OBAVIJEST VLASNICIMA PLANTAŽNIH NASADA LIJESKE O SVIBANJSKIM MJERAMA USMJERENE ZAŠTITE

Krajem mjeseca veljače o.g. upućene su smjernice o najvažnijim uzročnicima bolesti i neželjenim organizmima koje srećemo u plantažnim nasadima lijeske, te moguće smjernice za njihovo usmjereno suzbijanje. Naime, pri uzgoju nekoliko grmova lijeske u okućnicama za vlastite potrebe ne provodimo mjere kemijske zaštite, ali u plantažnim nasadima tijekom sezone preporučujemo pratiti moguću pojavu i štetnost, te provoditi mjere suzbijanja najvažnijih bolesti i štetnika. Od bolesti lijeske najveću pozornost posvećujemo zaštiti plodova od uzročnika truleži (Monilinia fructigena, Monilinia coryli) (novija istraživanja u Hrvatskoj tijekom 2018. su dokazala da sušenje plodova lijeske, za koje se ranije smatralo da potječu od gljiva Monilinia ili Cytospora ili Phomopsis, zapravo najvećim dijelom također potječu od patogene gljive Botryosphaeria dothidea) (izvor: Zavod za zaštitu bilja, Zagreb), a među štetnim organizmima životinjskog podrijetla najveće štete čini ljeskova grinja (Phytophus avellanae) i ljeskotoč (Curculio nucum).

Tijekom mjeseca travnja o.g. prosječna temperatura zraka je na većini mjernih lokaliteta bila veća za 2,2°C u odnosu na očekivanu srednju vrijednost (10,3°C), ali noćne su vrijednosti u drugoj polovici proteklog mjeseca često bile niže od 9°C. Stoga bilježimo nešto veću učestalost i štetnost štetnost grinja šiškarica nego protekle 2018. sezone (smanjena postrana djelotvornost sumpornih pripravaka)! Nakon, iznadprosječno suhe zime na gotovom svim je mjernim lokalitetima u Međimurju tijekom kratkog travanjskog razdoblja pala mjesečna količina očekivanih oborina (zabilježeno u danima 9.-15.4. 2019.)!

 

Budući smo završetkom zime 2018./2019. bilježili iznadprosječno toplo vremensko razdoblje uvjeti za oplodnju lijeske su bili optimalni, a naknadno za toplijih dana u drugoj polovici travnja o.g. bilježimo intenzivno listanje i početne poraste mladica!

U narednim danima očekujemo novo prohladno-vlažno razdoblje (3.-6.5. 2019.)(uz raspon temperatura 6°-15°C i moguće 20-30 mm oborina!)

 

Najvažniji tehnološki štetnik protiv kojeg u nasadima lijeske tijekom vegetacije poduzimamo više puta mjere usmjerene zaštite je ljeskotoč iz skupine štetnih pipa (uzročnik “crvljivosti” plodova). Smatra se da su izravni gubici od ishrane ličinki jezgrom lješnjaka manje od posrednih šteta koje nastaju zbog naknadnog razvoja uzročnika truleži plodova. Ubodna mjesta na plodovima lijeske ulazno su mjesto za infekcije različitim gljivičnim bolestima, naročito ako tijekom svibnja i lipnja bilježimo učestalo kišno razdoblje (Monilinia, Botrytis, Fusarium, Nematospora, Botryosphaeria)! U takvim je uvjetima zabilježeno propadanje više od 50 % uroda lijeske zbog razvoja truleži plodova. Stoga od prve polovice mjeseca svibnja do prve polovice mjeseca srpnja smatramo kritično razdoblje kada treba pratiti populaciju ovog nametnika i poduzimati usmjerene mjere zaštite primjenom registriranih insekticida u našoj zemlji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Zadnjih godina u voćarstvu, pa tako i u nasadima lijeske, bilježimo rast populacije nekih fitofagnih vrsta stjenica (npr. Gonocerus, Palomena, Dolycoris). Stjenice sišu biljne sokove, u staničje slinom ispuštaju toksine i onemogućavaju normalan razvoj plodova, a naknadno se na plodovima lijeske oštećenim stjenicama također razvija trulež (npr. Nematospora). Pojavljuju se tijekom svibnja i početkom lipnja. Od štetnih organizama krajem travnja i početkom svibnja obično u manjoj mjeri pronalazimo lisne uši (Mytocollis, Corylobium) i neke vrste štetnih (pa)gusjenice (npr. Archips, Spilonota, Croesus)

U ekološkoj proizvodnji lijeske moguće je za suzbijanje nabrojenih štetnih kategorija nametnika koristiti botaničke (biljne) insekticide (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Također, tijekom mjeseca svibnja istovremeno preporučujemo usmjerenu zaštitu lijeske protiv uzročnika truleži i sušenja plodova lijeske (Monilinia, Botrytis, Fusarium, Nematospora, Botryosphaeria), te različitih vrsta pjegavosti lišća (Mycosphaerella, Phyllosticta, Septoria i dr.) primjenom dopuštenih anorganskih i organskih fungicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

Biljne uzorke voćnih dijelova sa mogućim neželjenim promjenama, te pomoć kod izbora najučinkovitijeg modela zaštite voća, proizvođači mogu potražiti u Čakovcu, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

 

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr