Preporuka, Voćarstvo i maslinarstvo

Prije deset dana (14.2.) vlasnicima plantažnih nasada bresaka i nektarina te drugih koštičavih voćnih vrsta upućena je obavijest o mjerama zaštite krajem zime, primjenom dopuštenih bakarnih pripravaka. Premda je u nekoliko navrata bilo najavljeno, značajnijih padalina u proteklom razdoblju nismo zabilježili, ali moguće obilnije oborine očekujemo sredinom ovog tjedna (26.2.)! U posljednja dva tjedna dominira iznadprosječno toplo razdoblje za mjesec veljaču, a najviše su temperature zraka pritom svakodnevno iznosile od 11,6° do 14,6°C! U takvim uvjetima bilježimo otvaranje pupova bresaka i nektarina, a moguće naredne oborine pogodovat će prvim primarnim zarazama uzročnika kovrčavosti lišća (Taphrina deformans).

Kovrčavost lišća je najčešća bolest bresaka i nektarina, koju u vrijeme od bubrenja i otvaranja pupova do pojave prvih cvjetova suzbijamo preventivno, najbolje par dana prije najavljenih obilnijih oborina! Stoga ponavljamo preporuku vlasnicima koštičavog voća (posebice bresaka i nektarina) upućenu prije deset dana: povišenu koncentraciju registriranih bakarnih pripravaka (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) je potrebno primijeniti u vrijeme bubrenja, a najkasnije tijekom samog otvaranja zimskih pupova koštičavih voćaka. Moguće je koristiti dopuštena bakarna sredstva za zaštitu bilja, a za amatersku se primjenu na manjim se površinama ili pojedinačnim stablima često koristi kombinacija bakra i mineralnog (parafinskog) ulja!

VAŽNO: sve voćare i druge poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Aplikaciju je potrebno provesti za mirnog vremena, pri temperaturama zraka većim od 5°C i povišenoj relativnoj vlažnosti zraka, uz nešto veći utrošak škropiva. U manjim nasadima uz okućnice ili vikendice ove zaštitne mjere je moguće obaviti na većini voćnih vrsta. Pojedinačne voćke uz okućnice preporučujemo “okupati” zaštitnim bakarnim sredstvima u kombinaciji s mineralnim/parafinskim uljem, a u plantažnim nasadima bresaka u punoj rodnosti utrošiti barem 600-700 litara škropiva/ha.

Obavijest vlasnicima nasada lijeske o mogućim mjerama usmjerene zaštite od bolesti i štetnika

Zbog iznadprosječno kišovitih i vlažnih dana tijekom mjeseca studenog i prosinca protekle 2019., te očekivano hladnog siječnja 2020., cvatnja lijeske traje već duže razdoblje (u našim uvjetima lijeska cvjeta najranije od svih voćaka, a tijekom cvatnje lijeske ne preporučujemo provoditi usmjerene mjere zaštite nasada). Ipak, iznadprosječno toplo razdoblje tijekom mjeseca veljača o.g. pogodovat će završetku generativnog razvojnog stadija u nasadima lijeske (od 9. veljače o.g. najviše temperature zraka su svakodnevno >11°C)! Prve mjere usmjerene zaštite nasada lijeske od uzročnika bolesti i štetnika preporučujemo planirati nakon završetka cvatnje!

Prilikom uzgoja nekoliko grmova lijeske uz okućnice za vlastite potrebe domaćinstva obično ne poduzimamo mjere zaštite od štetnika i bolesti. Ali, sadnjom nasada lijeske u plantažama na većim površinama već nakon nekoliko sezona vlasnici primjećuju različite neželjene promjene koje potječu od prekomjerne pojave štetnih organizama.

Među štetnim organizmima životinjskog podrijetla najveće gubitke u suvremenim nasadima čine ljeskova grinja (Phytophus avellanae) i ljeskotoč (Curculio nucum), dok pri bolestima najveću pozornost posvećujemo zaštiti od različitih uzročnika truleži plodova (Monilinia fructigena, Monilinia coryli, Monilinia laxa, Nematospora coryli)! VAŽNO: zadnjih desetak godina gljive iz porodice Botryosphaeriaceae su predmet sve većeg interesa mikologa diljem svijeta. Vrste iz spomenute familije se opisuju kao uzročnici raka i odumiranja voćaka, ali sve češće ih se povezuje sa pojavama kao što su sušenje pupova, palež cvjetova ili propadanje plodova (npr. istraživanja u Hrvatskoj tijekom 2018. su dokazala da sušenje plodova lijeske, za koje se ranije smatralo da potječu od gljiva Monilinia ili Cytospora ili Phomopsis, zapravo najvećim dijelom također potječu od patogene gljive Botryosphaeria dothidea) (izvor: Centar za zaštitu bilja Zagreb, HAPIH-u)!

Premda se pepelnica (Phyllactinia coryli) pojavljuje gotovo svake godine u drugom dijelu vegetacije, najčešće je nije potrebno suzbijati. Trenutno u našoj zemlji još nemamo informacija o značajnijoj pojavi bakterijske paleži (Xanthomonas campestris pv. coryli) i bakterijskog raka lijeske (Pseudomonas syringae pv. avellane).

Potencijalno je u vrijeme bubrenja pupova i početka vegetacije za lijesku opasan napad ljeskove grinje (Phytophus avellanae)! Ljeskova grinja u mnogim nasadima napadnuta gotovo trećinu ukupnih pupova, te proizvođači gotovo uvijek moraju poduzeti mjere suzbijanja. Ovu grinju ubrajamo u skupinu šiškarica (fam. Eriophydae), imaju duguljasto tijelo i samo dva para nogu, bijele je ili skoro prozirne boje, veličine su svega 0,2 mm i za razliku od grinja iz skupine crvenih pauka ne vide se okom već jedino uz pomoć povećana 20tak puta! Imaju više pokoljenja tijekom sezone, a prezime odrasli oblici u pupovima. Krajem zime i početkom proljeća počinju se intenzivno hraniti sisanjem biljnih sokova. Time uzrokuju nabreknuće zaraženih pupova, koji se naknadno ne otvaraju ili se razvija deformirano lišće koje se postupno suši.

U našoj zemlji nema registriranih akaricida za suzbijanje ljeskove grinje, pa koristimo posredan učinak koji na grinje šiškarice (Eriophydae), pa i ljeskovu grinju (Phytophus avellanae), pokazuju sumporni fungicidi (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Stoga tek tijekom toplijih dana s dnevnim vrijednostima temperature zraka 15° do 20°C preporučujemo planirati primjenu sumpornih fungicida u plantažnim nasadima lijeske.

U narednom razdoblju (naročito tijekom mjeseca ožujka i travnja) preporučujemo redovito pratiti zdravstveno stanje nasada lijeske na moguću pojavu štetnih gusjenica, dok većinu usmjerenih zaštita protiv ekonomski najvažnijih štetnika i uzročnika bolesti na plodovima lijeske preporučujemo planirati tijekom svibnja, lipnja i srpnja (protiv ljeskotoča, fitofagnih stjenica, te uzročnika truleži i sušenja plodova)!

VAŽNO: Poljoprivredne proizvođače upućujemo redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Biljne uzorke sa neželjenim promjenama proizvođači mogu dostaviti na determinaciju u Čakovec, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr