Preporuka, Voćarstvo i maslinarstvo

Krajem prve dekade veljače o.g. i prije 17 dana (19.2. i 28.4. 2020.) upućene su smjernice i preporuke proizvođačima bobičastog voća (kupina, malina, američkih borovnica, ogrozda i ribiza) o potrebama usmjerenog suzbijanja ekonomski značajnijih neželjenih organizama.

Od početka kalendarske 2020. zabilježeni meteorološki uvjeti nisu u očekivanim prosjecima: prema količini zabilježenih oborina niti u jednom od prva četiri mjeseca o.g. nismo zabilježili ukupne mjesečne oborine >40 mm! U razdoblju od 1.1. do 30.4. 2020. u središnjem dijelu Međimurja zabilježeno samo 117,4 mm (gotovo 40 % manje od višegodišnjeg prosjeka). Ipak, posljednjih 17 dana na većini je mjernih lokaliteta u Međimurju zabilježeno oko 40 mm kiše. U istom je razdoblju zabilježeno devet svježih jutra s rasponom temperatura 2-8°C, ali su dani istovremeno bili neobično topli (čak deset dana s rasponom najviših vrijednosti 20,2-28,0°C!). U takvim su uvjetima kasne sorte američkih borovnica završile cvatnjom i traje intenzivan razvoj plodova, dok su kupine započele otvaranjem prvih cvjetova!

Moguće nestabilno razdoblje s novim oborinama očekujemo tijekom današnjeg popodneva i početkom (sredinom) idućeg tjedna, uz raspon temperatura 10-24°C!

VAŽNO: Od druge polovice proteklog mjeseca u središnjem dijelu Međimurja pronalazimo prve simptome žute hrđe na izdancima kupina (Kuehneola uredinis), a tijekom razdoblja 29.4.-12.5. 2020. zabilježili smo inicijalne uvjete za početni razvoj različitih bolesti izdanaka kupina i malina (npr. Septocyta, Didymella, Elsinoe), te primarni razvoj sive plijesni (Botrytis) (70 %) i gorke truleži (“antraknoze”) (Colletotrichum) (38 %) neposredno prije ili s početkom cvatnje!!

Prema podacima američkog fitopatološkog društva na vrstama roda Rubus je opisano čak 32 različita gljivična oboljenja i 5 bakterioza, a na 18 različitih sorata kupina u sjevernom dijelu Europe je detektirano 33 različitih gljivica (od čega je 12 patogenih vrsta). Vodeća sorta kupine bez bodlji u našoj zemlji Thornfree razvija duge izdanke i bujan grm, te je vrlo osjetljiva na dnevne temperaturne promjene krajem zime i početkom proljeća. Relativno je otporna na uzročnika pjegavosti lišća (Mycosphaerella rubi), ali je dosta osjetljiva na žutu hrđu (Kuehneola uredinis) i patološke uzročnike pjegavosti i(ili) sušenja izdanaka (Septocyta ruborum, Didymella applanata). Neposredno pred berbu i tijekom berbe se često razvija siva plijesan plodova (Botrytis cinerea).

Ekonomski najvažnije gljivične bolesti kupina i malina koje se pojavljuju na izdancima, lišću i plodovima su Didymella applanata, Septocyta ruborum, Kuehneola uredinis i Botrytis cinerea.

Kritično razdoblje za oslobađanje prezimljujućeg infektivnog potencijala navedenih uzročnika bolesti na prošlogodišnjim izdancima traje od kraja mjeseca travnja do kraja mjeseca lipnja, te količina i raspored oborina u narednom razdoblju najvećim dijelom određuju njihov razvoj (intenzitet i štetnost) tijekom 2020. sezone!

Protekle smo 2019. sezone u tom razdoblju (svibanj) na nekim mjernim lokalitetima u Međimurju zabilježili povijesni maksimum oborina (npr. u zapadnim dijelovima Župenije oko 260 mm), pa uz žutu hrđu valja determinirati pojavu i intenzitet simptoma ovih uzročnika bolesti na lanjskim izdancima.

Navedeni patogeni naknadno uzrokuju na kupinama simptome prijevremena sušenja izdanaka, pa stoga vlasnici nasada kupina i malina najčešće stručnu pomoć zatraže tijekom ljetnih mjeseci, neposredno pred početak ili tijekom berbe plodova (uz pojavljuju simptoma patološkog sušenja pojedinih izdanaka).

Od kretanja vegetacije do početka cvatnje potrebno je obaviti nekoliko preventivnih prskanja nasada bobičastog voća protiv dominantnih gljivičnih bolesti registriranim fungicidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). U konvencionalnoj i ekološkoj proizvodnji kupina i malina od početka intenzivnog porasta mladica do kraja cvatnje preporučujemo redovito provoditi mjere zaštite protiv uzročnika paleži, sušenja i odumiranja izdanaka dopuštenim pripravcima, pri čemu količina i raspored oborina značajno utječe na raspored aplikacija! Na pojavu bolesti kupina i malina vrlo povoljno utječu proljetne i ljetne oluje s jakim vjetrom, većom količinom kiše i/ili tučom. Smatramo da od početka vegetacije do početka dozrijevanja plodova treba obaviti 3-5 usmjerenih zaštita fungicidima, odnosno ista se ponavlja nakon svakih 40-60 mm kiše!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Tijekom cvatnje i nakon cvatnje u vrijeme razvoja ili početka dozrijevanja plodova kupina i malina voditi računa o mogućim mjerama zaštite od sive plijesni plodova (Botrytis), te sa globalnim klimatskim promjenama sve češće gorke truleži (“antraknoze”) (Colletotrichum) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Ukupni broj i razmak tretiranja određuje ukupna količina i raspored oborina od početka vegetacije do početka dozrijevanja plodova kupine i maline.

VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti sive plijesni (Botrytis cinerea) na fungicide  (fenheksamid, boskalid) tijekom 2019. godine u Republici Hrvatskoj je potvrđen razvoj sedam rezistentnih (otpornih) izolata na jagodi (Vrgorac), tikvicama (Opuzen), salati i rajčici (Rovišću) (https://rezistentnost-szb-hr). Slabije osjetljivi izolati utvrđeni su u Opuzenu, Metkoviću i Vrgorcu (jagode)  (izvor: Agronomski fakultet Zagreb, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Centar za zaštitu bilja pri HAPIH-u i Institut za jadranske kulture)!

 Moguće je nakon cvatnje i početkom razvoja plodova (npr. američke borovnice) koristiti i mikrobiološke pripravke, koji umanjuju pojavu navedenih biljnih bolesti!

Od štetnih organizama životinjskog podrijetla vlasnike plantažnih nasada upućujemo na redovito praćenje populacije dominantnih vrsta u našoj zemlji: npr. pupara (Byturus), fitofagnih stjenica (Lygus), lisnih uši (Aphis, Amphorophora), fitofagnih grinja iz skupine crvenih pauka (Tetranychus), kupinovu i malinovu grinju (Acalitus, Phyllocoptes),  mušica galica (Thomasiniana), te u novije vrijeme octenih mušica pjegavih krila (Drosophila suzukii)! U središnjem dijelu Županije od početka mjeseca svibnja o.g. bilježimo početne ulove octenih mušica na hranidbene mamce u nasadu kupina! Tijekom cvatnje kupina i malina nije dopušteno koristiti insekticide radi dodatne zaštite oprašivača (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Moguće je nakon cvatnje bobičastog voća koristiti i botaničke (biljne) pripravke (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr