Obavijest tržnim proizvođačima krumpira

Većina tržnih proizvođača krumpira ove je godine sadnju započela već zadnjih dana mjeseca ožujka, pa od kraja druge i početkom treće dekade mjeseca travnja bilježimo početak nicanja usjeva! Mjesec travanj o.g. je na svim mjernim lokalitetima u Međimurju bio iznad prosječno topliji za 2,2°C u odnosu na očekivane vrijednosti, a pritom je padalo više kiše od prosjeka, npr. ukupno je tijekom mjeseca travnja o.g. na većini mjernih lokaliteta u Međimurju palo oko 90 mm kiše (68 % od više očekivanih mjesečnih količina padalina)!

Ipak, vremenski uvjeti na svim lokalitetima nakon 3. svibnja 2019. još značajnije odstupaju od očekivanih vrijednosti. Naime, u prvoj polovici mjeseca svibnja o.g. (posljednja dva tjedna) kiša je u različitim količinama padala čak tijekom 10 dana! Najviše smo oborina zabilježili u zapadnom i središnjem dijelu Županije, gdje je na svim mjernim mjestima od početka nicanja krumpira posađenog krajem mjeseca ožujka o.g. palo više od 100 mm kiše (vidi Tablicu 1.)! Istovremeno je bilo jako vjetrovito i prohladno: u danima nakon 4. svibnja o.g. noćne su vrijednosti temperatura u rasponu od 1,1° do 10,2°C, te su na cimi većine sorata krumpira vidljive štete u obliku paleži lišća (udari vjetra i niske temperature)!

Tablica 1. Razvoj nekih vremenskih uvjeta na nekim mjernim lokalitetima uz riječne doline Mure i Drave tijekom nešto više od tri tjedna od početka nicanja krumpira u Međimurju (za razdoblje 20.4.-15.5. 2019.), te prikaz opasnosti od početnog razvoja krumpirove plijesni (Phytophthora infestans) (Histogram 1.):

Stoga ove sezone usjevi krumpira ne rastu dinamikom kao protekle 2018. godine! Tako proteklih dana nekim poljima vidimo tek početak nicanja usjeva krumpira, dok cima ranijih sorata posađenih već krajem ožujka o.g. počinje “zatvarati redove” (npr. Adora, Colomba, Riviera, Vineta, Bellarosa i dr.)!

VAŽNO: Količina i raspored oborina, zadržavanje vlage na cimi, prosječne temperature i vlažnost zraka prikazanih u Tablici 1. tijekom razdoblja 20.4.-15.5. 2019. omogućili su primarne uvjete (100 %) za vrlo ranu pojavu najopasnije bolesti krumpirove plijesni ili plamenjače (Phytophthora infestans)! Naročito se to odnosi na sorte ranijeg dospijeća i bujnije cime (npr. Adora, Colomba, Riviera, Vineta, Bellarosa i dr.), posađene već krajem mjeseca ožujka, na lokalitetima blizu riječnih dolina i vodenih površina!

VAŽNO: Ove sezone već u danima 20.-25. svibnja svakako u krumpirištima treba potražiti moguće prve “oaze” sa plamenjačom (Phytophthora infestans), uz obavezno provođenje prvih mjera kemijske zaštite primjenom fungicida radi suzbijanja najopasnije bolesti cime dopuštenim fungicidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti plamenjače krumpira (Phytophthora infestans) na fungicide tijekom protekle 2018. godine potvrđena je rezistentnost i slabija osjetljivost uzročnika bolesti na metalaksil-M iz skupine fenil-amida. Svi izolati prikupljeni u 2018. bili su osjetljivi na aktivnu tvar mandipropamid (izvor: Agronomski fakultet Zagreb, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Ministarstvo poljoprivrede) (https://rezistentnost-szb-hr)!

Prema iskustvima iz 2014. sezone svakako treba redovito provjeravati zdravstveno stanje cime krumpira u blizini mjesta gdje se odlažu hrpe odbačenih gomolja nakon čišćenja skladišta. Odbačeni prošlogodišnji gomolji nepokriveni slojem zemljišta ili bez pokrivanja plastičnom PVC folijom mogu biti značajan izvor zaraze uzročnikom plamenjače na obližnjim poljima krumpira.

Moguće nove obilnije oborine (u količini većoj od 10tak mm)  najavljene su već početkom idućeg tjedna (20.-21.5. 2019.), pa u narednom razdoblju (kada uvjeti vlažnosti zemljišta dopuste), tržnim proizvođačima krumpira preporučujemo poduzeti prve mjere zaštite ranijih sorata krumpira od uzročnika bolesti cime.

U narednim danima očekujemo raspon dnevnih temperatura 20°-24°C, a noćne bi trebale biti u rasponu od 4-10°C! U takvim uvjetima ne očekujemo raniju pojavu i razvoj koncentrične pjegavosti cime krumpira (Alternaria solani).

VAŽNO: Značajno veća opasnost od mogućih primarnih zaraza plamenjačom na poljima krumpira uz riječne doline Drave (npr. Orehovica, Vularija, Totovec i dr.) i Mure (Podturen, Dekanovec, Domašinec i dr.) zbog značajno dužeg zadržavanja rose i magle. Veći rizik od pojave bolesti je također na površinama gdje se krumpir češće uzgaja u ponovljenoj sadnji i na mjestima gdje se odlažu (zaoravaju) odbačeni gomolji! Prvu pojavu plamenjače krumpira očekujemo na ranijim sortama, bujnije cime a osjetljivim na ovu bolest (npr. Riviera, Adora, Colomba i dr.). Također, neke dominantne srednje rane sorte također su vrlo osjetljive na plamenjaču krumpira (npr. Vineta, Sylvana, Bellarosa, Arizona i dr.)!

Budući od početka mjeseca svibnja o.g. dominira prohladno-vlažno razdoblje s temperaturama zraka koje s u prvoj polovici mjeseca niže 4,5°C od očekivanih prosjeka, u takvim uvjetima nismo zabilježili pojačanu aktivnost prezimljujuće populacije krumpirove zlatice (Leptinotarsa decemlineata). Primjenu dopuštenih insekticida za suzbijanje ovog štetnika (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) planirati tek nakon prve pojave ličinki, zbog čega je potrebno redovito pratiti zdravstveno stanje cime krumpira.

VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti krumpirove zlatice (Leptinotarsa decemlineata) na insekticide tijekom protekle 2018. godine u kontinentalnom dijelu Hrvatske sve testirane populacije su bile rezistentne (otporne) na klorpirifos, cipermetrin, lufenuron i klorantraniliprol. Na tiakloprid je bilo rezistentno 50 % testiranih populacija. Na metaflumizon je bilo rezistentno oko 30 % populacije, a 70 % je bilo osjetljivo. Sve testirane populacije su bile osjetljive na sponosad (izvor: Agronomski fakultet Zagreb i Ministarstvo poljoprivrede) (https://rezistentnost-szb-hr)!

VAŽNO: od 1. siječnja 2019. zabranjuje se primjena svih insekticida iz skupine neonikotinoida na osnovu djelatnih tvari imidakloprid i tiametoksam, u svim poljoprivrednim usjevima i nasadima uzgajanim na otvorenom!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Biljne uzorke sa neželjenim promjenama proizvođači krumpira mogu dostaviti na determinaciju u Čakovec, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@mps.hr