Obavijest proizvođačima kukuruza

U prvoj dekadi mjeseca travnja o.g. u Međimurju je ovisno o mjernom lokalitetu pala relativno mala količina oborina: na većini mjernih lokaliteta u zapadnom, središnjem i istočnom dijelu Međimurja od 10,0 mm (npr. Sveti Juraj u Trnju) do 13,6 mm (Belica). Samo je u središnjem dijelu uz rijeku Dravu zabilježeno 20,2 mm (Orehovica)! Kapacitet tla za vodu je tada iznosio oko 15 %, a temperatura tla na dubini 7 cm je u to vrijeme bila od 10,6° do 13,8°C. U takvim su uvjetima tržni proizvođači na manjem dijelu planiranih površina posijali kukuruz u vrlo ranim rokovima sjetve!

Naprotiv, od večernjih sati 10. travnja o.g. do jutarnjih sati 15. travnja o.g. zabilježeno je kišovito i prohladno razdoblje: u središnjem je dijelu Županije kraj Čakovca i istočnim dijelovima uz rijeku Dravu tih dana zabilježeno približno 50 mm (npr. Donja Dubrava 49,0 mm), dok je uz rijeku Muru palo nešto manje kiše (npr. Mursko Središće 39,4 mm)! Najviše je oborina tada zabilježeno u gornjem dijelu Međimurja: npr. na području općine Štrigova 62,3 mm (mjerni lokalitet Orehovčak)! Zbog sjevernog je vjetra bilo vrlo svježe, najčešće s rasponom temperatura od 4,8° do 7,6°C uz vrlo visoke dnevne vrijednosti vlažnosti zraka (od 71,1 % do 96,3 %)!

Stoga će ove sezone (slično kao prethodne 2018.) vremenski uvjeti i vlažnost zemljišta omogućili sjetvu kukuruza na većini oranica nešto prije, te naročito nakon blagdana Svetog Jurja (22.4.)! U narednom će razdoblju jutarnje temperature biti u rasponu od 2° do 8°C (uz mogući mraz kraj riječnih dolina – zabilježeno jutros a moguće i sutra) a dnevne će vrijednosti biti u porastu od 15° do 20°C!

Na poljima gdje su usjevi kukuruza posijani vrlo rano u prvoj dekadi mjeseca travnja o.g. (ili zadnjih dana mjeseca ožujka o.g.) moguće je prije nicanja planirati primjenu dopuštenih zemljišnih (rezidualnih) herbicida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/), uz poznavanje pripadajućih ograničenja.

Korovna flora kukuruza tipično je “okopavinska! Višegodišnjim istraživanjem Zavoda za zaštitu bilja i Zavoda za herbologiju pri Agronomskom fakultetu u Zagrebu tri najčešće i najbrojnije korovne vrste koje se javljaju u hrvatskim “okopavinama” (kukuruz, krumpir, šećerna repa, soja, suncokret) su koštan ili kostrva (Echinochloa crus gali) (40-tak biljaka/m²), limunđik (“partizanka” ili fazanuša ili ambrozija) (Ambrosia elatior) (30-tak biljaka/m²) i loboda (Chenopodium album) (30-tak biljaka/m²)! Uz riječnu dolinu (Drava) posljednjih dvadesetak godina sve više se širi europski mračnjak (Abutilon)!

Stoga u najraširenijoj “okopavini” proizvođači uglavnom kemijski suzbijaju neželjene biljke primjenom herbicida, a ovisno o dominantnim korovnim vrstama po pojedinim parcelama treba birati način (rokove) i izbor dopuštenih pripravaka (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Proizvođači kukuruza mogu obaviti “preventivno” suzbijanje sjemenskih širokolisnih i travnih korova primjenom zemljišnih herbicida! Uz dobru sjetvenu pripremu tla, količina i raspored oborina značajno utječu na učinkovitost zemljišnih (rezidualnih) herbicida (pre-em)!

Na poljima kukuruza gdje ima višegodišnjih korova, npr. pirike (Agropyron), osjaka (Cirsium), slaka (Convolvulus), divljeg sirka (Sorghum) i sl. treba planirati naknadnu primjenu herbicida nakon nicanja kukuruza i korova (post-em), jer se višegodišnji korovi koji rastu iz podzemnih izdanaka ne mogu uspješno suzbiti zemljišnim herbicidima. U našoj zemlji imamo veći broj registriranih pripravaka za suzbijanje korova u kukuruzu, pa je moguće planirati primjenu različitih pripravka u suzbijanju korova kukuruza već nakon sjetve a prije nicanja, odnosno neki od njih se mogu koristiti i nakon nicanja do 3. (ili 4.) lista kukuruza (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Neke od zemljišnih (rezidualnih) herbicida je potrebno obavezno primijeniti prije nicanja kukuruza (npr. flumioksazin) jer naknadno u kombinaciji sa zemljišnim graminicidima depresivno (fito-toksično) djeluju na iznikle biljčice kukuruza. Primijeniti propisane količine pripravaka prema uputama, prskati za mirna vremena, a utrošiti 250-400 litara škropiva/ha (kod aplikacije spriječiti zanošenje na osjetljive susjedne usjeve u nicanju – npr. krumpir, šećernu repu, mrkvu i slično).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@mps.hr