Obavijest proizvođačima mrkve, celera i peršina! 20.03.2019.

U prvoj polovici mjeseca ožujka o.g. temperatura tla na dubini 10 cm bila je u rasponu od 7,7° do 10,3°C (uz rijeku Muru), odnosno u rasponu 7,0° do 9,5°C uz rijeku Dravu, pa su tržni proizvođači na dijelu površina posijali rano korjenasto povrće.

Među korjenasto povrće ubrajamo mrkvu, peršin, pastrnjak, celer, kopar i komorač. Spadaju u botaničku porodicu štitarke (Umbeliferae). Ove su biljke dvogodišnjeg razvoja, a lisnu rozetu i zadebljali korijen u prvoj godini uzgajamo kao povrće. Gotovo sve nabrojane povrtne vrste proizvodimo na manjim površinama za potrebe domaćinstva (vrtovima uz okućnice ili vikendice), te se korovi pritom suzbijaju mehanički (najčešće čupanjem i kopanjem). No, korjenasto se povrće uzgaja na većim površinama za industrijsku preradu ili za prodaju u svježem stanju, a neželjene su biljke ili korovi tada ograničavajući čimbenik koji može u potpunosti uništiti planirane prinose. Celer i pastrnjak pritom uzgajamo iz presadnica pa se korovi tada također mogu učinkovito suzbijati mehanički (kultivacijom, kopanjem i čupanjem). Ipak, prilikom sjetve mrkve i peršina usjevi sporo niču pa ih u početku razvoja nadvladaju jednogodišnji širokolisni i uskolisni korovi (npr. Ambrosia, Chenopodium, Amaranthus, Polygonum, Echinochloa i dr.)! Korjenasto povrće pri uzgoju iz sitnog sjemena (mrkva, peršin) je vrlo nekonkurentno prema neželjenim biljkama (korovima), broj dopuštenih i selektivnih herbicida u tim je kulturama vrlo ograničen (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/), pa sjetvu sitno-sjemenih povrtnica (mrkva, peršin) treba izbjegavati na površinama gdje dominiraju višegodišnji korovi (npr. Convolvulus, Cirsium, Agropyron, Sorghum i dr.)! Takve je korove potrebno suzbiti u godinama koje prethode uzgoju mrkve i peršina! Osim što umanjuju prirod, korovi deformiraju korijen, a kada se naknadno razviju u vegetaciji otežavaju vađenje korijena!

Najvažniji način suzbijanja korova pri uzgoju korjenastog povrća na većim površinama je primjena herbicida.

Suzbijanje širokolisnih korova u mrkvi, peršinu i celeru dugo se godina provodilo primjenom pripravaka na osnovi djelatne tvari linuron. Bio je vrlo učinkovit protiv jednogodišnjih širokolisnih korova proljetnog ili ljetnog razdoblja (naročito je dobro suzbijao napasne korovne vrste Ambrosia i Abutilon). Vrlo je selektivan bio poslije nicanja kultura, a izvrsni rezultati dobiveni su višekratnom primjenom smanjenih količina linurona (0,5 lit./ha). VAŽNO: Sredstvima na osnovi linurona je ukinuta/istekla registracija krajem 2017., a krajnji rok primjene zaliha bio je 3. lipnja 2018. godine (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Prema najavama meteorologa tijekom 18.3. 2019. kiša je padala na svim mjernim lokalitetima u Međimurju: najviše u središnjem (npr. Belica 17,8 mm; Šenkovec 20,5 mm) i zapadnom dijelu Županije uz rijeku Muru (npr. Mursko Središće 18,6 mm; Trnovčak 20,2 mm; Orehovčak 25,6 mm), dok je nešto manje oborina zabilježeno u istočnom dijelu (npr. Sv.Juraj u Trnju 9,2 mm), te uz rijeku Dravu (npr. Orehovica 11,6 mm; Donja Dubrava 7,0 mm)!

Tijekom današnjeg dana očekujemo sjeverni vjetar, a narednim danima porast temperatura zraka od 12° do 20°C, no jutra su još svježa uz vrijednosti tek nešto iznad 0°C!!

Zemljište je ovih dana optimalne vlažnosti za primjenu rezidualnih herbicida, koji se koriste nakon sjetve a prije nicanja usjeva (post-em) (npr. mrkva)! Porastom temperatura proizvođači usjeva rane mrkve moraju prije nicanja usjeva planirati i provoditi suzbijanje korova zemljišnim herbicidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Od kraja 2018. sezone proizvođači korjenastog povrća (mrkva, peršin, celer) mogu u programu suzbijanja neželjenih širokolisnih korova koristiti djelatnu tvar aklonifen (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Kod primjene herbicida voditi računa o njihovoj selektivnosti (preporučenom vremenu i količini primjene), pridržavati se propisane karence (korjenasto povrće iz zemljišta najlakše usvaja nedopuštene količine bilo kakvog „kemijskog onečišćenja“), te na laganijim (pjeskovitim) zemljištima prednost dati višekratnoj primjeni smanjenih količina dopuštenih herbicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Primjenu herbicida ograničiti na dane i sate bez jačeg vjetra radi sprječavanja zanošenja na susjedne parcele. Prosječan utrošak škropiva pritom je 200-300 litara./ha.

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@mps.hr