Ožegotine od sunca na grožđu tijekom ljeta

Tijekom srpnja i kolovoza u vinogradu se, osim zaštite od bolesti i štetnika, obrade tla, košnje i drugih poslova, obavlja i rez u zeleno. To je zajednički naziv za skupinu zahvata na vinovoj lozi u koje među ostalim ubrajamo plijevljene suvišnih mladica u zoni grožđa, uklanjanje zaperaka, vršikanje ili skraćivanje vrhova mladica, te prorjeđivanje (uklanjanje) dijela starog lišća u zoni grožđa. Plijevljenje je postupak kojim odstranjujemo mladice izrasle iz starog drva, te nerodne mladice koje se razviju na lucnjevima i reznicima. Uklanjanje zaperaka odnosi se prvenstveno na zaperke koji su potjerali na ovogodišnjim mladicama u zoni grožđa. U praksi se ova dva zahvata obavljaju istovremeno s uklanjanjem dijela starog lišća, a zajednička im je svrha prozračivanje zone grožđa. Time se stvaraju povoljniji mikroklimatski uvjeti u zoni grožđa s manje vlage i nešto nižim temperaturama, a time se  omogućava bolje i kvalitetnije dozrijevanje grožđa. Pri tome treba biti oprezan i treba voditi računa da se zonu grožđa ne očisti prejako već umjereno jer za grožđe nije bezazleno ako se u toj zoni odstrani previše lišća. U praksi se najprimjerenim pokazalo odstranjivanje oko 30% lisne mase u zoni grožđa lišća i to dijelom kao zaperke, a dijelom kao staro lišće tako da grožđe sazrijeva u polusjeni.

Primjeri dobro opljevenih čokota u srpnju

Naime, na visokim temperaturama zraka koje na suncu prelaze 40°C i uz UV indeks 9 i veći, dolazi do pojave sunčanih ožegotina na grozdovima. Spomenute ožegotine nastaju kao posljedica direktnog utjecaja toplinskih infracrvenih zraka sa ili bez pomoći kapljica vode ili škropiva.

Sunčane ožegotine na grožđu sorte Muškat žuti nastale kao posljedica prejako otkrivenog grožđa i zaostalih kapljica škropiva na njemu. Prskanje je napravljeno rano ujutro  pa su kapi škropiva, koje se nisu osušile, djelovale poput leće i fokusirale zrake sunca.

Kao posebno osjetljivu sortu na sunčane ožegotine treba spomenuti Rajnski rizling, ali su dosta osjetljive Manzoni bijeli, te Muškat žuti. Spomenuta oštećenja treba razlikovati od simptoma koja nastaju kao posljedica kasne peronospore grozda. Kod sunčanih ožegotina se karakteristična tamnoljubičasta do crna ulegnuća u početku javljaju samo na osunčanoj strani bobe, a kasnije može biti zahvaćen i jedan dio cijelih bobica. Kod peronospore se pak suše i mijenjaju boju cijele bobice.

Sunčane ožegotine na grožđu sorte Rajnski rizling

Zaperke koji rastu na višim dijelovima čokota ne treba uklanjati dok nam ne počnu izrazito smetati („tuneli“). Na njima se često zametnu grozdići tzv. „martinjsko grožđe“. Ono nam u godinama, kada je sadržaj ukupnih kiselina u grožđu prenizak (što je sve češće), mogu poslužiti kao najprirodniji izvor kiselina. U praksi se pokazalo da grožđe koje je bilo izloženo direktnom utjecaju sunca ne nakuplja više šećera od grožđa koje je raslo u polusjeni. To je stoga što se šećeri ne stvaraju u grožđu već u lišću. Kod izvođenja vršikanja se ne treba voditi kalendarskim datumom, već ga treba izvesti onda kada nam vrhovi mladica jako prerastu zadnju žicu u redu pa postoji opasnost od njihovog lomljenja na tom mjestu. Ako se ovaj zahvat obavi prerano veća je pojava i tjeranje zaperkovih pupova na mladicama što dodatno povećava gustiš na čokotu. Naravno, vrijeme i obim vršikanja je u direktnoj vezi s gnojidbom posebno s mineralnim gnojivima. Pravilo je da što se vinograd više gnoji to je njegova bujnost veća i potreba za skidanjem vrhova mladica nastupa ranije i češće. Zato vinograd treba gnojiti umjereno i prema njegovim potrebama i općem stanju s naglaskom na gnojidbu s fosforom i kalijem dok gnojidbu s čistim dušičnim gnojivima treba izbjegavati.

Miroslav Matovinović, dipl. inž. agr.

Pripremi za ispis