Rezultati žetve sortnog pokusa pšenice s osvrtom na troškove proizvodnje pšenice

Postizanje stabilnih uroda žitarica zadovoljavajuće kakvoće cilj je svakog poljoprivrednog proizvođača koji se bavi ovom proizvodnjom. Ekonomska isplativost proizvodnje žitarica, posebice pšenice ovisna je o čitavom nizu čimbenika, a naročito nakon 2015. godine od kada se pšenica otkupljuje prema parametrima kvalitete (najvažniji: sadržaj proteina, hektolitarska masa). Svakako da se stabilni i visoki prinosi dobre kakvoće ne mogu postići bez provođenja  pravodobne i pravilne agrotehnike, no na kvalitetu veliki utjecaj imaju i vremenske prilike tijekom vegetacijske sezone. Vremenske prilike tijekom vegetacijske sezone 2018./2019. na sjeverozapadnom dijelu Hrvatske doprinijele su povećanim ulaganjima zbog potrebe provođenja tri tretmana za zaštitu pšenice od biljnih bolesti. Ovakva situacija ponavlja se nekoliko posljednjih godina zbog povećane količine oborina tijekom mjeseca srpnja (od posljednjih deset godina samo u dvije godine izmjerene količine oborina tijekom srpnja bile su ispod 100 mm/m² na području Međimurske županije). U ovogodišnjoj vegetacijskoj sezoni uzgoja pšenice na području Međimurske županije u mjesecu srpnju zabilježeno je na većini lokaliteta oko 180 mm/m² oborina. Također su temperature bile niže od prosječnih godina što je izazvalo produžetak fenofaze cvatnje pšenice. Sve ranije navedene činjenice uvjetovale su potrebu provođenja dva tretmana zaštite protiv biljnih bolesti (faza zastavice i klasanje). Kod većine poljoprivrednih proizvođača koji su obavili samo dvije zaštite (na početku vlatanja, i u klasanju) zbog niskih temperatura prošlo je dosta vremena od prvog tretmana i primijećena je intenzivnija zaraza biljnim bolestima što je rezultiralo smanjenjem ostvarenog prinosa. Iako se radi opisanih prilika tijekom vegetacije, očekivao kasniji početak žetve, povišene temperature u lipnju doprinijele su ubrzanom dozrijevanju ozimih žitarica (27.06.2019. i 01.07.2019. na području Međimurja zabilježene su maksimalne dnevne temperature iznad 36°C). Učestale kiše tijekom žetve na sjeverozapadnom dijelu Hrvatske produžile su žetvu, tako da je žetva proizvodnog pokusa 42 sorte pšenice obavljena tek 21. srpnja 2019. Postignuti prosjek prinosa sve 42 sorte pšenice u pokusu iznosio je 9.654 kg/ha. Valja naglasiti da je u pokusu bila provedena gnojidba prema analizi tla i uz ciljani prinos od 8 t/ha. Prosjek sadržaja proteina u zrnu pšenice bio je zadovoljavajući 13,48%, no prosjek hektolitarske mase je zbog kasne žetve obavljene nakon učestalih oborina bio manji i iznosio je 76,2 kg/hl. Primjenom UAN-a u fazi klasanja postiglo se povećanje proteina u zrnu svih sorata pšenice te je prosjek sadržaja proteina u zrnu pšenice kod primjene UAN-a iznosio prosječno za sve 42 sorte 14,75.

Ostvareni prihodi u proizvodnji pšenice jako ovise o ulaganjima, vremenskim uvjetima tijekom vegetacijske sezone, ostvarenoj visini prinosa, ali i o ostvarenom razredu kvalitete. Najveći trošak u ukupnim troškovima proizvodnje pšenice (temeljeno na desetogodišnjim provedenim pokusima na kojima se provodi visoka razina agrotehnike) predstavljaju troškovi  gnojidbe, zatim mehaničke operacije, sredstva za zaštitu bilja (tijekom ove sezone, na ovom pokusu: tretman protiv korova, tri tretmana protiv biljnih bolesti i jedan protiv leme), dok trošak za kupnju deklariranog sjemena predstavlja tek 10% ukupnih troškova proizvodnje.

Stoga je racionalna gnojidba provedena prema prethodno napravljenoj analizi tla i primijenjena u skladu s planiranim prinosom jako važna za ostvarivanje određene dobiti uz istodobno očuvanje okoliša.

Suzana Pajić, dipl. ing. agr.