020.

Vlaženje lišća (min)

1.-25.5. (6.00 h) 2020.

Prosječna temperatura zraka za 1.-25.5. 2020.
Trnovčak 42,6 mm 5.395 minuta 14,59°C
Belica 46,4 mm 2.315 minuta 14,72°C
Mursko Središće 44,0 mm 11.085 minuta 14,59°C
Novakovec 38,4 mm 3.950 minuta 14,94°C
Sveti Juraj u Trnju 47,0 mm 3.475 minuta 14,74°C
Donja Dubrava 45,2 mm 5.875 minuta 15,00°C

U višegodišnjim prosjecima tijekom svibnja u Međimurju očekujemo 73,7 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 15,3°C!

Protekli veći broj svibanjskih dana s najvišim temperaturama zraka >20°C sigurno je pogodovao razvoju nekih štetnih kukaca, a praktična iskustva iz proteklih sezona dokazuju da u takvim uvjetima treba očekivati pojavu fitofagnih stjenica! Naime, zadnjih godina u voćarstvu, pa tako i u nasadima lijeske, bilježimo rast populacije nekih fitofagnih vrsta stjenica (npr. Gonocerus, Palomena, Dolycoris). Stjenice sišu biljne sokove, u staničje slinom ispuštaju toksine i onemogućavaju normalan razvoj plodova, a naknadno se na plodovima lijeske oštećenim stjenicama razvija trulež (npr. Nematospora, Monilinia, Botryosphaeria). Pojavljuju se tijekom svibnja i početkom lipnja.

Naredni umjereno topliji dani sigurno će pogodovati nastavku aktivnosti najvažnijeg tehnološkog štetnika lijeske, protiv kojeg u nasadima lijeske tijekom vegetacije poduzimamo više puta mjere usmjerene zaštite: ljeskotoč iz skupine štetnih pipa (uzročnik “crvljivosti” plodova) (Cucurlio nucum). Smatra se da su izravni gubici od ishrane ličinki jezgrom lješnjaka manji od posrednih šteta koje nastaju zbog naknadnog razvoja uzročnika truleži plodova. Ubodna mjesta na plodovima lijeske ulazno su mjesto za infekcije različitim gljivičnim bolestima, naročito ako krajem svibnja i tijekom lipnja bilježimo učestalo kišno razdoblje (Monilinia, Botrytis, Fusarium, Nematospora, Botryosphaeria)! U takvim je uvjetima zabilježeno propadanje više od 50 % uroda lijeske zbog razvoja truleži plodova. Stoga od kraja mjeseca svibnja do prve polovice mjeseca srpnja smatramo kritično razdoblje kada treba pratiti populaciju ovog nametnika i poduzimati usmjerene mjere zaštite primjenom registriranih insekticida u našoj zemlji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

U ekološkoj proizvodnji lijeske moguće je za suzbijanje nabrojenih štetnih kategorija nametnika (stjenice, štetna pipa) koristiti botaničke (biljne) insekticide (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Također, krajem mjeseca svibnja istovremeno preporučujemo usmjerenu zaštitu lijeske protiv uzročnika truleži i sušenja plodova lijeske (Monilinia, Botrytis, Fusarium, Nematospora, Botryosphaeria), te različitih vrsta pjegavosti lišća (Mycosphaerella, Phyllosticta, Septoria i dr.) primjenom dopuštenih anorganskih i/ili organskih fungicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr