NISKE TEMPERATURE I RATARSKE KULTURE

Početak je travnja i nikako nije bilo za očekivati ovako niske temperature kao što su bile tijekom noći, 1.-2. travnja, a u nekim dijelovima Hrvatske i kroz nekoliko dana. Temperature su se značajno počele spuštati poslije ponoći sve do jutarnjih sati i to na većini lokaliteta središnjeg i sjeverozapadnog dijela Republike Hrvatske do -6°C, a ponegdje i do -7°C. U istočnom dijelu Republike Hrvatske temperature su bile oko -3 do -4°C. Kako će se stres od niskih temperatura odraziti na neke ratarske kulture, vidjet će se kroz nekoliko dana.

Ozime žitarice kod kojih je primijenjena adekvatna tehnologija uglavnom imaju dobre sklopove, u dobroj su kondiciji, međutim biljke su prošle kroz stres zbog niskih temperatura. Štete koje će se brzo uočavati biti će u obliku pojave znakova kloroza na vrhovima lišća. Važno je upozoriti poljoprivredne proizvođače da pričekaju nekoliko dana da se temperature podignu i biljke oporave od ovog stresa uzrokovanog niskim temperaturama i tek nakon toga primijene sredstva za zaštitu bilja ukoliko je potrebno (sukladno stanju svakog pojedinog usjeva i preporukama koje se redovito objavljuju na mrežnoj stranici https://www.savjetodavna.hr/preporuke/).

Uljana repica je započela sa cvatnjom i mogu se očekivati štete od izmrzavanja koje će ovisiti o fazi razvoja svake pojedine sorte/hibrida.  Raniji hibridi i usjevi većeg habitusa sigurno će imati veće posljedice od negativnih temperatura i obrnuto, no još je uvijek do samog završetka razvoja ove generativne faze moguća kompenzacija izgubljenog prinosa u produženju cvatnje i jačim razvojem bočnih grana što bi trebala biti prirodna pojava i odgovor biljke na stres.

Negativne temperature u cvatnji uljane repice-2-4-2020                                    (Foto: Tatjana Međimurec)

Stres kod biljaka kao posljedica ovakvih variranja temperatura je neminovna pojava, stoga se za bolji i brži oporavak biljaka može preporučiti primjena biostimulatora koji u svom sastavu sadrže različite aminokiseline. Tretman se može obaviti samostalno ili u kombinaciji s drugim sredstvima ukoliko je dopušteno miješanje.

Na istoku Hrvatske sjetva šećerne repe je u tijeku, a započela je i sjetva suncokreta. Tko još nije svakako bi trebao zatvoriti brazdu, stvoriti sitniji površinski sloj kako vjetrovi koji sada pušu ne bi značajno isušili površinsku vlagu koja bi u kasnijim rokovima sjetve, ako izostanu oborine, mogla predstavljati ozbiljan problem za kvalitetno nicanje.

Siniša Hrgović, dipl. ing. agr.

Dragica Tresk Penezić, dipl. ing. agr.