Obavijest proizvođačima kupina, malina i američkih borovnica
Krajem druge dekade mjeseca veljače o.g. (19.2. 2020.) upućena je preporuka proizvođačima bobičastog voća (američkih borovnica, kupina, malina i ribiza) o smjernicama usmjerenog suzbijanja najvažnijih štetnih organizama. U razdoblju kada ovogodišnji izdanci u plantažnim nasadima narastu do prve žice (30-50 cm), iskustva iz ranijih sezona pokazuju da naknadno u narednih mjesec dana bilježimo vrlo kritično razdoblje za širenje bolesti sa prošlogodišnjih izdanaka na mlade izdanke malina i kupina. Sredinom ili krajem druge dekade mjeseca travnja pronalazimo prve simptome žute hrđe na izdancima kupina (Kuehneola uredinis)!
Tablica 1. Prosječne mjesečne temperature i oborine od početka 2020. godine u središnjem dijelu Međimurja:
| Razdoblje i izmjerene vrijednosti | siječanj 2020. | veljača 2020. | ožujak 2020. | **travanj 2020. | ||||
| Temp. °C | Oborine mm | Temp. °C | Oborine mm | Temp. °C | Oborine mm | Temp. °C | Oborine mm | |
| 2020. | 0,1°C | 20,2 | 6,4°C | 36,6 | 7,0 | 33,0 | 11,4 | 21,4 |
| *Prosjek | 0,1°C | 30,6 | 0,7°C | 43,3 | 5,6 | 54,8 | 10,3 | 53,5 |
| Razlika (±) | 0°C | -10,4 | +5,7°C | -6,7 | +1,4°C | -21,8 | +1,1°C | -32,1 |
*višegodišnji očekivani prosjek u okolici Čakovca
**do 28.4. 2020. (6.00 sati)!
VAŽNO: Od početka kalendarske 2020. godine u središnjem je dijelu Međimurja zabilježeno samo 111,2 mm oborina (40-ak % manje od očekivanih količina) (vidi Tablicu 1.)! Pritom su veljača, ožujak i travanj o.g. iznadprosječno topli, uz veći broj vjetrovitih dana! Također, u mjesecu travnju o.g. smo zabilježili značajne razlike između većeg broj vrlo hladnih jutra (8 dana s jutarnjim negativnim vrijednostima) i vrućih dana (16 dana temperatura >20°C)! U takvim su (ne)prilikama zabilježene štete od niskih temperatura i na bobičastom voću (naročito u sorti ranije vegetacije)! Zbog značajno manje oborina u prva četiri mjeseca ove godine bilježimo manje povoljne uvjete za primaran razvoj ekonomski važnijih uzročnika bolesti bobičastog voća, ali količina i raspored padalina u narednih 40-ak dana značajno će utjecati na zdravstveno stanje plodova!
Prema podacima američkog fitopatološkog društva na vrstama roda Rubus je opisano čak 32 različita gljivična oboljenja i 5 bakterioza, a na 18 različitih sorata kupina u sjevernom dijelu Europe je detektirano 33 različitih gljivica (od čega je 12 patogenih vrsta). Vodeća sorta kupine bez bodlji u našoj zemlji Thornfree razvija duge izdanke i bujan grm, te je vrlo osjetljiva na dnevne temperaturne promjene krajem zime i početkom proljeća. Relativno je otporna na uzročnika pjegavosti lišća (Mycosphaerella rubi), ali je dosta osjetljiva na žutu hrđu (Kuehneola uredinis) i patološke uzročnike pjegavosti i(ili) sušenja izdanaka (Septocyta ruborum, Didymella applanata). Neposredno pred berbu i tijekom berbe se često razvija siva plijesan plodova (Botrytis cinerea).
Ekonomski najvažnije gljivične bolesti kupina i malina koje se pojavljuju na izdancima, lišću i plodovima su Didymella applanata, Septocyta ruborum, Kuehneola uredinis i Botrytis cinerea.
Kritično razdoblje za oslobađanje prezimljujućeg infektivnog potencijala uzročnika bolesti na prošlogodišnjim izdancima traje od kraja mjeseca travnja do kraja mjeseca lipnja. Protekle smo 2019. sezone u tom razdoblju na nekim mjernim lokalitetima u Međimurju zabilježili povijesne maksimume padalina (svibanj 2019.), pa uz žutu hrđu valja determinirati pojavu i intenzitet simptoma ovih uzročnika bolesti na lanjskim izdancima.
Navedeni patogeni uzrokuju na kupinama karakteristične simptome prijevremena sušenja izdanaka, a sigurna je determinacija moguća makro- i mikroskopskim pregledom inficiranih biljnih uzoraka. Vlasnici nasada kupina i malina najčešće stručnu pomoć zatraže tijekom ljetnih mjeseci, neposredno pred početak berbe kupina, kada se u nasadu pojavljuju simptomi patološkog sušenja pojedinih izdanaka.
Na bolesti kupina i malina vrlo povoljno utječu proljetne i ljetne oluje s jakim vjetrom, većom količinom kiše i/ili tučom. Smatramo da od početka vegetacije do početka dozrijevanja plodova u prosječnim godinama treba obaviti 3-5 usmjerenih zaštita fungicidima, odnosno ista se ponavlja nakon svakih 40-60 mm kiše!
Od početka vegetacije do početka cvatnje potrebno je obaviti nekoliko preventivnih prskanja nasada protiv dominantnih gljivičnih bolesti registriranim fungicidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). U konvencionalnoj i ekološkoj proizvodnji kupina i malina od početka intenzivnog porasta mladica do kraja cvatnje provodimo protiv uzročnika paleži, sušenja i odumiranja izdanaka redovite mjere zaštite dopuštenim pripravcima, pri čemu količina i raspored oborina značajno utječe na raspored aplikacija!
Tijekom cvatnje i nakon cvatnje u vrijeme razvoja ili početka dozrijevanja plodova kupina i malina voditi računa o mogućim mjerama zaštite od sive plijesni plodova (Botrytis) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Ukupni broj i razmak tretiranja određuje ukupna količina i raspored oborina od početka vegetacije do početka dozrijevanja plodova kupine i maline. Nakon obavljene berbe kupina preporučuje se rezom odstraniti sve oboljele izdanke koji pokazuju simptome sušenja i obaviti tretiranje bakarnim fungicidima.
Od štetnih organizama životinjskog podrijetla vlasnike plantažnih nasada upućujemo na redovito praćenje populacije dominantnih vrsta u našoj zemlji: npr. pupara (Byturus), fitofagnih stjenica (Lygus), lisnih uši (Aphis, Amphorophora), fitofagnih grinja iz skupine crvenih pauka (Tetranychus), kupinovu i malinovu grinju (Acalitus, Phyllocoptes), mušica galica (Thomasiniana), te u novije vrijeme octenih mušica pjegavih krila (Drosophila suzukii)! Tijekom cvatnje kupina i malina ne koristiti insekticide, a neki od dopuštenih pripravaka moguće je primijeniti prije početka otvaranja prvih cvjetova (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Veće štete od niskih temperatura zabilježili smo na sortama američkih borovnica ranije vegetacije, dok su kasnije sorte ovih dana u cvatnji. U kišnim sezonama najveće izravne štete na urodu američkih borovnica bilježimo od paleži cvijeta i truleži boba (monilije) (Monilinia vaccinii-coymbosi), koja prezimi na mumificiranim plodovima i tijekom proljeća zarazi mlade izdanke. Zbog manje oborina od očekivanih prosjeka (vidi Tablicu 1.), do cvatnje borovnica u 2020. nismo zabilježili značajniju pojavu ove bolesti!
Za razliku od kupina i malina američke borovnice nisu osjetljive na grinje, a od štetnih organizama životinjskog podrijetla najveće smo štete u našoj zemlji zabilježili od voluharica i ptica! U Međimurju smo ponovno u proteklom razdoblju zabilježili ranoproljetnu pojavu zelenih gusjenica grbica (mali mrazovac) (Operophtera) (koje već prije cvatnje zapredaju i uništavaju generativne organe). U cvatnji borovnica ne preporučujemo primjenu insekticida zbog zaštite oprašivača!
VAŽNO: sve voćare i druge poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Fotografije bobičastih voćaka sa mogućim neželjenim promjenama, te pomoć kod izbora najučinkovitijeg modela zaštite korisnici mogu potražiti putem telefona ili elektroničke pošte!
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.