UTJECAJ VISINE VEZANJA LUCNJEVA NA FIZIOLOŠKU AKTIVNOST VINOVE LOZE

Obilaskom nekih vinograda uočeno je kao su lucnjevi povezani previsoko, u odnosu na postavljenu armaturu. Ponekad se vinogradari boje jakog savijanja lucnjeva pa se pristupa naizgled lakšem rješenju, povezivanju na gornju žicu, kao što je prikazano na donjoj slici (slika 1.).

Ponekad je taj posao povjeren sezonskim radnicima, od kojih nekima baš i nije važno koliko je postupak vezanja lucnjeva pravilno izveden. Takovim načinom vezivanja unaprijed je trs vinove loze „osuđen“ na manju lisnu površinu. Od mjesta izbijanja novih mladica na lucnjevima do visine gornjeg para žica manja je visina, time i duljina mladice, a samim time manji je i broj aktivnih listova tijekom vegetacije.

Fiziološki gledano na vinovoj lozi se dešava sljedeće: rastom mladice vinove loze razvijaju se i listovi. Kako mladica raste, donji listovi postaju sve veći. Početkom vegetacije u vinogradu upravo ti najdonji listovi obavljaju najveći dio foto sintetske aktivnosti. No, kako oni tijekom vegetacije stare, foto sintetska se aktivnost polako seli na listove u sredini mladice i tek potom na vršne listove mladice. Na previsoko vezanim lucnjevima novi rast vrlo brzo dosegne visinu vršikanja. Svako vršikanje je odbacivanje zelene mase, za čiji je rast i razvoj trs već utrošio energiju i hraniva. Nakon vršikanja, veliki dio energije postojećih listova troši vlastite produkte fotosinteze na ishranu porasta novih vrhova, i to upravo u vrijeme kad bi trebali osiguravati pravilan razvoj grozdova i bolju diferencijaciju pupova u pazušcima listova za narednu godinu. Kada vrhovi narastu, ponovno ih treba odrezati. I tako, umjesto da listovi mladice ishranjuju grozdove, veliku većinu energije troše na rast novih vrhova i zaperaka.

 

Kada se govori o stvaranju, transformaciji i nakupljanju šećera u grožđu, najvažnija je sljedeća „formula“:

Što više kvadrata zdrave lisne površine po broju bobica na mladici! Tu se uračunava čak i zdrava lisna površina vršnih zaperaka u drugom dijelu vegetacije.

Što je veća količina zdrave lisne mase, može se očekivati i veća količina nakupljenog šećera.

 

 

U slučaju previsokog vezanja lucnjeva (zelene strelice na slici 1.) trs će cijele godine biti osuđen na smanjenu aktivnu lisnu površinu. Zbog ranog vršikanja, listovi će trošiti energiju na ishranu novih vrhova i novog prirasta, a znatno manje će energije i produkata fotosinteze ostati za kvalitetnu diferencijaciju pupova za narednu godinu, kao i za nakupljanje šećera ovogodišnjeg uroda.

U slučaju pravilnog vezanja lucnjeva, kada se ostavlja dovoljno visine između lucnja i gornjeg para žica iznad kojeg se provodi vršikanje, isto će trebati odraditi nešto kasnije, trsu će ostati veća lisna površina, koja će pomagati grožđu i pupovima, dok će samo nekoliko vršnih listova pomagati rastu novih vrhova.

 

Početkom vegetacije (slika 2., primjer A) produkti fotosinteze se svi troše na rast mladice.

Sredinom vegetacije (slika 2., primjer B) produkti fotosinteze donjih listova osiguravaju pravilan razvoj grozdova i pravilan razvoj diferencijacije novih pupova, sa začecima grozdova za narednu godinu. Vršni listovi uglavnom troše svoje produkte za novi rast.

Krajem vegetacije (slika 2., primjer C) donji stari listovi više troše hraniva nego što ih mogu proizvoditi. Većina srednjih listova više proizvodi hraniva nego ih troši, dok listovi najmlađih vrhova svoju proizvodnju organskih tvari usmjeravaju u novi, „nepotreban“ rast. To je vrijeme kada se odstranjuje donje staro lišće, a vršikanjem se odbacuje što je moguće manje vrhova.

 

 

 

 

Pravilo, koje vrijedi kod proizvodnje vinskog grožđa, je: vršikanje obaviti što je moguće kasnije (srpanj) i na što većoj visini. Veća količina listova doprinijet će većoj foto sintetskoj aktivnosti vinove loze i većem nakupljanju šećera u grožđu.

Autor teksta i slika: Adrian Horvat, dipl. ing. agr.