Preporuka, Voćarstvo i maslinarstvo

Protekli mjesec listopad je na području Međimurske županije bio +2,5°C topliji od višegodišnjih prosjeka (umjesto očekivanih 9,9°C u središnjem dijelu Županije je prosječna mjesečna temperatura iznosila 12,4°C). Premda je u proteklom mjesecu zabilježeno manje oborina od očekivanja (umjesto prosječnih 89,0 mm u središnjem smo dijelu Županije izmjerili 50,2 mm a u istočnim dijelovima samo 37,6 mm) prosječna mjesečna vlažnost zraka je na lokalitetima uz riječne dolije Mure i Drave iznosila 86,8-87,3 %, a zadržavanje vlage na biljkama je primjerice na mjernom lokalitetu Mursko Središće u listopadu iznosilo 22.270 minuta.

U prvom tjednu mjeseca studenog je nastavljeno iznadprosječno toplo razdoblja, ali je na mjernim lokalitetima u proteklih sedam dana zabilježeno 30-50 mm kiše! Prosječna vlažnost zraka je posljednjih sedam dana 93 %!

Budući su krajem proljeća i početkom ljeta 2019. obilježena dva povijesna meteorološka ekstrema (količine oborina u mjesecu svibnju i naknadna toplina u prvoj polovici lipnja) gotovo na svim vrstama jabučastog, koštičavog, lupinastog (orašastog) i bobičastog (jagodastog) voća zabilježili smo epidemijske razmjere pojave različitih vrsta uzročnika bolesti, te raniji gubitak lišća na nezaštićenim a osjetljivim voćnim vrstama i sortama!

U vrijeme nakon masovnijeg i potpunog otpadanja lišća koštičavog i orašastog voća treba planirati i provoditi završne usmjerene zaštite bakarnim pripravcima! Zbog jače pojave gljivičnih bolesti na koštičavim i orašastim voćkama, među kojima ističemo kovrčavost lišća bresaka i nektarina (Taphrina deformans), rogač šljive (Taphrina pruni), palež grančica i trulež plodova (Monilinia laxa, Monilinia fructigena, Monilinia fructicola), kozičavost lišća trešanja i višnje (Blumeriella jaapii), šupljikavost lišća (Stigmina carpophilla), pjegavost lišća oraha (Gnomonia leptostyla) prilikom naredne zimske rezidbe poželjno je ukloniti sve osušene grančice ili grane i zaostale “mumificirane” plodove u krošnjama. Proteklih smo nekoliko sezona u jačoj mjeri na nekim koštičavim voćnim vrstama zabilježili štete od bakterijskih bolesti, npr. na trešnjama od vrste Pseudomonas syringae. Ako to vremenski uvjeti dopuštaju povišenu koncentraciju bakarnih pripravaka je poželjno primijeniti nakon potpunog odbacivanja lišća voćaka.

Bakarni pripravci su u našoj zemlji registrirani i protiv većine važnijih gljivičnih bolesti voćaka (izuzev pepelnica)! Struka dobro zna da primjenom bakarnih fungicida u voćarstvu također posredno umanjujemo pojavu nekih važnijih bakterijskih bolesti (Erwinia, Xanthomonas, Pseudomonas). Stoga su danas diljem svijeta bakarni fungicidi osnovno sredstvo za kemijsko suzbijanje biljnih bolesti u ekološkoj proizvodnji! Zbog specifična načina djelovanja na mikroorganizme u proteklih 130 godina njihove primjene nigdje i nikad nije zabilježena pojava otpornosti ili rezistentnosti uzročnika bolesti!

Jesenska primjena bakarnih fungicida u voćarstvu, na jabučastim, koštičavim i orašastim vrstama se svakako preporučuje nakon što otpadne 80 % ili više lišća (može i nešto ranije, ali i kasnije – ovisno o meteorološkim uvjetima). Primjena bakarnih pripravaka za biljke predstavlja jedan od oblika stresa (bakar je teški metal), pa se smatra da jesenskom primjenom bakra pozitivno utječemo na „pripremu bilja za zimu“!

Tradicionalno se u praksi zbog bolje “ljepljivosti” preporučuje bakarni-sulfat za tzv. “plavo prskanje” voćaka krajem razdoblja zimskog mirovanja. Od “gotovih tvorničkih preparata” prednost u kasnom jesenskom tretiranju imaju pripravci s barem 50 % djelatne tvari (bakarni-oksid, bakarni-oksiklorid, bakarni-hidroksid) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). U manjim nasadima uz okućnice i vikendice često se koristi primjena gotove tvorničke ili pripremljene tzv. “tank-mix mješavine” mineralnih ulja i bakra: npr. imaju dopuštenje za amatersku primjenu (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Koriste se i za premazivanje rana nakon rezidbe.

U ekološkoj se hortikulturnoj proizvodnji danas primjena bakra dopušta tijekom jedne sezone na istoj površini u količini 6.000 g djelatne tvari/ha (pojedine se godine može dopuštena granica prekoračiti, ali pod uvjetom da prosječna količina koja se stvarno koristi tijekom petogodišnjeg razdoblja ne prelazi 6.000 g/ha)!

U integriranoj zaštiti voća primjena bakarnih fungicida ograničena na najviše 3.000-4.000 g djelatne tvari/ha tijekom jedne sezone! Usvajanjem Direktive 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. godine utvrđivanju akcijskog okvira Zajednice za postizanje održive primjene pesticida i donošenjem nacionalnog Zakona o održivoj uporabi pesticida (NN 14/2014) svi hrvatski poljoprivredni proizvođači na svojim površinama moraju provoditi i poštivati načela integrirane zaštite bilja!

Radi boljeg uspjeha mjere aplikacije se provode tijekom mirnih dana (bez jačeg vjetra) s povišenom relativnom vlagom zraka, uz povećani utrošak škropiva. Praktična iskustva potvrđuju bolju djelotvornost “plave zaštite” u plantažnim nasadima voćaka ako se metodom raspršivanja na volumen krošnje 10.000 m³/ha utroši barem 750 litara škropiva. Uspjeh je značajno manji ako se na krošnju istog volumena utroši manje od 500 litara/ha.

Ali, dugoročna uporaba sredstva za zaštitu bilja na osnovi bakra radi suzbijanja različitih uzročnika bolesti hortikulturnog bilja uzrokuje nakupljanje bakra u tlu, što negativno može utjecati na žive zemljišne organizme! Značajno smanjenje uporabe bakarnih fungicida pridonosi obnovi bivšeg sastava živih organizama i obnovu plodnosti tla. Stoga je sukladno mjerilima koja se temelje na riziku za zdravlje ljudi i okoliš (eko-toksikološka mjerila) Europska Komisija prijedlogom dana 11. ožujka 2015. godine objavila Provedbenu Uredbu 2015/408 koja sadrži popis djelatnih tvari kandidata za zamjenu  (77 djelatnih tvari), među kojima su i spojevi bakra (inačice bakrenog hidroksida, bakrenog oksiklorida, bakrenog oksida, bordoške juhe i trivalentnog bakrenog sulfata)! VAŽNO: Spomenuti popis kandidata za zamjenu nije popis zabranjenih djelatnih tvari, već su navedeni spojevi dostupni na tržištu, drže se sigurnima, ali bi mogli biti zamijenjeni kada bude dostupna alternativa! Razdoblje odobrenja kandidata za zamjenu je ograničen na najviše sedam godina, a odobrenje se jednom ili više puta može odobriti ponovno na razdoblje najviše sedam godina.

Da bi se dobio uvid u moguće dugoročne posljedice na biljno zdravstvo radi moguće zabrane sredstva na osnovi bakra provode se brojni pokusi i sistematska opažanja na različitim biljnim vrstama. Ova su istraživanja tijekom samo sedam godina zaštite bez bakra dokazala značajno povećanje populacije slijedećih uzročnika bolesti u voćnjacima i skladištima: kod jabuke i kruške Erwinia amylovora, Botryosphaeria spp., Nectria spp., Gleosporium spp. i Phytophthora spp., a kod bresaka i trešnja: Xanthomonas spp., Pseudomonas spp., Phomopsis spp. i Valsa spp.!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr