Preporuka, Ratarstvo i ostalo

Usjevi ranih kupusnjača čija je ranija sadnja obavljena već tijekom mjeseca ožujka o.g., a bili su pokriveni paučinastom folijom, u narednih 10tak dana počinju berbom. Ovogodišnji proljetni mjeseci (kraj ožujka, travanj, prva polovica svibnja) nisu bili povoljni uzgoj ranih kupusnjača (malo oborina – usjeve je trebalo navodnjavati, te velike oscilacije između relativno svježih noći s temperaturama nižim od 7°C i toplijih dana s temperaturama većim od 20°C)!

Naime, proteklog mjeseca travnja o.g. na većini je mjernih lokaliteta u Međimurju palo nešto manje oborina 30 mm (gotovo dvostruko manje od očekivanog prosjeka 53,5 mm). Premda je mjesec travanj o.g. bio nešto topliji od očekivanog prosjeka (+1,3°C), proteklih su 40-ak dana obilježile velike razlike u temperaturama zraka između prohladnih noći i toplih dana: početkom mjeseca travnja (2.4.) zabilježili smo negativne vrijednosti do -9,3°C (mjerni uređaj “Pinova Meteo” kraj naselja Šenkovec, a proteklog je vikenda najviše temperatura iznosila +28,0°C (09.5.))! Nakon jačeg južnog vjetra tijekom sutrašnjeg dana očekujemo kišu, uz naknadne temperature zraka u rasponu 6° do 20°C!

Još početkom zadnje dekade mjeseca ožujka o.g. zabilježili smo početak leta leptira lisnih sovica (Noctuidae), a posljednjih mjesec dana dnevne su toplinske vrijednosti pogodovale letu različitih vrsta leptira i moljaca! U vrijeme formiranja glavica usjevi ranog kupusa, kelja, cvjetače i brokule naročito su osjetljivi na napad gusjenica lisnih sovica (Noctuidae, Mamestra), kupusnih moljaca (Plutella xylostella) i kupusnih bijelaca (Pieris brassioce). Stoga se potrebni redoviti pregledi polja i nakon pojave prvih oštećenja u obliku nepravilno izgriženih lisnih rupa, a kada to vremenski uvjeti dopuste, provoditi mjere usmjerene kemijske ili biološke zaštite (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Prema rokovima dospijeća i planu berbe ranih kupusnjača birati insekticide koji imaju propisanu kraću karencu, npr. u trajanju do 7 dana.

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Dozvole za sredstva na osnovi dimetoata istekle su 31.12. 2019., krajnji rok za prodaju zaliha ovim insekticidima je 30.4. 2020., a krajnji rok za primjenu zaliha je 30.6. 2020.!

Ako sjeme i presadnice nisu kontaminirane, a prema iskustvima iz ranijih sezona opasnost od pojave bolesti ranih kupusnjača je značajno manja od usjeva čija sadnja započinje krajem svibnja i tijekom prve dvije dekade mjeseca lipnja, kada gljivične i bakterijske bolesti mogu biti ograničavajući čimbenik uspješne proizvodnje. Stoga rane kupusnjače u pravilu u polju ne tretiramo radi suzbijanja lisnih bolesti (izuzev ranih usjeva pokrivenih paučinastom folijom a koje navodnjavamo u više navrata kišenjem ili orošavanjem).

Preporuka za preventivno suzbijanje kupusne kile (Plasmodiophora) prije sadnje kupusnjača u ljetnim rokovima (sredinom i tijekom zadnje dekade mjeseca lipnja o.g.)!

Ova bolest se lako prepoznaje u polju ili vrtu po karakterističnim znakovima na korijenu – na podzemnom dijelu biljke nastaju zadebljanja koja su posljedica umnažanja i povećanja volumena stanica korijena. Može biti zahvaćena čitava dužina korijena, formirajući kvrgavu masu iz koje izlaze malobrojni postrani korijenčići. Kasnije ta zadebljanja potamne i raspucaju. Deformirano korijenje ne usvaja vodu s mineralnim ili hranjivim tvarima, te je jače napadnuto sekundarnim uzročnicima truleži ili gnjiloće. Iz biologije uzročnika bolesti znamo da kupusna kila, osim temperature i vlage, zahtjeva kisela tla (ili nižu pH vrijednost). Prema rezultatima istraživanja na kiselim je parcelama (pH = 5,4) čak 85 % biljaka bilo zaraženo kupusnom kilom, dok je pri neutralnoj reakciji (pH = 7,05) samo 3,8 % biljaka pokazivalo simptome bolesti, a pri blago lužnatoj reakciji (pH = 7,71) zaraze nije bilo! Stoga je, uz poštivanje plodoreda i “podrivačke” zahvate na suviše vlažnim poljima, osnovna preventivna i kurativna mjera zaštite protiv kupusne kile popravak pH vrijednosti zemljišta, odnosno kalcizacija ili dodavanje vapnenog materijala.

Također, više autora je istraživalo i dokazalo uspješno djelovanje gnojiva vapnenog dušika pri suzbijanju kupusne kile u usjevima zelja, cvjetače i brokule. Primjenjuje se u količinama 200-500 kg/ha, ali naknadno se nakon primjene vapnenog dušika ne preporučuje sjetva ili sadnja narednih 14-21 dana. Tržna proizvodnja vapnenog dušika ima stoljetnu tradiciju (još od 1909. godine), te ga trenutno njemačka tvrtka “Alzchem” iz području Bavarske prodaje u granuliranom obliku pod robnom markom “Perlka®”.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr