Obavijest tržnim proizvođačima ozimih žitarica

Nakon što smo na svim mjernim lokalitetima u Međimurju tijekom mjeseca kolovoza, rujna i listopada o.g. bilježili značajno manje padalina od očekivanih količina, a pritom je bilo iznadprosječno toplo, od početka proteklog mjeseca studenog vremenski su uvjeti značajno drukčiji (vidi Tablicu 1.). Naime, mjesec studeni nikako nije opravdao u svom imenu riječ “studen”, jer je umjesto očekivane srednje vrijednosti temperature 4,2°C zabilježena dvostruko veća prosječna temperatura, a većini mjernim mjesta je zabilježeno 100 % više oborina od prosječnih količina! Također, izmjerili smo mjesečno zadržavanje vlage na biljkama u trajanju gotovo 30.000 minuta (20 dana) na lokalitetima uz rijeku Muru! U takvim smo uvjetima zabilježili relativno brzo klijanje i nicanje, te dobar početni rast ozimih žitarica (pšenica, ječam, tritikale) posijanih u optimalnim rokovima sjetve tijekom listopada o.g.!

Tablica 1. Razvoj nekih vremenskih uvjeta tijekom mjeseca *studenog 2019. na nekim lokalitetima uz riječne doline u Međimurju:

*prosječna temperatura zraka tijekom mjeseca studenog u okolici Čakovca iznosi 4,2°C a očekivana mjesečna količina oborina iznosi 72,7 mm!

Dugotrajno zadržavanje vlage na mladim biljčicama od kiše, rose i magle, uz povišenu vlažnost zraka (>90 %), gotovo uvijek pogoduje razvoju nekih uzročnika biljnih bolesti. Premda od početka prosinca o.g. bilježimo jutarnje minuse, uz pad prosječnih dnevnih vrijednosti temperature na 3°C, zbog optimalnih uvjeta za zabilježenih u studenom za primaran (skriveni) razvoj žute ili crtičave hrđe (Puccinia striiformis) valja u narednom zimskom razdoblju povremeno pregledati zdravstveno stanje usjeva u polju. Moguće naredno zimsko prohladno-vlažno razdoblje može pogodovati razvoju ove bolesti.

Unatoč poduzetim mjerama zaštite još sredinom 1990-ih godina u našoj zemlji se procijenilo da štetni organizmi prosječno umanjuju prinose pšenice za 27 %, od čega su štete od uzročnika bolesti 9 %. Krajem proteklog i početkom novog milenija zabilježene su znatne promjene u pojavi i intenzitetu pojedinih bolesti ozime pšenice. Umjesto nekad vrlo štetnih i raširenih bolesti crne žitne hrđe (Puccinia graminis), smrdljive snijeti (Tilletia spp.) i pepelnice (Blumeria graminis) danas su najčešće bolesti palež klasa (Fusarium spp.), smeđa pjegavost (Septoria nodorum) i pjegavost lišća (Septoria spp.). No, mnoge je proizvođače pšenice u većini krajeva Republike Hrvatske sredinom i krajem mjeseca travnja 2014. iznenadila vrlo jaka epifitocija žute ili crtičave hrđe (Puccinia striiformis). Pritom su prinosi pšenice u žetvi često bili manji od skromnih 3,5 t/ha.

Vremenski čimbenici koji najviše utječu na brzo širenje žute hrđe jesu vlaga, temperatura i vjetar. Za infekciju je dovoljno neprekidno vlaženje osjetljivih biljnih organa barem tri sata. Smatra se da je vlaženje biljnih organa od rose primarni uvjet za ranu pojavu žute hrđe. Obično nakon nekoliko kišnih dana zasićenost zemljišta vodom i visoka vlažnost zraka pogoduju u idućim noćima formiranju rose. Kišne su kapljice važne za širenje prvih uredospora, iz kojih se u vlažnim uvjetima (rosa) odmah razvijaju infektivne klične cijevi. Visoka vlažnost zraka pritom pozitivno utječe na ljepljivost uredospora za površinu osjetljivoga biljnoga tkiva. Temperature zraka niže od 0 °C i veće od 21 °C smatraju se manje pogodnim za razvoj te bolesti. Optimalne vrijednosti za formiranje infektivnih hifa su 3 °C do 15 °C. Porast minimalnih noćnih temperatura zraka na vrijednosti veće od 18 °C negativno utječe na širenje bolesti. Vjetar ima važnu ulogu u naknadnom širenju bolesti na veće udaljenosti. Stoga je praćenje količine i učestalosti oborina u regiji, sa satima vlaženja biljnih organa od rose, uz temperature i zasićenost zraka vlagom važno za prognozu pojave žute hrđe pšenice.

Usmjereno kemijsko suzbijanje žute hrđe treba početi odmah nakon pojave prvih simptoma. Za razliku od ostalih hrđa pšenice, vrsta Puccinia striiformis razvija se puno ranije u vegetaciji, moguće već ujesen ili tijekom (krajem) zimskih mjeseci. Stoga praćenje vremenskih uvjeta bitnih za prognozu pojave žute hrđe treba početi već nakon nicanja usjeva pšenice (oborine, rosa, temperature). Za prognozu pojave žute hrđe vrlo je važno redovito praćenje zdravstvenoga stanja usjeva ozime pšenice i pronalazak prvih znakova bolesti. Obično prvi simptomi žute hrđe na mladim biljkama budu teško uočljivi, što otežava prognozu i određivanje rokova primjene fungicida. Učinkovitost većine fungicida u suzbijanju žute hrđe vrlo je visoka ako se pripravci primijene na vrijeme. Kurativno suzbijanje može biti otežano, naročito ako su sorte pšenice jako osjetljive na bolest, a nakon jače primarne zaraze usjeva naknadno vlada prohladno-vlažno razdoblje sa učestalim oborinama. Simptome žute hrđe na ozimim žitaricama valja razlikovati od drugih uzroka žućenja usjeva (stajaća voda, fito-toksičnost sredstva za zaštitu bilja – rezidui, nedostatak hranjiva, nepovoljna reakcija zemljišta – kiselost tla i dr.), pa moguću pomoć kod determinacije preporučujemo potražiti kod stručnih osoba.

Za suzbijanje žute hrđe pšenice dopuštenje u našoj zemlji ima veći broj fungicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Vremenski uvjeti zabilježeni tijekom proteklog studenog 2019. upozoravaju nas na vrlo povoljne uvjete temperature i vlažnosti koji ponovno mogu pogodovati ranijem razvoju bolesti ozimih žitarica! U prvoj dekadi mjeseca prosinca 2019. značajno je zahladnilo, ali narednih nekoliko dana uz južni vjetar i porast temperatura očekujemo nove oborine, a u drugom dijelu tjedna (nakon 11.12.) ponovno pad temperatura zraka. Stoga tijekom naredne zime savjetujemo redovito pregledavati zdravstveno stanje ozimih usjeva.

Tablica 1. Razvoj nekih vremenskih uvjeta u prvoj dekadi *prosinca 2019. (do 9.12. 2019. u 6.00 h) na nekim lokalitetima uz riječne doline u Međimurju:

*prosječna temperatura zraka tijekom mjeseca prosinca u okolici Čakovca iznosi 0,9°C a očekivana mjesečna količina oborina iznosi 53,9 mm!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr