Preporuka, Ratarstvo i ostalo

Posljednja dva tjedna bilježimo značajne promjene u temperaturama zraka, pa su tako najviše temperature dosezale vrijednosti od 20° do 22°C u danima 19.3. i 20.3.! Naknadno je u više navrata zabilježen značajan pad jutarnjih najnižih vrijednosti na svim mjernim mjestima Županije od -0,1° do -3,2°C (svakoga jutra u danima 22.-25.3. 2020., a dojam ovih niskih jutarnjih temperatura tih je dana dodatno pojačavao hladni sjeverni vjetar). Proteklog vikenda smo ponovno zabilježili tri relativno sunčana i topla dana s najvišim vrijednostima 16-18°C (u danima 27.-29.3.), ali naknado posljednja dva jutra temperature su hladne s vrijednostima od -1,9° do -4,3°C (31.3. i 1.4. 2020.)!  U takvim uvjetima očekujemo štete u hortikulturnim nasadima od smrzavanja! Oborine su proteklog mjeseca na području cijelog Međimurja padale u sličnim količinama –  manjim od očekivanog prosjeka (vidi Tablicu 1.)! Stoga je vlažnost zemljišta u površinskim slojevima pala na vrijednosti 21-23 % a temperatura tla se na dubini sadnje (sjetve) spustila posljednja četiri dana sa 9° na 5°C!

Tablica 1. Količina oborina i broj oborinskih dana na nekim mjernim lokalitetima u Međimurju tijekom mjeseca proteklog ožujka o.g.:

*očekivana višegodišnja količina padalina u mjesecu ožujku u okolici Čakovca 54,8 mm!

U narednim danima jutra će još biti ponovno hladna (0°C), a danju očekujemo porast temperatura zraka na vrijednosti 15° do 17°C. Oborine u narednom tjednu ne očekujemo!

U takvim je uvjetima sadnja krumpira na nekim lokalitetima u Međimurju započela već krajem druge dekade proteklog mjeseca ožujka, ali na većini polja započet će u narednom razdoblju, te očekujemo da najveći dio polja planiranih za uzgoj krumpira bude posađen do početka Uskršnjih blagdana !

Upute za preventivne mjere zaštite od zemljišnih uzročnika bolesti i štetnika proizvođačima krumpira su upućene još 17. i 26. veljače o.g.! Krajem sadnje potrebno je planirati i provoditi usmjereno suzbijanje korova, a pritom je važno poznavati neka ograničenja.

Korovna flora krumpira tipično je “okopavinska“! Među najznačajnije “okopavine” koje na oranicama uzgajamo u Međimurju pored kukuruza ubrajamo krumpir, uljnu tikvu i šećernu repu. Višegodišnjim istraživanjem Zavoda za zaštitu bilja i Zavoda za herbologiju pri Agronomskom fakultetu u Zagrebu tri najčešće i najbrojnije korovne vrste koje se javljaju u nabrojenim kulturama su koštan ili kostrva (Echinochloa crus gali) (40-tak biljaka/m²), limunđik (“partizanka” ili fazanuša ili ambrozija) (Ambrosia elatior) (30-tak biljaka/m²) i loboda (Chenopodium album) (30-tak biljaka/m²)! Uz riječnu dolinu (Drava) posljednjih dvadesetak godina sve više se širi europski mračnjak (Abutilon)! Višegodišnji korovi (npr. pirika, slak, osjak, čičoka i dr.) iako brojem vrsta i brojem jedinki nisu tako zastupljeni kao sjemenske (jednogodišnje) vrste predstavljaju osobito veliki problem u krumpiru! Primjerice pirika može svojim podzemnim organima prorasti gomolje i tako značajno smanjiti njihovu kakvoću! Višegodišnje korove ne možemo suzbijati zemljišnim ili rezidualnim herbicidima primjenom nakon sadnje a prije nicanja usjeva! Za usjeve krumpira nema na tržištu selektivnih herbicida kojima bi mogli učinkovito suzbijati širokolisne višegodišnje korove (npr. slak, osjak), primjenom nakon nicanja usjeva i korova! Stoga treba izbjegavati sadnju krumpira na poljima gdje dominiraju ove višegodišnje korovne vrste (npr. slak, osjak) ili u plodoredu na strništima suzbijati ove korove prije uzgoja krumpira učinkovitim herbicidima (npr. glifosat, 2,4-D, dikamba i sl.) !

Kritično razdoblje zakorovljenosti, odnosno kada korovi nanose najveće štete u krumpiru, proteže se od dva tjedna nakon nicanja pa sve dok krumpir ne zatvori redove! Moguće je u tom razdoblju provoditi mehaničke mjere suzbijanja korova (npr. okopavanje, nagrtanje). Suzbijanje okopavanjem se uglavnom provodi na manjim površinama (najčešće na vrtovima za vlastite potrebe gospodarstva) i/ili pri uzgoju ranog krumpira. Na većim se površinama posebnim strojevima usjev krumpira u kritičnom razdoblju može nagrtati (1-2x) i time suzbijati korove dok usjev rastom cime ne pokrije redove!

Pri tržnoj proizvodnji krumpira na većim poljima najčešće se mehaničke mjere (ogrtanje) dopunjuju kemijskim mjerama suzbijanja korova. Već prije krumpira iz plitkog površinskog zemljišta niču brojni sjemenski korovi (npr. lobode, dvornici, gorčica, šćir i dr.). Ranije se smatralo da korovi koji zahtijevaju više topline niču nakon nicanja krumpira (npr. ambrozija, europski mračnjak ili abutilon, koštan, muhari i svračica), no zbog očitih klimatskih promjena zadnjih sezona vidimo da većina ovih korova počinje nicanjem prije krumpira. Stoga se na većini polja s početkom nicanja usjeva krumpira (i većine jednogodišnjih korova) obavlja nagrtanje, a ubrzo nakon toga se primijene neki od dopuštenih zemljišnih herbicida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/), koji sprječavaju naknadni porast neželjenih biljaka sve dok cima ne zatvori redove! Pritom biramo kombinaciju djelatnih tvari koje suzbijaju tri dominantne korovne vrste u krumpiru: kostrvu (koštan) (Echinochloa), ambroziju (“partizanke“) (Ambrosia) i lobodu (Chenopodium) (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Za dobru djelotvornost svih zemljišnih herbicida navedenih u neophodna je optimalna vlažnost zemljišta (nekoliko dana prije ili nakon njihove primjene mora pasti 10-20 mm kiše)! Suho zemljište i vjetar koji odnosi površinske slojeve čestica tla s humaka vrlo nepovoljno utječu na uspjeh suzbijanja korova u krumpiru!

Fotografije sjemenskog krumpira sa mogućim neželjenim promjenama, te pomoć kod izbora najučinkovitijeg modela zaštite od korova, proizvođači mogu potražiti u Čakovcu, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr