Obavijest vlasnicima plantažnih nasada koštičavog voća o mjerama zaštite sredinom srpnja!

Od posljednje preporuke za moguće zaštite koštičavog voća proteklo je gotovo mjesec dana (19.06.). U drugoj polovici lipnja i početkom srpnja o.g. je završila berba kasnih sorata trešnja u plantažnim nasadima (npr. Regina), te pojedinačnih stabala višnja koje vlasnici uzgajaju uz okućnice i vikendice. Također, u prvoj polovici srpnja o.g. masovnije dozrijevaju i traje berba plodova marelica. Već neko vrijeme traje dozrijevanje (i berba) nekih sorata bresaka (nektarina) i sorata šljiva ranijeg dospijeća. Primjerice dozrijevaju dominantne sorte bresaka u našem području (npr. Redhaven), u narednom razdoblju dozrijevaju neke rane sorte šljiva (npr. President, Ruth gerstetter, Claifornia blue), dok srednje kasne sorte šljive intenzivno razvijaju plodove prije početka dozrijevanja (npr. Stanley, Bistrica)!

Uvjeti za razvoj većeg broja biljnih bolesti u voćarstvu su optimalni, a razlog tome je toplo, vlažno i sparno razdoblje. Od 27. lipnja do 3. srpnja o.g. najviše su dnevne temperature bile svakodnevno vrlo visoke (>30°C), uz dva ovogodišnja zabilježena maksimuma (36,4°C na dane 27.6. i 1.7. 2019.)! Naknadno, nakon 3. srpnja o.g. oborine u različitim količinama bilježimo gotovo svakodnevno. Obilnije kiše su zabilježene 3.7. i 7.7. 2019., najčešće u količinama od 14,0 do 33,2 mm dok ostalih dana (4.7., 8.7., 9.7., 12.7., 13.7. i 14.7. 2019.) bilježimo manje dnevne količine kiše lokalnog značaja (od 0,4 do 9,6 mm). Oborine su nešto obilnije bile u zapadnom dijelu Županije, gdje je već zabilježena gotovo cjelokupna prosječna mjesečna količina padalina za srpanj (67,2 mm)! Najviše su temperature zraka zadnjih tjedan dana smanjene na vrijednosti 20,0-27,5°C! Prosječne dnevne vrijednosti relativne vlažnosti zraka su nakon 2. srpnja o.g. vrlo visoke (70-89,2 %), a u istom razdoblju zadržavanje vlage na biljkama uz riječne doline traje čak 7.230 minuta! Osim dugotrajne rose u proteklom smo razdoblju bilježili sumaglice i maglu!

U narednim danima očekujemo toplo i sparno razdoblje s mogućim novim oborinama koje očekujemo krajem tjedna, uz najviše temperature zraka biti u rasponu 25-30°C! Naredna dva jutra će biti nešto svježija (9-10°C), uz naglašenu rosu!

Srpanjska oborine, uz sparinu i toplinu, jako pogoduju razvoju smeđe truleži plodova u dozrijevanju (Monilinia spp.), te drugih bolesti lišća (i plodova) koštičavog voća, npr. krastavosti (Venturia), šupljikavosti lišća (Stigmina), pepelnice (Sphaerotheca), dok se na šljivama javljaju hrđa (Tranzschelia) i plamenjača (Polystigma), a na trešnjama i višnjama kozičavost lišća (Blumeriella jaapii). Primjerice, na netretiranom stablu osjetljive sorte trešnje (visoke stablašice uzgajane uz vikendice u središnjem dijelu Županije) zaraza uzročnikom kozičavosti je dana 13. srpnja o.g. ocijenjena >50 %!

 

VAŽNO: Od sredine zadnje dekade mjeseca lipnja i od početka mjeseca srpnja o.g. bilježimo redovite ulove leptira breskvina savijača (Cydia molesta) i šljivina savijača (Cydia funebrana)! U drugoj polovici mjeseca srpnja o.g. očekujemo pojavu druge generacija breskvina moljca (Anarsia lineatella)!

Njihova ljetna populacija uzrokuje “crvljivost” plodova, zbog koje se naknadno jače razvija trulež plodova (Monilinia). Uzročnici “ljetne crvljivosti” bit će jače koncentrirani na sorte bresaka i šljiva kasnije epohe dozrijevanja plodova!

Ljetne mjere zaštite u koštičavom su voću vrlo ograničene dozrijevanjem pojedinih voćnih vrsta i pripadajućom karencom sredstva za zaštitu bilja. Rane sorte koštičavog voća  beremo već od sredine lipnja i početkom srpnja o.g., pa takva stabla i/ili dijelove nasada tijekom ubiranja plodova više ne preporučujemo tretirati kemijskim sredstvima za zaštitu bilja!

Stoga u nasadima bresaka i šljiva u narednim danima valja planirati mjere zaštite samo u sortama kasnije epohe dozrijevanja, čiji početak berbe se očekuje krajem srpnja i početkom (sredinom) mjeseca kolovoza o.g.!

Prednost dajemo fungicidima kraće karence (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Plantažne nasade trešnje nakon berbe plodova (i moguće pojedinačna stabla višnje uzgajana uz okućnice i vikendice) preporučujemo tijekom ljetnog razdoblja barem jednom mjesečno dodatno zaštititi protiv kozičavosti lišća (Blumeriella jaapii). U tu je svrhu moguće koristiti registrirana površinska organska sredstva (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Pri izboru insekticida za suzbijanje ljetne populacije uzročnika crvljivosti plodova (Cydia molesta) voditi računa o propisanoj karenci i najvećem broju dopuštenih tretiranja jednim te istim pripravkom u sezoni (u pravilu jedan te isti insekticid ne koristimo više od 2x tijekom sezone). Svakako u sortama bresaka kasnijih rokova dozrijevanja prednost dajemo u narednom razdoblju registriranim pripravcima s karencama 7 do 14 dana (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Na srednja kasnim i kasnim sortama šljiva koje dozrijevaju krajem srpnja i/ili tijekom kolovoza u narednim razdoblju preporučujemo usmjereno suzbijanje druge generacija šljivina savijača (Cydia funebrana)! Izbor insekticida je u šljivama značajno manji nego u breskvama i nektarinama, a prednost u narednom razdoblju također dajemo registriranim pripravcima kraće karence (7 do 14 dana) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Protiv truleži plodova šljive istovremeno je moguće dodati jedan od registriranih fungicida kraće karence (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Dozrijevanjem ljetnih vrsta i sorata koštičavog voća vlasnike nasada i pojedinačnih stabala upozoravamo i na octenu mušicu pjegavih krila (Drosophila suzukii), novijeg štetnika koji je prisutan u Međimurju od 2011. godine! Štete od ovog nametnika smo u proteklom razdoblju zabilježili na višnjama i manjem dijelu na trešnjama! Stoga preporučujemo postavljanje plastičnih boca zapremine 250, 500 ili 750 ml na kojima se izbuše simetrično izbušene rupice (promjera 5 mm otprilike 3 cm ispod čepa boce). U boce se ulije jabučni ocat (ili vinski ocat ili vodena otopina kvasca sa dodatkom šećera) do otprilike polovice zapremine. Primjenom ovakvih mamaca djelomično se smanjuje populacija octenih mušica! Otpale plodova redovito sakupljati i iznositi iz nasada ili ispod pojedinačnih stabala većeg volumena.

Prema stranim podatcima (Linder i sur., 2015) od insekticida dopuštenih za primjenu u pojedinim koštičavim voćnim vrstama jedino acetamiprid (Mospilan SP) (ima dopuštenje i za amatersku primjenu) umanjuje štetnost octene mušice ploda (Drosophila suzukii)!

Biljne uzorke sa neželjenim promjenama proizvođači koštičavog voća mogu dostaviti na determinaciju u Čakovec, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr