Preporuka, Voćarstvo i maslinarstvo

Od posljednje uputa tržnim proizvođačima jagoda u visokim plastičnim tunelima proteklo je nešto više od tri tjedna (14.4. 2020.).

Najviše su dnevne temperature u razdoblju 14.4.-6.5. 2020. najčešće bile u rasponu od 17,2° do 27,3°C (od čega je tijekom 16 dana najviša dnevna temperatura bila >20°C), ali noći su pritom bile dosta svježe (najčešće od -3,05° do 9,9°C a samo je tijekom jednog jutra najniža temperatura bila 10,7°!). Relativne su dnevne vlažnosti zraka pritom najčešće bile u rasponu 60-85 %, pa su prvi plodovi u zaštićenim prostorima dozrijevali, te su u proteklom razdoblju započele berbe jagoda.

Prema najavama meteorologa u danima 29.4.-5.5. 2020. na svim je mjernim županijskim lokalitetima zabilježena kiša, najčešće u ukupnim količinama 32 do 34 mm! Prosječne dnevne vrijednosti relativne vlažnosti zraka tih su dana bile u rasponu 76 do 85 %! Naknadno su jutra ponovno svježa, od posljednjih pet dana najniže su vrijednosti tijekom četiri jutra u rasponu 2° do 5,7°C! U takvim uvjetima nakon 30. travnja o.g. bilježimo povećan rizik od razvoja sive plijesni plodova jagode (Botrytis cinerea) – najopasnije bolesti!

VAŽNO: zabilježeni meteorološki uvjeti u proteklih tjedan dana (28.4.-6.5. 2020.) uz riječne doline (npr. Mursko Središće, Donja Dubrava, Orehovica, Novakovec) upućuju na vrlo povoljne uvjete za razvoj plijesni (Botrytis) u nasadima jagoda na otvorenim gredicama (dugotrajno zadržavanje vlage – svakodnevno u trajanju 8-11 sati, povišena vlažnost zraka), uz veliku vjerojatnost razvoja ove bolesti pri uzgoju jagoda u visokim plastičnim tunelima! Isto upozorenje vrijedi za područje cijele Županije, pa vlagom zasićene plastične tunele u proteklim danima treba redovito prozračivati!

Siva plijesan (Botrytis cinerea) pored plodova napada i druge biljne organa, npr. cvjetove jagoda ili u vrlo povoljnim uvjetima lišće. U nasadima s lošim uređenim vodenim režimom pojava plijesni na cvjetnim organima jagoda je učestalija, a svakako je najopasnija u vrijeme početka dozrijevanja plodova. Na cvjetnim organima napadnuto tkivo prvo posivi, ubrzo potamni, a za nekoliko se dana u uvjetima vlažnog vremena razvija karakteristična siva prevlaka, po čemu bolest zovemo siva plijesan. Pri uzgoju jagoda na otvorenom štete od sive plijesni su veće, jer je nasad duže vlažan nakon kišnih razdoblja! No, zbog visoke vlažnosti zraka u zaštićenim prostorima, siva plijesan nije ništa manje opasna pri uzgoju jagoda u visokim tunelima, plastenicima ili staklenicima. Svakako se preporučuje odstraniti sve zaražene plodove iz nasada, posebice ako dozrijevanje jagoda i berba traju duže razdoblje. Dopuštene kemijske pripravke s djelomičnim ili sporednim učinkom na sivu plijesan koristimo barem dvaput od početka rasta do početka cvatnje (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Tijekom cvatnje i početkom razvoja plodova tržni proizvođači jagoda koji su prihvatili standarde uzgoja sa smanjenim ostacima pesticida (rezidui), strogo moraju poštivati ograničenja uz propisane karence dopuštenih fungicida, te najveći broj njihovih primjena tijekom sezone, odnosno poštivanje propisanih koncentracija (ili doza) aplikacije (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Ovisno o osjetljivosti dominantnih sorata jagoda, te prema iskustvima pojave uzročnika bolesti iz ranijih sezona prema mikro-lokalitetu, moguće je u vrijeme razvoja i dozrijevanja plodova koristiti mikrobiološke pripravke sa antagonističkim (korisnim) mikroorganizmima (npr. Bacillis subtilis)!

VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti sive plijesni (Botrytis cinerea) na fungicide  (fenheksamid, boskalid) tijekom 2019. godine u Republici Hrvatskoj je potvrđen razvoj sedam rezistentnih (otpornih) izolata na jagodi (Vrgorac), tikvicama (Opuzen), salati i rajčici (Rovišću) (https://rezistentnost-szb-hr). Slabije osjetljivi izolati utvrđeni su u Opuzenu, Metkoviću i Vrgorcu (jagode)  (izvor: Agronomski fakultet Zagreb, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Centar za zaštitu bilja pri HAPIH-u i Institut za jadranske kulture)!

Još dva jutra očekujemo svježe razdoblje, a naknadno nagli porast temperatura zraka do najviših vrijednosti 29°C (10.-11. svibnja). Uz naknadno pogoršanje i nove oborine očekujemo i povoljne uvjete za razvoj gorke truleži plodova jagode (tzv. “antraknoza”) (Colletotrichum) (uzročnik srčane truleži stabljike i lisne drške, te nepravilnih tamnih lisnih pjega i uleknute tamne pjegavosti plodova jagoda). Većina specifičnih fungicida koje koristimo za suzbijanje sive plijesni (Botrytis) ima samo djelomičnu djelotvornost na antraknozu jagoda ili pokazuju tek slabiji sporedni učinak na “antraknozu”! Naknado u drugom dijelu vegetacije jagoda očekujemo i vrlo povoljne uvjete za razvoj pepelnice (Sphaerotheca)!

Među bolestima lišća jagoda treba spomenuti crvenu pjegavost (Diplocarpon) i sivu pjegavost (Mycosphaerella). U prosječnim godinama i uz preventivnu primjenu registriranih organskih fungicida i bakarnih pripravaka spomenute lisne pjegavosti ne mogu ugroziti urode jagoda.  Crvena pjegavost se obično u nasadu jagoda pojavljuje nakon berbe na starijem lišću, a siva pjegavost je česta u hladnim i vlažnim proljetnim mjesecima na mladom lišću. Lisne se pjegavosti se u jačem intenzitetu pojavljuju pri uzgoju jagoda na otvorenom u završnim godinama eksploatacije nasada.

U slučaju pojave nekih od kategorija štetnih kukaca spomenutih u ranijim preporukama (npr. koprivina ili staklenička grinja, tripsi, štetne gusjenice) i procjene za potrebom njihova usmjerena suzbijanja, tijekom razvoja i početka dozrijevanja plodova jagode preporučujemo primjenu naturalita (kratka karenca) i botaničkih (biljnih) insekticida, dopuštenih u ekološkoj proizvodnji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Obično u prvom dijelu vegetacije suzbijamo jagodnu grinju, lisne uši, štetne gusjenice savijača i štetne pipe, a tijekom cvatnje i razvoja plodova prekomjerno se u zaštićenom prostoru umnožavaju koprivina grinja (Tetranychus) i kalifornijski trips (Frankliniella).

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr