Obavijest proizvođačima kukuruza o mogućnostima preventivnog suzbijanja korova primjenom zemljišnih herbicida!
Sjetva kukuruza na području Međimurske županije ove je godine započela već krajem prvog tjedna mjeseca travnja, te se odvijala u vrlo nepovoljnim uvjetima (suša): temperatura tla je još prije dva tjedna na dubini 7 cm iznosila 9,8°C te je do jučerašnjeg dana porasla na 15,3°C. Razlog tome su relativno visoke dnevne temperature: zadnja dva tjedna čak je tijekom 11 dana najviša dnevna temperatura bila u rasponu 20,3° do 27,2°C (ali u istom je razdoblju je izmjereno pet hladnih jutra sa negativnim vrijednostima). Pritom je posljednjih 14 dana sadržaj vode tla na dubini 7 cm pao sa 16,4 % na samo 13 %! Nakon duže razdoblja tijekom protekle noći je na većini mjernih županijskih lokaliteta pala kiša u količini od 7,2 do 16,2 mm!!
U takvim je uvjetima većina proizvođača na većini površina obavila sjetvu kukuruza već prije blagdana Svetog Jurja (22.4.)! U narednom će razdoblju jutarnje temperature biti u rasponu od 4° do 9°C a najviše dnevne će vrijednosti biti u rasponu od 16° do 19°C!
Na poljima gdje su usjevi kukuruza posijani vrlo rano u prvoj dekadi mjeseca travnja o.g. moguće je prije nicanja planirati primjenu dopuštenih zemljišnih (rezidualnih) herbicida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/), uz poznavanje pripadajućih ograničenja.
Korovna flora kukuruza tipično je “okopavinska“! Višegodišnjim istraživanjem Zavoda za zaštitu bilja i Zavoda za herbologiju pri Agronomskom fakultetu u Zagrebu tri najčešće i najbrojnije korovne vrste koje se javljaju u hrvatskim “okopavinama” (kukuruz, krumpir, šećerna repa, soja, suncokret) su koštan ili kostrva (Echinochloa crus gali) (40-tak biljaka/m²), limunđik (“partizanka” ili fazanuša ili ambrozija) (Ambrosia elatior) (30-tak biljaka/m²) i loboda (Chenopodium album) (30-tak biljaka/m²)! Uz riječnu dolinu (Drava) posljednjih dvadesetak godina sve više se širi europski mračnjak (Abutilon)!
Stoga u najraširenijoj “okopavini” proizvođači uglavnom kemijski suzbijaju neželjene biljke primjenom herbicida, a ovisno o dominantnim korovnim vrstama po pojedinim parcelama treba birati način (rokove) i izbor dopuštenih pripravaka (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Proizvođači kukuruza mogu obaviti “preventivno” suzbijanje sjemenskih širokolisnih i travnih korova primjenom zemljišnih herbicida! Uz dobru sjetvenu pripremu tla, količina i raspored oborina značajno utječu na učinkovitost zemljišnih (rezidualnih) herbicida (pre-em)!
Na poljima kukuruza gdje ima višegodišnjih korova, npr. pirike (Agropyron), osjaka (Cirsium), slaka (Convolvulus), divljeg sirka (Sorghum) i sl. treba planirati naknadnu primjenu herbicida nakon nicanja kukuruza i korova (post-em), jer se višegodišnji korovi koji rastu iz podzemnih izdanaka ne mogu uspješno suzbiti zemljišnim herbicidima. U našoj zemlji imamo veći broj registriranih pripravaka za suzbijanje korova u kukuruzu, pa je moguće planirati primjenu različitih pripravka u suzbijanju korova kukuruza već nakon sjetve a prije nicanja, odnosno neki od njih se mogu koristiti i nakon nicanja do 3. (ili 4.) lista kukuruza (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Neke od zemljišnih (rezidualnih) herbicida je potrebno obavezno primijeniti prije nicanja kukuruza (npr. flumioksazin) jer naknadno u kombinaciji sa zemljišnim graminicidima depresivno (fito-toksično) djeluju na iznikle biljčice kukuruza. Primijeniti propisane količine pripravaka prema uputama, prskati za mirna vremena, a utrošiti 250-400 litara škropiva/ha (kod aplikacije spriječiti zanošenje na osjetljive susjedne usjeve u nicanju – npr. krumpir, šećernu repu, mrkvu i slično).
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.