Obavijest proizvođačima krumpira o mogućnostima preventivne zaštite protiv zemljišnih bolesti

U dnevnoj uputi od 17. veljače o.g. tržnim proizvođačima krumpira su upućene preporuke o mogućnostima, ograničenjima i potrebama preventivne zaštite usjeva od zemljišnih štetnika!

Sukladno EU propisima još od 2011. godine prema Zakonu o dopunama zakona o zaštiti biljnih sorti u Republici Hrvatskoj (NN 124/11, Članak 2.) na gospodarstvima je dopušteno iznimno sijati tzv. “farmersko sjeme”. To je sjeme poznate i zaštićene sorte samo-oplodne vrste bilja proizvedeno na vlastitom posjedu, a poljoprivredni proizvođač ga smije sijati isključivo na vlastitim površinama. Ali, sjetva “farmerskog sjemena” je dopuštena pod posebnim uvjetima, a među važnijima je zahtjev da poljoprivredni proizvođač obavezno mora postupiti u skladu s propisima iz područja biljnog zdravstva, posebno vodeći računa o sprječavanju pojave štetnih organizama na usjevima zasnovanim korištenjem tog materijala! Po literaturnim je spoznajama još 1990-tih godina opisano 60-tak različitih nametnika koji se moguće prenose sjemenskim krumpirom (35 gljivica, 7 bakterija, 12 virusa, 6 nematoda i dr.), a od početka novog milenija u Europi se pojavljuju novi štetni organizmi (npr. krumpirovi buhači i dr.)!

Kako se hrvatski proizvođači krumpira deklariranim sjemenom opskrbljuju gotovo isključivo iz razvijenih zapadno-europskih zemalja, tek manji dio površina sadi se vlastitom reprodukcijom ili “farmerskim sjemenom”! Među ekonomski najznačajnijim zemljišnim patogenim mikroorganizmima od kojih gotovo svake sezone bilježimo štete u međimurskoj proizvodnji krumpira izdvajamo uzročnike “bijele noge” (Rhizoctonia solani), suhe truleži (Fusarium spp.) i obične krastavosti (Streptomyces scabies)!

VAŽNO: Program folijarnih tretiranja cime krumpira u vegetaciji protiv plamenjače (Phytophthora) i koncentrične pjegavosti (Alternaria) nema nikakav značaj na pojavu i razvoj zemljišnih patogenih organizama na gomoljima tijekom vađenja i skladištenja. Velik utjecaj na pojavu ovih zemljišnih bolesti imaju: zdravstvena ispravnost gomolja za sadnju, učestalost uzgoja krumpira na istoj površini (plodored), otpornost (osjetljivost) sorata krumpira, tip zemljišta (npr. pH-vrijednost, tekstura, sadržaj organske tvari) i vremenske prilike u vrijeme formiranja gomolja (temperature i vlažnost)!

Tablica 1. Najvažnije zemljišne bolesti gomolja krumpira u Međimurju:

Vrsta uzročnika bolesti Kritično razdoblje Povoljni uvjeti
Rhizoctonia solani

(„bijela noga“ krumpira)

Početak vegetacije. Iznadprosječno vlažno i prohladno vremensko razdoblje!
Streptomyces scabies

(obična krastavost)

Intenzivan rast i razvoj gomolja krumpira. Suša i toplinski stres nakon cvatnje krumpira!
Fusarium spp.

(suha trulež gomolja)

Dozrijevanje gomolja krumpira

(kraj vegetacije)!

Iznadprosječno toplo u zoni gomolja (28°C) i više od 20 dana nakon mehaničkog ili kemijskog uništavanja cime!

 

Zbog usitnjenosti posjeda i nepridržavanja plodoreda, gljiva Rhizoctonia solani postaje sve štetnija kod obiteljskih gospodarstva usmjerenih na tržnu proizvodnju korjenasto-gomoljastih kultura, a posebice pri uzgoju krumpira, mrkve i celera. Jačanju štetnosti ove bolesti značajno pogoduje navika da proizvođači prilikom berbe odbacuju na polja bolesne gomolje ili zadebljali dio korijena na kojima uzročnik može zadržati patogenost do 6 godina! Proizvođači konzumnog krumpira u Međimurju proteklih su godina često na partijama uvezenog sjemena prijavili negativne patološke promjene tijekom naklijavanja gomolja, a koje su posljedica ranog razvoja “rizoktonije”. Ponekad su te zaraze bile veće od 30-tak % od ukupnog broja gomolja krumpira. Stoga odmah nakon sadnje, u početnim razvojnim stadijima usjeva, postoji potencijalna opasnost od propadanja mladih biljčica, odnosno pojave “praznih mjesta” u ukupnom sklopu krumpirišta.

Vrsta Rhizoctonia solani u nicanju napada klicu i uzrokuje njeno vršno odumiranje. Naknadno na donjem dijelu zdravog tkiva biljka pokušava sekundarnim rastom nadoknaditi oboljeli gubitak. Zadnjeg se desetljeća u masovnijoj mjeri pojavljuje i “rizoktonija” krumpira koja napada gomolje u različitim stadijima tuberizacije! Tada uzročnik bolesti napada površinu još nerazvijenih gomolja, poremećen je njihov porast, pa inficirani gomolji raspucaju. Ovu smo pojavu u polju masovnije primijetili još 2006. godine, već krajem mjeseca svibnja na ranoj sorti Adora tijekom iskopa prvih gomolja. Iskustva proizvođača krumpira potvrđuju različitu osjetljivost ili otpornost sorti krumpira na “rizoktonju” gomolja, pa su primjerice manje oštećene bile Marabel, Riviera, Mozart i Amorosa, a raspucali gomolji od “rizoktonije” tih su godina uočeni na sortama Artemis, Sylvana, Kondor, Desiree, Carrera, Carlita, Tresor, Red Scarlett, Impala, Kuroda, Aladin, Adora, Jaerla i dr.

Zaštitne mjere su sadržane u pravilima biljne higijene (izbor zemljišta, plodored, pravilna i pravovremena agrotehnika, uravnotežena gnojidba, korištenje zdravog sjemena). Prskanje nadzemnih organa biljaka fungicidima tijekom intenzivnog rasta i razvoja ne daje željene rezultate pri suzbijanju ove bolesti.

U proteklih nekoliko godina dopuštenje za suzbijanje “bijele noge” na sjemenskom krumpiru u našoj zemlji imaju pripravci na osnovi azoksistrobina (Ortiva, Zakeo, Zaftra AZT), pencikurona (Monceren FS) i flutolanila (Moncut)! Ograničenja kod njihove primjene navedena su u etiketi (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Osim kemijskih fungicida moguće je u istu svrhu koristiti različite biološke pripravke  na osnovi korisnih mikroorganizama (npr. Trichoderma spp., Bacillus subtilis, Bacilus pumillus). Neki od pripravaka na našem su tržištu su prisutni u formi granulata (rasipaju se u redove prilikom sadnje) ili su prisutni u formulaciji za prskanje i unošenje u zemljište prije sadnje!

VAŽNO: Tijekom pripreme gomolja za sadnju (naklijavanje) redovito pratiti zdravstveno stanje, te planirati preventivne mjere zaštite od zemljišnih uzročnika bolesti na osjetljivim sortama i partijama sjemenskih gomolja gdje se pojavljuju simptomi spomenutih bolesti! U zdravstvenim pregledima sjemenskog krumpira tijekom protekle 2019. godine najčešće smo pronalazili simptome „bijele noge“ (Rhizoctonia), suhe truleži (Fusarium spp.) i neživih poremećaja (natučenja i dr.)!

Biljne uzorke sa neželjenim promjenama (npr. sjemenski krumpir) proizvođači mogu dostaviti na determinaciju u Čakovec, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

 

 

Pripremi za ispis