Hortikultura, Savjet, Voćarstvo

Dana 22. veljače 2020. godine održan je demonstracijski prikaz zimske rezidbe voćaka električnim škarama na voćnjaku franjevačke crkve Marijinog uznesenja u Samoboru.

U voćnjaku je posađeno više različitih voćnih vrsta te je bio idealan za prikaz zimske rezidbe. Proizvođači su mogli vidjeti rezidbu jabuke, kruške, šljive i breskve.

Od alata koristile su se velike i male voćarske škare, ručna pila, električne škare te električna pila za drvo

Rezidba je najstarija i najvažnija pomotehnička mjera. Njome reguliramo generativni i vegetativni rast voćke, a to je preduvjet uravnoteženog, visokog i ranog prinosa. Provodimo je kod svih vrsta voćaka. Njome se omogućava bolje prodiranje svjetlosti u krošnju. Ukoliko se rezidba ne provodi, krošnja postaje prebujna, dolazi do lomova grana, a rod se seli na periferiju krošnje.

Zimska se rezidba provodi u periodu mirovanja vegetacije, ovisno o atmosferskim prilikama, ali svakako prije kretanja vegetacije odnosno tjeranja pupova. Temperatura mora biti veća od 0°C. Ona je glavna mjera regulacije vegetativnog i generativnog porasta voćke. Cilj joj je držati voćku u ravnoteži, te smanjiti pojavu alternativne rodnosti koja je kod nekih sorata i voćnih vrsta vrlo izražena. Cilj zimske rezidbe je odstraniti iz krošnje višak nerodnog drva. Nerodno drvo smanjuje prodor svjetlosti u krošnju i nepotrebno opterećuje voćku. U slučaju da se zimska rezidba ne provede ili je nekvalitetno izvedena patit će urod i kvaliteta ploda.

Zimska rezidba svodi se na tri osnovne mjere:

• prorjeđivanje
• prikraćivanje
• savijanje grana

    Prorjeđivanjem se smanjuje broj izboja u periferiji krošnje, čime je omogućeno bolje osvjetljenje, a time i rast rodnog drva po cijeloj skeletnoj grani sve do debla. Ukoliko se grančice ne prorjeđuju skeletne grane ogole. Time je urod automatski smanjen. Ovom mjerom se potpuno odstranjuju izboji (grane) iz krošnje do osnove. Odstranjuju se konkurentne grane i izboji koji svojim položajem i snagom rasta zagušuju krošnju, odstranjuju se suhe i slomljene grane te na bilo koji način oštećene i bolesne grane. Ovom mjerom se sprječava zasjenjivanje unutrašnjosti krošnje.

Rane koje nastaju rezom treba zagladiti i obavezno premazati slojem voćarskog voska.

    Prikraćivanjem se potiče vegetativni rast onih dijelova krošnje koji su slabije razvijeni. Najčešće se obavlja u toku formiranja uzgojnog oblika. Prikraćivanje se vrši na pup koji ima bočni položaj. Pupovi koji su neposredno ispod prikraćenog mjesta daju jače izboje u odnosu na one koji su udaljeni od tog mjesta. Prikraćuje se nekoliko milimetara iznad pupa sa blago zakošenim rezom prema pupu.

    Savijanje grana provodi se već u samom početku formiranja uzgojnog oblika voćke. Cilj ovog zahvata je smanjiti snagu rasta, ubrzati plodonošenje odnosno stvoriti više rodnih grančica. Buduće skeletne grane se savijaju pod kutom od 45 ° – 60 ° u odnosu na deblo (provodnicu). Pravilno savijena grana stvorit će više rodnih grančica, a prejako savijena bacit će vodopije na vrhu luka. Nakon savijanja grane moguće je izvršiti njeno prikraćivanje na nekom od donjih ili bočnih razgranjenja.

U voćnjaku se okupilo 20-ak proizvođača koji su i aktivno sudjelovali u rezidbi postavljajući pitanja, a neki su se i sami okušali u istoj.

Tijekom rezidbe dati su savjeti o zaštiti voćaka.

Marijan Mavračić, dipl. ing. agr.
Ana Posedi, dipl. ing. agr.
Mr.sc. Zvonimir Vukov