Ljetni radovi u polju
Završetkom žetve počinje nova sezona proizvodnje. Tijekom ljetnog perioda potrebno je onemogućiti nesmetan rast i razvoj korova, spriječiti njihovo osjemenjivanje, sačuvati vlagu za sjetvu ozimih kultura (uljana repica) i usjeva namijenjenih za zelenu gnojidbu.
Nakon žetve poželjno je napraviti analizu tla i sukladno analizi napraviti kalcizaciju (ako je potrebna) i pripremiti gnojidbu za kulture koje se planiraju sijati na parceli.
Održavanje parcele bez korova moguće je obaviti: tanjuračom, gruberom ili prašenjem strništa.
Podrivanje tla
U ljetne radove ubrajamo podrivanje tla podrivačima kojima probijamo taban pluga, odnosno rješavamo problem zbijenosti tla, omogućujemo bolju ocjeditost te uz veću prisutnost kisika bolju razgradnju organske tvari i, ne manje važno, popravljamo strukturu tla. Učinak bi trebao biti vidljiv po ujednačenosti kasnijeg usjeva na cijeloj parceli. Ova mjera treba biti obavljena u vrijeme kad je tlo suho u oraničnom i pod oraničnom dijelu.
Sjetva postrnih usjeva za zelenu gnojidbu
Za zelenu gnojidbu biramo vrste koje brzo niču, razvijaju je i rastu, a među njima su biljke iz botaničke porodice krstašica: krmne repice (Perko i Petranova), uljana rotkva (Rauola) ili uljana repica (različite sorte koje se nalaze u prodaji). To su vrste izrazito brzog i velikog porasta (sprečavanje zakorovljenosti tla) i dobro razvijenog i razgranatog podzemnog dijela. Veliki korjenov sustav popravit će vodozračni režim tla, umanjiti zbijenost tla. Poboljšat će se ocjeditost tla i uz veću prisutnost zraka ubrzati razgradnja organske tvari. Veliki korjenov sustav ima usvojit će hranjiva (koja su isprana oborinama) iz dubljih slojeva tla u nadzemni dio biljke koji ćemo usitniti, zaorati i na taj način vratiti hranjiva u oranični dio tla.
Trošak sjetve vrsta za zelenu gnojidbu, provođenje podrivanja i ostalih opisanih agrotehničkih mjera definitivno postoji, ali je njihov učinak višestruk. Najbitniji učinak je poboljšanje kvalitete, rodnosti i ujednačenosti parcele.
Ivan Ključec, dipl. ing. agr.