Hortikultura, Savjet, Voćarstvo

Svakim danom sve više smo svjesni klimatskih promjena, koje se događaju oko nas, a o tome  nam svjedoče i voćke svojom cvatnjom u jesen.

Zbog ekstremnih kolebanja temperatura tijekom ljetnih mjeseci voćka je svela svoje fiziološke funkcije na minimum. Dolaskom nižih temperatura i više kišnih dana voćke su se opet aktivirale i neki pupovi su krenuli u novu vegetaciju – prolistali su ili procvali. Ako je aktivacija takvih pupova izrazito velika, to se može loše odraziti na iduću vegetaciju, jer su oni izgubljeni za sljedeću godinu. Naravno da se velik dio generativnih pupova neće aktivirati i voćke će usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine dati rod. Treba imati na umu da ovakav neuravnotežen razvoj oslabljuje i iscrpljuje voćku. Svakako, takvim voćkama je potrebna dodatna njega, a jedna od prvih mjera, koja predstoji je i jesensko-zimska gnojidba u kojoj je treba obaviti gnojidbu NPK gnojivima s višom koncentracijom fosfora i kalija, kao što su npr. formulacije gnojiva: 7-20-30, 5-20-30, 7-14-21 i dr.

Također, jedan od mogućih razloga cvatnje voćaka u jesen je i neadekvatna ljetna rezidba, kojoj treba pristupiti pravovremeno i krajnje oprezno, posebno stoga što i diferencijacija cvjetnih pupova kreće u ljetnim mjesecima kad se i obavlja ljetna rezidba.

Cvatnja jabuke (foto: Ž. Denžić)

Najčešće se ipak javlja kod koštičavih voćaka, gdje dolazi do potpune ili djelomične defolijacije lišća uslijed visokog potencijala bolesti i neadekvatne zaštite. Stoga toplo vrijeme i dosta vlage u tlu isprovociraju bubrenje lisnih pupova, rast nove lisne mase i cvatnju voćaka. Takva stabla se iscrpljuju i voćka  nepripremljena ulazi u zimsko razdoblje.

Da bi izbjegli takve ekstremne pojave jesenske cvatnje u većoj mjeri, voćari trebaju posebnu pažnju posvetiti pravilnoj zaštiti nasada od bolesti i štetnika, pravilnoj gnojidbi i njezi nasada.

Cvatnja višnje (foto: T. Lasić Jašarović)

Autorica teksta: Tanja Lasić Jašarović, dipl. ing. agr., viša stručna savjetnica za hortikulturu