Obavijest proizvođačima mrkve, celera i peršina
Posljednja dva tjedna temperatura tla na dubini 10 cm je u rasponu od 6,5° do 10,5°C (na središnjim županijskim lokalitetima uz rijeku Muru), odnosno u rasponu 76,2° do 9,7°C (u istočnom dijelu Međimurja uz rijeku Dravu), vlažnost je u istom razdoblju u trendu pada sa 27 do 22 %, pa su tržni proizvođači na dijelu površina posijali rano korjenasto povrće.
Među korjenasto povrće ubrajamo mrkvu, peršin, pastrnjak, celer, kopar i komorač. Spadaju u botaničku porodicu štitarke (Umbeliferae). Ove su biljke dvogodišnjeg razvoja, a lisnu rozetu i zadebljali korijen u prvoj godini uzgajamo kao povrće. Gotovo sve nabrojane povrtne vrste proizvodimo na manjim površinama za potrebe domaćinstva (vrtovima uz okućnice ili vikendice), te se korovi pritom suzbijaju mehanički (najčešće čupanjem i kopanjem). No, korjenasto se povrće uzgaja na većim površinama za industrijsku preradu ili za prodaju u svježem stanju, a neželjene su biljke ili korovi tada ograničavajući čimbenik koji može u potpunosti uništiti planirane prinose. Celer i pastrnjak pritom uzgajamo iz presadnica pa se korovi tada također mogu učinkovito suzbijati mehanički (kultivacijom, kopanjem i čupanjem). Ipak, prilikom sjetve mrkve i peršina usjevi sporo niču pa ih u početku razvoja nadvladaju jednogodišnji širokolisni i uskolisni korovi (npr. Ambrosia, Chenopodium, Amaranthus, Polygonum, Echinochloa i dr.)! Korjenasto povrće pri uzgoju iz sitnog sjemena (mrkva, peršin) je vrlo nekonkurentno prema neželjenim biljkama (korovima), broj dopuštenih i selektivnih herbicida u tim je kulturama vrlo ograničen (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/), pa sjetvu sitno-sjemenih povrtnica (mrkva, peršin) treba izbjegavati na površinama gdje dominiraju višegodišnji korovi (npr. Convolvulus, Cirsium, Agropyron, Sorghum i dr.)! Takve je korove potrebno suzbiti u godinama koje prethode uzgoju mrkve i peršina! Osim što umanjuju prirod, korovi deformiraju korijen, a kada se naknadno razviju u vegetaciji otežavaju vađenje korijena!
Najvažniji način suzbijanja korova pri uzgoju korjenastog povrća na većim površinama je primjena herbicida.
Suzbijanje dominantnih jednogodišnjih širokolisnih korova u mrkvi, peršinu i celeru dugo se godina provodilo primjenom pripravaka na osnovi djelatne tvari linuron. Bio je vrlo učinkovit protiv jednogodišnjih širokolisnih korova proljetnog ili ljetnog razdoblja (naročito je dobro suzbijao napasne korovne vrste Ambrosia i Abutilon). Vrlo je selektivan poslije nicanja kultura, a izvrsni rezultati dobiveni su višekratnom primjenom smanjenih količina linurona (0,5 lit./ha). VAŽNO: Sredstvima na osnovi linurona je ukinuta/istekla registracija krajem 2017., a krajnji rok primjene zaliha bio je 3. lipnja 2018. godine (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
Prema najavama meteorologa tijekom današnjeg dana očekujemo još jedan iznadprosječno sunčan i topli dan s najvišim temperaturama zraka nešto većim od 20°C! Ipak, tijekom sutrašnjeg popodneva očekujemo sjeverni vjetar, a naknadno značajni pad temperatura zraka i oborine (kiša – snijeg?)!! Promjena vremena sa narednim prohladno-vlažnim razdobljem (uz niske i negativne noćne i jutarnje temperature) potrajat će sve do sredine idućeg tjedna (stoga je primjerice usjeve vrlo rano posađenog celera korjenaša potrebno pokriti paučinastom folijom)!
Moguće je prije najavljenih oborina obaviti primjenu rezidualnih herbicida, koji se koriste nakon sjetve a prije nicanja usjeva (post-em) (npr. mrkva)! (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Od kraja 2018. sezone proizvođači korjenastog povrća (mrkva, peršin, celer) mogu u programu suzbijanja neželjenih širokolisnih korova koristiti djelatnu tvar aklonifen (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
Kod primjene herbicida voditi računa o njihovoj selektivnosti (preporučenom vremenu i količini primjene), pridržavati se propisane karence (korjenasto povrće iz zemljišta najlakše usvaja nedopuštene količine bilo kakvog “kemijskog onečišćenja”), te na laganijim (pjeskovitim) zemljištima prednost dati višekratnoj primjeni smanjenih količina dopuštenih herbicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
Primjenu herbicida ograničiti na dane i sate bez jačeg vjetra radi sprječavanja zanošenja na susjedne parcele. Prosječan utrošak škropiva pritom je 200-300 litara./ha.
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.