Međimurska, Voćarstvo i maslinarstvo

Krajem i početkom mjeseca travnja o.g. (26.4. i 2.4. 2019.) upućene su preporuke proizvođačima kupina (malina, američkih borovnica, ogrozda i ribiza) o smjernicama usmjerenog suzbijanja najvažnijih štetnih organizama.

Premda smo već početkom svibnja o.g. očekivali početak cvatnje kupina to se nije dogodilo. Naime, u prve dvije dekade mjeseca svibnja o.g. zabilježili smo neobično prohladno i vlažno vremensko razdoblje! Ukupno je ovog mjeseca na većini mjernih lokaliteta u Međimurju palo značajno više oborina od očekivanog prosjeka: ovisno o mjernom lokalitetu od 96,2 mm u istočnom dijelu Županije (mjerno mjesto Donja Dubrava) do nešto više od 130 mm u središnjem i zapadnom dijelu Međimurja (npr. 131,6 mm na mjernom mjestu Trnovčak – općina Štrigova ili 133,2 mm na mjernom mjestu Belica) (na nekim je mjernim lokalitetima u središnjem dijelu Županije uz rijeku Dravu i gornjem dijelu Međimurja izmjerene količina oborina nešto veća od 150 mm). Prosječna je temperatura zraka u prve dvije dekade mjeseca svibnja o.g. iznosila samo 11,54°C (manje 3,76°C od očekivanog mjesečnog prosjeka)! Tijekom 15 noći u prve dvije dekade mjeseca svibnja o.g. najniže su temperature zraka bile manje od 7,2°C a osjećaj hladnoće još više su pojačali snažniji sjeverni vjetrovi! Zadržavanje vlage na biljnim organima uz riječne doline u prvih 20 dana mjeseca svibnja o.g. trajalo čak 16.000 minuta (npr. lokalitet Mursko Središće)!

Nakon 18. svibnja 2019. najviše su dnevne temperature u rasponu 19,5-24,8°C pa dominantne sorte kupina intenzivno cvatu (npr. američke su borovnice završile cvatnjom). Moguće nestabilno razdoblje s novim oborinama očekujemo idućeg tjedna, uz raspon temperatura 10-26°C (27.-29.5. 2019.), pa ranije preporučujemo obaviti potrebne preventivne zaštite!

VAŽNO: Nakon dana 18.4. 2019. u središnjem dijelu Međimurja pronalazimo prve simptome žute hrđe na izdancima kupina (Kuehneola uredinis), a naknadno smo tijekom mjeseca svibnja o.g. bilježili optimalne uvjete za razvoj različitih bolesti izdanaka kupina i malina (npr. Septocyta, Didymella, Elsinoe), te početni razvoj sive plijesni (Botrytis) već početkom cvatnje!!

Prema podacima američkog fitopatološkog društva na vrstama roda Rubus je opisano čak 32 različita gljivična oboljenja i 5 bakterioza, a na 18 različitih sorata kupina u sjevernom dijelu Europe je detektirano 33 različitih gljivica (od čega je 12 patogenih vrsta). Vodeća sorta kupine bez bodlji u našoj zemlji Thornfree razvija duge izdanke i bujan grm, te je vrlo osjetljiva na dnevne temperaturne promjene krajem zime i početkom proljeća. Relativno je otporna na uzročnika pjegavosti lišća (Mycosphaerella rubi), ali je dosta osjetljiva na žutu hrđu (Kuehneola uredinis) i patološke uzročnike pjegavosti i(ili) sušenja izdanaka (Septocyta ruborum, Didymella applanata). Neposredno pred berbu i tijekom berbe se često razvija siva plijesan plodova (Botrytis cinerea).

Ekonomski najvažnije gljivične bolesti kupina i malina koje se pojavljuju na izdancima, lišću i plodovima su Didymella applanata, Septocyta ruborum, Kuehneola uredinis i Botrytis cinerea.

Kritično razdoblje za oslobađanje prezimljujućeg infektivnog potencijala uzročnika bolesti na prošlogodišnjim izdancima traje od kraja mjeseca travnja do kraja mjeseca lipnja.

Protekle smo 2018. sezone u tom razdoblju na nekim mjernim lokalitetima u Međimurju zabilježili čak dvostruko više oborina od očekivanog prosjeka, pa uz žutu hrđu valja determinirati pojavu i intenzitet simptoma ovih uzročnika bolesti na lanjskim izdancima.

Navedeni patogeni uzrokuju na kupinama karakteristične simptome prijevremena sušenja izdanaka. Vlasnici nasada kupina i malina najčešće stručnu pomoć zatraže tijekom ljetnih mjeseci, neposredno pred početak berbe kupina, kada se u nasadu pojavljuju simptomi patološkog sušenja pojedinih izdanaka.

Na bolesti kupina i malina vrlo povoljno utječu proljetne i ljetne oluje s jakim vjetrom, većom količinom kiše i/ili tučom. Smatramo da od početka vegetacije do početka dozrijevanja plodova treba obaviti 3-5 usmjerenih zaštita fungicidima, odnosno ista se ponavlja nakon svakih 40-60 mm kiše.

Od početka vegetacije do početka cvatnje potrebno je obaviti nekoliko preventivnih prskanja nasada protiv dominantnih gljivičnih bolesti registriranim fungicidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). U konvencionalnoj i ekološkoj proizvodnji kupina i malina od početka intenzivnog porasta mladica do kraja cvatnje provodimo protiv uzročnika paleži, sušenja i odumiranja izdanaka redovite mjere zaštite dopuštenim pripravcima, pri čemu količina i raspored oborina značajno utječe na raspored aplikacija!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Tijekom cvatnje i nakon cvatnje u vrijeme razvoja ili početka dozrijevanja plodova kupina i malina voditi računa o mogućim mjerama zaštite od sive plijesni plodova (Botrytis) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Ukupni broj i razmak tretiranja određuje ukupna količina i raspored oborina od početka vegetacije do početka dozrijevanja plodova kupine i maline.

VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti sive plijesni (Botrytis cinerea) na fungicide tijekom protekle 2018. godine u kontinentalnom i jadranskom su dijelu Hrvatske sve testirane populacije uzročnika bolesti iz uzgoja jagoda, ukrasnog bilja, rajčice i graha su bile osjetljive na na fenheksamid i boskalid. Rezistentnost na ove djelatne tvari nije utvrđena (izvor: Agronomski fakultet Zagreb, Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatska agencije za poljoprivredu i hranu – Centar za zaštitu bilja) (https://rezistentnost-szb-hr)!

Moguće je nakon cvatnje i početkom razvoja plodova (npr. američke borovnice) koristiti i mikrobiološke pripravke, koji umanjuju pojavu navedenih biljnih bolesti!

Od štetnih organizama životinjskog podrijetla vlasnike plantažnih nasada upućujemo na redovito praćenje populacije dominantnih vrsta u našoj zemlji: npr. pupara (Byturus), fitofagnih stjenica (Lygus), lisnih uši (Aphis, Amphorophora), fitofagnih grinja iz skupine crvenih pauka (Tetranychus), kupinovu i malinovu grinju (Acalitus, Phyllocoptes),  mušica galica (Thomasiniana), te u novije vrijeme octenih mušica pjegavih krila (Drosophila suzukii)! Tijekom cvatnje kupina i malina nije dopušteno koristiti registrirane insekticide (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Moguće je nakon cvatnje bobičastog voća koristiti i botaničke (biljne) pripravke (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Biljne uzorke kupina i malina sa mogućim neželjenim promjenama, te pomoć kod izbora najučinkovitijeg modela zaštite bobičastog voća, proizvođači mogu potražiti u Čakovcu, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

mr. sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr