Ratarstvo i ostalo

Posljednja uputa za zaštitu kupusnjača iz ranijih rokova sadnje upućena je prije tri tjedna (14.5.2019.). Premda tradicionalno tek nakon blagdana Svetog Vida (15.6.) počinje sadnja kasnih kupusnjača, koje za berbu dospijevaju krajem rujna i početkom listopada a često se koriste za spravljanje zimnice kiseljenjem, tržni proizvođači ljetnih kupusnjača višekratno obavljaju sadnju i njegu usjeva, a već neko vrijeme traje berba glavica zelja na parcelama iz ranijih rokova sadnje. U proizvodnji dominiraju hibridi kupusa okruglih, bijelih glava, te se priprema sadnja lokalnog Varaždinskog zelja tipičnih spljoštenih zelenih glava.

Zadnji tjedan mjeseca svibnja o.g. i prvi tjedan mjeseca lipnja o.g. potpuno se meteorološki razlikuju: ekstremno vlažno i kišovito vrijeme bilježili smo zadnja četiri dana proteklog mjeseca svibnja o.g.! Kiša je pada svakodnevno 27., 28., 29., 30. svibnja 2019., te manja količina 31.5. 2019.! Na svim je mjernim mjestima u Međimurju u danima 27.-31.5. 2019. palo od 63,6 mm (Donja Dubrava) do 78,0 mm (Mursko Središće)! Ipak, najveće je količina kiše u istom razdoblju zabilježena u najzapadnijim dijelovima Županije: na području općine Štrigova čak 125,2 mm (mjerno mjesto Orehovčak)! Prosječne su dnevne temperature 26.-30. svibnja 2019. zbog sjevernog vjetra ponovno pale na vrijednosti 12,7 do 16,4°C, a prosječna dnevna vlažnost zraka zadnjih pet dana proteklog mjeseca je iznosila 79,2-99,8 %. Naprotiv, u prvom tjednu mjeseca lipnja dominira vrlo vruće i sparno meteorološko razdoblje: najviše su dnevne temperature posljednjih pet dana u rasponu 27,2-30,7°C, kiša na većini mjesta tijekom lipnja o.g. nije padala (izuzev kratkotrajnih pljuskova lokalnog značaja), jutrom dominira sumaglica i rosa (uz svakodnevno jutarnje zadržavanje vlage u usjevima 400-600 minuta), te je vrlo sparno s prosječnim dnevnim vrijednostima vlažnosti zraka najčešće u rasponu 76-80 %! Vruće i sparno razdoblje očekujemo u narednim danima uz najviše dnevne temperature 28-32°C!

Toplo i sparno razdoblje pogoduje brzom množenju štetnika na tek posađenim poljima kupusnjača, među kojima dominiraju kupusni buhači (Phyllotreta spp.), lisne uši (Brevicoryne brassicae), stjenice (Eurydema spp.) i tripsi (Thrips tabaci). Usjeve kupusnjača u kojima započinje formiranje glavica napadaju različiti uzročnici “crvljivosti”, među kojima ističemo: kupusni moljac (Plutella), kupusni bijelac (Pieris) i lisne sovice (Mamestra). Stoga je potrebno redovito pratiti zdravstveno stanje kupusnjača u polju, te prema navedenim najvažnijim vrstama štetnih organizama poduzeti mjere usmjerene zaštite dopuštenim pripravcima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Zbog globalnih klimatskih promjena (vrućina, sparina) zadnjih sezona sve češći nametnik postaje i kupusni štitasti moljac ili bijela mušica (Aleyrodes proletella).

Radi učinkovitijeg suzbijanja kupusnog štitastog moljca ili bijele mušice kupusnjača (Aleyrodes proletella) već u prvim mjerama folijarnog tretiranja preventivno preporučujemo primjenu registriranih insekticida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Obavezno u propisanim količinama dodavati sredstva za poboljšanje učinka pesticida.

Insekticide primjenjivati u doba dana kada pčele ne lete, npr. najbolje u kasnim večernjim. Neki od insekticida vrlo brzo gube djelotvornost na visokim temperaturama!

No, hibridi kupusnjača i lokalna sorta Varaždinsko zelje tijekom druge polovice ljeta su često napadnuti i različitim uzročnicima bolesti (naročito ako se zalijevaju kišenjem i/ili orošavanjem), među kojima dominiraju više vrsta pjegavosti lišća (Alternaria, Mycospherella, Leptosphaeria), suha trulež (Phoma), mumifikacija glava (Sclerotinia) i vrlo opasna bakterijska tamna trulež žila (Xanthomonas)! Tome naročito pogoduju vrlo povoljni meteorološki uvjeti: visoke temperature sa jutarnjom rosom, zalijevanje usjeva kišenjem, česti uzgoj kupusnjača u ponovljenom uzgoju na istim poljima unutar 2-3 godine, te vlastita proizvodnja sjemena Varaždinskog zelja dvogodišnjom “uzdržnom” selekcijom uglavnom bez stručnog nadzora i tretiranja sjemena protiv uzročnika bolesti koje se prenose sjemenom. Također, budući da kupus ubrajamo u porodicu krstašica, u područjima gdje se uzgajaju uljarice (npr. uljana repica) i drugo korjenasto povrće roda Brassica (npr. postrna repa), neke se “zajedničke” bolesti prenose s jednog usjeva na drugi (npr. pjegavosti lišća, suha trulež), pa se u tom slučaju ekonomske štete povećavaju!

Stoga je potrebno planirati provoditi preventivne mjere radi suzbijanja navedenih uzročnika gljivičnih bolesti primjenom dopuštenih fungicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Ipak, dopušteni fungicidi ne suzbijaju bakterijsku tamnu trulež žila (Xanthomonas), pa je moguće u prvim zaštitama na poljima kasnih kupusnjača dodavati mikro-biološke pripravke na osnovi Bacillis subtilis ili u ograničenom pristupu manje količine dopuštenih bakarnih pripravaka (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) ili folijarnih hranjiva s naglašenim sadržajem bakra.

Preporuke za preventivno suzbijanje bakterijske tamne truleži žila (Xanthomonas) i  kupusne kile (Plasmodiophora) prije sadnje kupusnjača u ljetnim rokovima uputili smo u preporuci od 14. svibnja o.g. (npr. kalcizacija, vapneni dušik)!

Pripravcima za suzbijanje biljnih bolesti na kupusnjačama potrebno je dodavati ranije navedene insekticide protiv različitih kategorija štetnika. Obavezno im je dodati sredstva za poboljšanje kvašenja i prianjanja u propisanim količinama.

Na smanjenje negativnog utjecaja visokih temperatura i pojačane sunčane radijacije na gotovo svim povrtnim kulturama dobili primjenom različitih organskih bio-stimulatora  u kombinaciji s folijarnim hranjivima s naglašenim sadržajem fosfora, kalija (i mikro-elemenata). Bolje je folijarna hranjiva koristiti preventivno, u više navrata sa smanjenim količinama, a dobro se miješaju sa svim preporučenim fungicidima (izuzev bakarnih fungicida) i insekticidima za zaštitu kupusnjača.

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Biljne uzorke sa neželjenim promjenama proizvođači mogu dostaviti na determinaciju u Čakovec, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@mps.hr