Ratarstvo i ostalo

Krajem prvog tjedna mjeseca lipnja o.g. upućeno je upozorenje proizvođačima cikle i šećerne repe o prvim znakovima sive pjegavosti lišća (Ramularia) i preporučenim mjerama zaštite (6.6. 2019.), a još prije 17 dana upućena je prva obavijest proizvođačima ranih usjeva korjenastog povrća o važnijim uzročnicima bolesti i štetnicima koje pronalazimo na nadzemnim biljnim organima (27.5. 2019.)!

Za razliku od vremenskih uvjeta zabilježenih tijekom proteklog mjeseca svibnja (iznadprosječno kišovito i svježe), od početka ovog lipnja o.g. iznadprosječno je vruće i sparno vrijeme, tijekom kojeg na većini međimurskih lokaliteta u istočnom dijelu nismo zabilježili značajne kiše! Od 2. lipnja o.g. najviše su dnevne temperature veće od 27°C, a tijekom šest dana najviše su temperature zraka bile veće od 30°C! Pritom je jutarnja najviša dnevna vlažnost zraka uz riječne doline Mure i Drave gotovo svakodnevno 100 %, a zadržavanje vlage u tim je mjestima na biljnim organima u proteklih trinaest dana trajalo čak 5.650 minuta (npr. na lokalitetu Mursko Središće)!

Zbog vrlo visokih dnevnih temperatura (29,5-32,8°C) zabilježenih u razdoblju 4.-13.6. 2019. (a isto očekujemo još naredna 3-4 dana), većina tržnih proizvođača korjenastog povrća navodnjava svoje usjeve kišenjem (orošavanjem)! U takvim uvjetima već od početka mjeseca lipnja o.g. zbroj dnevnih vrijednosti za ocjenu zaraze usjeva mrkve uzročnikom crne pjegavosti lišća mrkve (Alternaria dauci) iznosi 25, pa u narednom razdoblju očekujemo pojavu prvih “žarišta” ove bolesti (na nezaštićenim i osjetljivim hibridima mrkve). Isto vrijedi i za različite uzročnike pjegavosti lista celera (npr. Septoria apii, Cercospora apii)!

Prema iskustvima iz prethodnih sezona ranija i jača pojava bolesti lišća korjenastog povrća značajno umanjuje prinose, a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice. Ove se bolesti održavaju se na zaraženim i zaostalim biljnim ostacima u polju, odnosno moguć je prijenos i zaraženim sjemenom. Razvoju bolesti pogoduje noćno vlaženje lišća oborinama ili jutarnjom rosom i topli dani s temperaturama 26 ili više ºC. Stoga tržnim proizvođačima korjenastog povrća preporučujemo pregledati polja i započeti (ili nastaviti) preventivnu zaštitu protiv navedenih bolesti, uz izbor pripravaka registriranih u našoj zemlji za njihovo suzbijanje (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Iz istih razloga preporučujemo proizvođačima celera korijenaša (Septoria apii, Cercospora apii) i peršina (Septoria petroselinii, Erysiphe spp.) također redovito kontrolirati na moguću prvu pojavi simptoma dominantnih bolesti lišća, te na vrijeme poduzeti preventivne mjere zaštite dopuštenim fungicidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Proizvođače celera i peršina upozoravamo da smo ove sezone već u mjesecu svibnju zabilježili populaciju i prve simptome napada od minirajućih muha (Euleia, Phytomyza, Lyriomyza). Vrlo visoke lipanjske temperature pogoduju i mogućoj ranijoj pojavi koprivine grinje (Tetranychus urticae).

Navedeni uzročnici bolesti i štetnici lišća korjenastog povrća u relativno kratko razdoblju ubrzo uništavaju nezaštićenu lisnu površinu, pa proizvođačima preporučujemo provođenje mjera zaštite dopuštenim pripravcima (fungicidima, insekticidima – akaricidima) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Ranu mrkvu koja se planira vaditi u drugoj polovici lipnja o.g. ne preporučujemo kemijski tretirati protiv spomenutih bolesti. Moguće je na takvim poljima u završnim aplikacijama protiv bolesti lišća mrkve (ali i celera, peršina i pastrnjaka) koristiti mikrobiološka sredstva koja sadrže Bacillus subtilis! Jaču i raniju pojavu ove bolesti očekujemo na lokalitetima blizu rijeke Drave i Mure, odnosno na poljima gdje se često uzgaja mrkva. Također, jaču pojavu crne paleži lišća očekujemo na usjevima mrkve koji se planiraju vaditi u jesenskim rokovima i skladištiti tijekom zime (naročito ako se takva mrkva sije u kasno-proljetnom ili rano-ljetnom razdoblju uz polja rane mrkve), dok na poljima gdje se planira mrkva vaditi sredinom ili krajem lipnja kao mladi usjev uglavnom nije potrebna zaštita protiv ove bolesti! Isto vrijedi za usjeve peršina i celera korijenaša.

Utrošiti barem 350-400 litara škropiva/ha, a mjere zaštite provoditi u kasnim popodnevnim i večernjim satima.

Biljne uzorke sa neželjenim promjenama proizvođači korjenastog povrća mogu dostaviti na determinaciju u Čakovec, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

mr. sc. Milorad Šubić,

milorad.subic@mps.hr