Obavijest tržnim proizvođačima oraha i vlasnicima pojedinačnih stabala uz okućnice!

Općenito je rašireno vjerovanje da orah (Juglans regia) spada u skupinu voćaka koja ne zahtijeva posebnu pozornost i brigu radi suzbijanja štetnih organizama. Stoga nasade oraha često podižu vlasnici koji svoje poljoprivredno zemljište žele iskoristiti na što jednostavniji način bez većih agrotehničkih aktivnosti. Ipak, ako se stručnim voćarskim pristupom želi u nasadima oraha nešto zaraditi tada treba što prije formirati rodni volumen i umanjiti pojavu neželjenih organizama u mladim nasadima.

Među štetnim organizmima životinjskog podrijetla zadnjih osam godina dominantan problem postaje orahova muha (Rhagoletis completa) (razvija jednu generaciju godišnje u drugom dijelu ljeta!), a povremeno se dojavljuju štete od drugih uzročnika “crvljivosti” (npr. jabučni savijač – Cydia pomonella). Vrlo rijetko na orasima pronalazimo lisne uši i grinje. Od uzročnika biljnih bolesti u Međimurju je vrlo česta, a pojavljuje se gotovo svake sezone siva pjegavost oraha (Gnomonia leptostyla). Povremeno smo pronalazili bakterijsku tamnu pjegavost i palež – uglavnom u mladim nasadima (Xanthomonas campestris pv. juglandis).

VAŽNO: Prema novijim podatcima Centra za zaštitu bilja iz Zagreba (HAPIH) zadnjih godina (2015.-2018.) u više od 200 sakupljenih uzorka drva oraha sa simptomima gljivičnog raka na više od 90 % slučajeva izolirana patogena gljiva Botryosphaeria dothidea! Naime, zadnjih desetak godina gljive iz porodice Botryosphaeriaceae su predmet sve većeg interesa mikologa diljem svijeta. Vrste iz spomenute familije se opisuju kao uzročnici raka i odumiranja voćaka (i vinove loze), ali sve češće ih se povezuje sa pojavama kao što su sušenje pupova, palež cvjetova ili propadanje plodova!

Iznadprosječno vlažni i kišoviti svibanj i lipanj, a naknadno sparni srpanj sve više pogoduju razvoju bolesti voćaka iz skupine pjegavosti i paleži lišća, a često su napadnuti i plodovi. Na orasima je ovakva pojava već bila zabilježena u prijašnjim razdobljima (npr. 2002., 2006., 2008., 2010., 2014., 2018.)! Uzročnik sive pjegavosti oraha (Gnomonia leptostyla) prezimi na otpalom zaraženom lišću, oboljelim plodovima koji ostaju pod stablima ili na mladicama zaraženim u prethodnoj vegetaciji. Na lišću je prepoznajemo po okruglastim i ovalnim ili poligonalnim pjegama s tamnijim rubom, a zaraženi središnji dio je sive boje. Pjege su u početku male, promjera do 2 mm, ali tijekom razvoja bolesti “dostignu” veličinu 2 cm ili više. Jače zaraze pogoduju međusobnom spajanju susjednih pjega, pa time nastaje smeđe uvijanje i sušenje lišća, uz prijevremeno otpadanje tijekom kolovoza i rujna! Na plodovima se pjegavost razvija u obliku okruglastih, udubljenih, nekrotičnih (mrtvih) pjega u zelenoj lupini. Ako se zaraze mladi plodovi dolazi do njihova propadanja i otpadanja. U slučaju kasnijih zaraza ostaju na stablima ali su sitniji od zdravih, imaju slabije razvijene jezgre i manje su ukusni. Mogu mumificirati (potpuno pocrne i smežuraju), pa ostaju visjeti na stablima do kasno ujesen ili tijekom zime. Takvi plodovi predstavljaju izvor bolesti u narednoj sezoni. Gljivica Gnomonia leptostyla formira u prezimljujućim oboljelih orahovim organima (lišću, plodovima, izbojcima) posebna zatvorena plodišta (periteciji), otporna na niske temperature. Iz njih se tijekom proljetnih mjeseci oslobađaju infektivne spore za prve ili primarne zaraze. Oslobađanje tzv. “zimskih spora” traje za toplijih proljetnih kišnih dana tijekom travnja, svibnja i moguće još početkom lipnja.

U kontinentalnom su dijelu naše zemlje zimska plodišta uzročnika bolesti formirana krajem ožujka ili početkom travnja. Jedan sat nakon jednosatnog vlaženja starih i oboljelih listova, a kada su temperature veće od 10°C, oslobađaju se zimske askospore. Zračne ih struje nanose na vlažno lišće, a najpovoljnija temperatura za infekciju jest 21°C, pri relativnoj vlažnosti 96-100 %! Kritično razdoblje za  usmjerene zaštite oraha protiv ove bolesti traje od sredine travnja do sredine lipnja! Krajem svibnja obično primjećujemo prve simptome na lišću. Za vlažnih i toplih ljetnih mjeseci ostvaruju se tzv. sekundarne ili ljetne (naknadne) zaraze, tek nakon kojih nastupa epifitocija bolesti. Kiša širi tzv. “ljetne spore” bolesti iz “otvorenih plodišta” koja nastaju na mjestima primarnih zaraza. Siva pjegavost prvenstveno napada lišće i plodove oraha. Ova se bolest u orasima može suzbijati registriranim površinskim fungicidima u našoj zemlji na osnovi maknozeba i/ili bakra (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Mjere tretiranja treba započeti od druge polovice ili krajem travnja, te naročito tijekom svibnja i lipnja! Ovisno o količini i rasporedu oborina, mjere zaštite bi u kritičnom razdoblju trebalo ponoviti nakon 50-60 mm oborina. U cvatnji oraha ne koristiti bakarne fungicide!

Na lišću i plodovima oraha u našoj su zemlji opisane i neke druge gljivične bolesti: npr. bijela pjegavost orahova lista (Microstoma juglandis), antraknoza (Gleosporium epicarpi) i sušenje grančica oraha (Phomopsis juglandina). Primjena površinskih fungicida na osnovi bakra i mankozeba umanjuje i pojavu ovih uzročnika bolesti!

Tretiranje spomenutim pripravcima važno je provoditi u plantažnim nasadima oraha manjeg starosti i manjeg volumena gdje škropivom možemo zahvatiti veći dio krošnje! Pri većim i pojedinačnim stablima uz okućnice (vikendice) važno je skupiti i uništiti sve zaraženo lišće iz prethodne sezone, te maknuti bolesne („mumificirane“) plodove! Sve osušene grane odstraniti rezidbom!

Tretiranje bakarnim pripravcima (ili kombinacijom bakarno-mineralnih sredstva za zaštitu bilja namijenjenih kasnom zimskom tretiranju u voćarstvu) važno je provoditi u plantažnim nasadima gdje se na deblima primjećuju znakovi raka, te u nasadima koji su proteklih sezona bili oštećeni različitim elementarnim nepogodama (npr. niske temperature, tuča, naplavna voda i sl.)!

VAŽNO: Poljoprivredne proizvođače upućujemo redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Biljne uzorke orašastog voća sa neželjenim promjenama proizvođači mogu dostaviti na determinaciju u Čakovec, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr