Međimurska, Ratarstvo i ostalo

Usjevi ranih kupusnjača čija je ranija sadnja obavljena već krajem mjeseca ožujka o.g., a bili su pokriveni paučinastom folijom, u narednih 10tak dana počinju berbom. Ovogodišnji proljetni mjeseci (travanj, prva polovica svibnja) bili su relativno povoljni uzgoj ranih kupusnjača (ne previše vruće razdoblje sa iznad prosječnim oborinama)!

Naime, proteklog mjeseca travnja o.g. na svim je mjernim lokalitetima u Međimurju palo nešto više oborina od očekivanog prosjeka (53,5 mm): najviše u istočnim dijelovima 93,4 mm (Donja Dubrava), pa u središnjim lokalitetima 91,2 mm (Mursko Središće) i zapadnom dijelu Županije 86,6 mm (Štrigova). Mjesec travanj je bio nešto topliji od očekivanog prosjeka (+2,2°C). U prvih trinaest dana mjeseca svibnja o.g. značajno više kiše pada u središnjem i zapadnom dijelu Međimurja: npr. 80,6 mm Mursko Središće u odnosu na istočne dijelove: npr. 61,6 mm (Donja Dubrava)! Vrlo snažni sjeverni vjetar sa kišom je obilježio protekla 24 sata, prohladni vjetar očekujemo i tijekom današnjeg dana, a nove moguće oborine ponovno sutra (15.5. 2019.). Protekli su svibanjski dani prohladni, s prosjekom temperatura 4,5°C nižim od očekivanih vrijednosti! Nešto toplije i stabilnije razdoblje najavljeno je tek u drugoj polovici i krajem ovog tjedna (16.-19.5. 2019.).

Zadnjih dana mjeseca travnja i prvih dana mjeseca svibnja o.g. (do 4.5. 2019.) bilježili smo značajan let leptira sovica (Noctuidae), pa sa porastom temperatura narednog vikenda očekujemo značajan porast štetnosti njihovih gusjenica!

U vrijeme formiranja glavica usjevi ranog kupusa, kelja, cvjetače i brokule naročito su osjetljivi na napad gusjenica lisnih sovica (Noctuidae, Mamestra), kupusnih moljaca (Plutella xylostella) i kupusnih bijelaca (Pieris brassioce). Stoga se potrebni redoviti pregledi polja i nakon pojave prvih oštećenja u obliku nepravilno izgriženih lisnih rupa, a kada to vremenski uvjeti dopuste, provoditi mjere usmjerene kemijske ili biološke zaštite (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Prema rokovima dospijeća i planu berbe ranih kupusnjača birati insekticide koji imaju propisanu kraću karencu, npr. u trajanju do 7 dana.

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Ako sjeme i presadnice nisu kontaminirane, a prema iskustvima iz ranijih sezona opasnost od pojave bolesti ranih kupusnjača je značajno manja od usjeva čija sadnja započinje krajem svibnja i tijekom prve dvije dekade mjeseca lipnja, kada gljivične i bakterijske bolesti mogu biti ograničavajući čimbenik uspješne proizvodnje. Stoga rane kupusnjače u pravilu u polju ne tretiramo radi suzbijanja lisnih bolesti.

Preporuka za preventivno suzbijanje kupusne kile (Plasmodiophora) prije sadnje kupusnjača u ljetnim rokovima (sredinom i tijekom zadnje dekade mjeseca lipnja o.g.)!

Ova bolest se lako prepoznaje u polju ili vrtu po karakterističnim znakovima na korijenu – na podzemnom dijelu biljke nastaju zadebljanja koja su posljedica umnažanja i povećanja volumena stanica korijena. Može biti zahvaćena čitava dužina korijena, formirajući kvrgavu masu iz koje izlaze malobrojni postrani korijenčići. Kasnije ta zadebljanja potamne i raspucaju. Deformirano korijenje ne usvaja vodu s mineralnim ili hranjivim tvarima, te je jače napadnuto sekundarnim uzročnicima truleži ili gnjiloće. Iz biologije uzročnika bolesti znamo da kupusna kila, osim temperature i vlage, zahtjeva kisela tla (ili nižu pH vrijednost). Prema rezultatima istraživanja na kiselim je parcelama (pH = 5,4) čak 85 % biljaka bilo zaraženo kupusnom kilom, dok je pri neutralnoj reakciji (pH = 7,05) samo 3,8 % biljaka pokazivalo simptome bolesti, a pri blago lužnatoj reakciji (pH = 7,71) zaraze nije bilo! Stoga je, uz poštivanje plodoreda i “podrivačke” zahvate na suviše vlažnim poljima, osnovna preventivna i kurativna mjera zaštite protiv kupusne kile popravak pH vrijednosti zemljišta, odnosno kalcizacija ili dodavanje vapnenog materijala.

Također, više autora je istraživalo i dokazalo uspješno djelovanje gnojiva vapnenog dušika pri suzbijanju kupusne kile u usjevima zelja, cvjetače i brokule. Primjenjuje se u količinama 200-500 kg/ha, ali naknadno se nakon primjene vapnenog dušika ne preporučuje sjetva ili sadnja narednih 14-21 dana. Tržna proizvodnja vapnenog dušika ima stoljetnu tradiciju (još od 1909. godine), te ga trenutno njemačka tvrtka “Alzchem” iz području Bavarske prodaje u granuliranom obliku pod robnom markom “Perlka®”.

Biljne uzorke sa neželjenim promjenama proizvođači mogu dostaviti na determinaciju u Čakovec, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@mps.hr